Lješnjaci: korisna svojstva i kontraindikacije

Svima je poznato da su orašasti plodovi najvrjedniji izvor energije koji održava sitost organizma i omogućuje aktivnost. Često ih se uzima kao međuobrok, na izlete, a osim toga, cijene se kao aromatična i ukusna desertna poslastica. U čemu se sastoji korist oraščića za organizam, kada ih se može i treba konzumirati, a kada ne – razmotrit ćemo u nastavku.

Gdje raste i kako izgleda lješnjak

Od davnina je lješnjak rastao u Europi i Maloj Aziji, već prije mnogo stoljeća sakupljan je na Kavkazu i Balkanu. Svojedobno se uzgojem otpornih kultiviranih sorti šumskog oraščića bavio poznati uzgajivač Mičurin, nakon čega je postalo moguće uzgajati lješnjak u svim uvjetima.

60% svjetskih zaliha lješnjaka dolazi iz Turske, gdje se oraščić uzgaja na planinskim padinama. Također je danas popularan u Sjevernoj Americi.

Lješnjak raste na drveću u malim grozdovima, sličnim kestenima. Plodovi oraščića imaju vanjsku ovojnicu od pulpe i zelene "suknjice", unutar koje se krije koštani oraščić.

Ljuska oraščića je normalno gotovo okrugla, podsjeća na oblik srca s vrhom na kraju, prosječno 2 cm u promjeru. Ispod nje se kriju jezgre oraščića koje se konzumiraju te se također koriste u ljekovite svrhe.

Grmovi ili stabla ukorijenjuju se u bilo kojim uvjetima, ne zahtijevaju obilno ručno zalijevanje i plodonose nekoliko desetljeća, ne degenerirajući se.

Lješnjak i lijeska: u čemu je razlika

Termini «lješnjak» i «lješnik» često se koriste kao sinonimi, budući da ovi oraščići imaju zajedničko podrijetlo. Govoreći točnije, lješnik je divlji šumski oraščić, predak lješnjaka. Upravo su ga počeli kultivirati i oplemenjivati, dobivši s vremenom krupni i bogati aromatični oraščić plemenitih sorti pod imenom lješnjak.

Ova dva podtipa imaju male razlike. Oraščići lješnika su malo izduženiji, podsjećaju na žireve, imaju više biljni i ne tako izrazito orašast miris. Lješnjak se odlikuje visokom kvalitetom ulja dobivenog iz njegovih plodova, profinjenom bogatom aromom, a njegovi oraščići izgledaju poput kuglica s blagim «mozgovitim» reljefom.

Općenito, po svom sastavu ovi se orašasti plodovi ne razlikuju. U trgovinama se najčešće može naići na oplemenjeni lješnjak, dok se s ruku češće prodaje lijeska. Plodovi možda neće biti tako aromatični, ali će općenito također donijeti mnogo koristi organizmu.

Što je korisnije: lješnjak ili badem

Budući da su lješnjak i badem dva međusobno različita oraščića, teško je reći koji je od njih zdraviji. U idealnom slučaju, takve je proizvode potrebno uključiti u prehranu i izmjenjivati kako bi se tijelu osigurao potpuni kompleks vitamina i minerala.

Mnogi smatraju badem dijetalnim orašastim plodom jer sadrži manje masti, kao i bogatu zalihu vitamina E, korisnog za kožu i s antioksidativnim učinkom. Ipak, upravo lješnjak vodi po sadržaju:

• mangana, potrebnog za kosti i kontrolu razine šećera;
• magnezija, neizostavnog za pravilan rad živčanog sustava;
• bakra, potrebnog za održavanje zdravog sastava krvi i ublažavanje upala;
• folne kiseline, korisne za endokrini i imunološki sustav;
• te fluora i kobalta.

Pritom u bademu postoje alkaloidi – potencijalno štetne tvari za organizam.

Oba orašasta ploda vrlo su korisna i prikladna u prehrani svih ljudi, u nedostatku individualnih kontraindikacija.

Koliko lješnjaka se može pojesti dnevno

Korist proizvoda u potpunosti se očituje tek kada se konzumira u doziranim količinama. Kako bi se izbjegla šteta, ne treba pretjerivati s ovim sitnim oraščićima. Mladenim ženama uz umjerenu aktivnost preporučuje se unositi 25–30 g dnevno, dovoljno je to činiti 2–3 puta tjedno. Muškarci mogu povećati porciju na 40–50 g ovisno o intenzitetu tjelesne aktivnosti i brzini metabolizma.

Djeci je poželjno unositi samo 15–20 grama u mlađoj dobi i 20–30 – u adolescentskoj, pritom je potrebno paziti da se ne pojavi alergija. Starijim osobama je u pravilu također dovoljno 20 grama oraščića kako ne bi preopteretili probavni sustav.

U jednoj jezgrici lješnjaka u prosjeku 2–3 grama, stoga se dnevno mogu pojesti 2 porcije od 5–8 oraščića.

Sastav i kalorijska vrijednost

Lješnjak, kao i bilo koji drugi orašasti plod, ima bogat hranjivi sastav. Odlikuje se kvalitetnim biljnim proteinom, visokim udjelom masti, vlaknima, mineralima i vitaminima.

Kalorična vrijednost lješnjaka iznosi oko 650 kcal u 100 g proizvoda. Od toga 15 g otpada na proteine, 60 g na masti i do 10 g na ugljikohidrate. Stoga se lješnjak po svojoj hranjivoj vrijednosti može usporediti s mesom i jajima. Orašasti plod postaje glavni izvor masti i proteina na povrtnim dijetama i u prehrani vegana.

Vitaminsko-mineralni sastav proizvoda predstavljen je željezom, manganom, kalijem, kalcijem, magnezijem, fluorom, cinkom, selenom, natrijem, sumporom, fosforom, bakrom, kobaltom, te vitaminima skupine B, A, E, PP, K i C. Zahvaljujući tome, oraščić je vrijedan po svojim jačajućim i antioksidativnim svojstvima, o kojima ćemo detaljnije govoriti u nastavku.

Koji je lješnjak korisniji: prženi ili sirovi

Biljni proteini često se vrlo teško apsorbiraju u tijelu, a ponekad čak izazivaju alergije. Termičkom obradom koaguliraju i postaju probavljivi. Stoga, s obzirom na lakoću probave, lješnjake je, poput mnogih drugih orašastih plodova, poželjno prepržiti prije konzumacije. Također ih se može pržiti na ulju ili u šećernom sirupu.

Ipak, sirovi orašasti plodovi sadrže visoku razinu fitonutrijenata, dok se termičkom obradom većina korisnih tvari razgrađuje. Stoga stručnjaci preporučuju konzumaciju lješnjaka u svježem stanju u malim količinama.

Optimalna opcija za očuvanje svih korisnih svojstava i olakšavanje probave jest konzumacija lješnjaka u obrađenom obliku, kao i svježeg orašastog ulja koje se uobičajeno ne podvrgava termičkoj obradi.

Čime je lješnjak koristan

Lješnjaci su bogati esencijalnim aminokiselinama i vitaminima koji pridonose brzom zasićenju i jačanju organizma. Pozitivno utječu na sve glavne organe i sustave.

Opća korist

1. Jačaju srčani mišić i krvne žile, normaliziraju tlak i održavaju ravnotežu kalcija i kalija za pravilan rad kardiovaskularnog sustava.
2. Bore se protiv lošeg kolesterola, štite krvne žile od razvoja ateroskleroze.
3. Kontroliraju razinu šećera u krvi zahvaljujući visokom sadržaju mangana.
4. Sudjeluju u procesu stvaranja eritrocita (željezo, bakar, kalcij) i trombocita (vitamin K).
5. Štite živčani sustav, osiguravajući njegovo normalno funkcioniranje, održavanje misaonih funkcija, normalizirajući otpornost na stres i raspoloženje (magnezij, vitamini B skupine).
6. Potiču kvalitetan rad probavnog sustava i normalan metabolizam, poboljšavaju metabolizam lipida, izbacujući sve štetno iz organizma. Sadržaj vlakana doprinosi čišćenju crijeva i poboljšanju apsorpcije, uklanjanju zatvora i nadutosti.

Lješnjak je također koristan za povećanje plodnosti zahvaljujući visokom sadržaju vitamina E i B9. Oni normaliziraju hormonalnu ravnotežu, održavaju zdravlje tkiva i potiču sintezu zdravih spolnih stanica.

Lješnjak je koristan za kožu svojim ljekovitim, hranjivim i hidratantnim svojstvima. Štiti od izravnog sunčevog svjetla, omekšava kožu, uklanja orožene čestice, obogaćuje epitel i kosu vitaminima i vrijednim uljima, štiti od ljuštenja, iritacija, isušivanja, osjećaja zatezanja te potiče proizvodnju kolagena.

Pritom lješnjak doprinosi zaustavljanju upalnih procesa, a također ima antikancerogeno djelovanje. Upravo taj orašasti plod sadrži tvar koja se u farmakologiji koristi u lijekovima za borbu protiv raka.

Orašasti plod jača imunitet, a također pridonosi izgradnji zdrave muskulature, jača kosti. Polinezasićene masne kiseline i vitamini u njegovom sastavu pridonose obnovi i pomlađivanju.

Konzumiranje lješnjaka preporučuje se svima. Možete ga izmjenjivati u prehrani s mesnim jelima i koristiti kao glavni izvor kalorija ili ga uzimati kao međuobrok za poticanje moždane aktivnosti i dobivanje kvalitetne energije tijekom dana. Vrlo je korisno kombinirati lješnjake sa suhim voćem i povrćem.

Ovisno o značajkama organizma i medicinskim indikacijama, lješnjak može svakoj osobi donijeti svoju korist ili štetu, stoga vrijedi detaljnije razmotriti neke preporuke.

Za žene

1. Najvrednija svojstva lješnjaka za žene su njegova sposobnost da hrani kožu i kosu, te da čisti organizam. Lješnjak će pomoći poboljšati ten, zategnuti konture, zasititi stanice vlagom i vrijednim mastima, učiniti ih elastičnima, ukloniti iritacije i upalne procese te pomladiti kožu.
2. Kosa nakon maski i balzama s uljem lješnjaka postaje mekana i sjajna, jača se po cijeloj strukturi i prestaje biti lomljiva. Također, ulje jača strukturu noktiju, zahvaljujući čemu možete uzgajati duge i lijepe prirodne nokte.
3. Osim toga, lješnjak dobro podržava živčani sustav, pomaže u izbjegavanju promjena raspoloženja, apatije i povećane osjetljivosti. Potiče mentalne sposobnosti i oslobađa od umora i stresa.
4. Lješnjak pozitivno utječe na reproduktivni sustav, podržavajući hormonsku ravnotežu i povećavajući sposobnosti organizma za nošenje zdravog djeteta.
5. Lješnjak postaje izvrstan međuobrok, zahvaljujući čemu se možete odreći slatkiša ili jedenja zbog stresa, što je vrlo važno za žene koje teže vitkosti.

Za muškarce

1. Jačoj polovici čovječanstva orašasti plodovi potrebni su pri intenzivnim sportskim treninzima za aktivni razvoj muskulature, povećanje energetskog potencijala, te za normalizaciju metabolizma.
2. Lješnjak je koristan i pri mentalnim naporima, pomoći će u prevladavanju stresa, emocionalnog prenaprezanja i poremećaja spavanja.
3. Osim toga, pomaže zaštititi organizam od ateroskleroze i srčanih bolesti, kojima su muškarci podložniji od žena.
4. Zahvaljujući svojstvima lješnjaka da normalizira protok krvi i jača mišiće i krvne žile, te protuupalnim tvarima u svom sastavu, ovaj orašasti plod pomaže u borbi protiv impotencije, povećava mušku seksualnu snagu. Osim toga, poboljšava kvalitetu sjemene tekućine.
5. Stalno jačanje organizma orašastim plodovima omogućit će brže suočavanje s prehladama i općenito bolje podnošenje bolesti i tegoba.

Tijekom trudnoće

Lješnjak se preporučuje uvesti u prehranu već u fazi planiranja trudnoće, jer je vrlo bogat folnom kiselinom (B9), koja je potrebna za pripremu organizma za nošenje ploda i u fazi njegova razvoja.

Lješnjak tijekom trudnoće pridonosi pravilnom formiranju i razvoju živčanog, koštano-mišićnog sustava djeteta, njegovih unutarnjih organa i općeg imuniteta. Pozitivan učinak na kožu i tkiva omogućuje izbjegavanje strija, pojave pigmentnih mrlja, iritacija i drugih problema.

Visok sadržaj željeza, bakra, vitamina K i mangana osigurat će normalan sastav krvi i spriječiti razvoj anemije. Biljni proteini pomoći će u održavanju mišićnog tonusa i povećati izdržljivost, što je važno i tijekom trudnoće i pri porođaju. Također, lješnjak će zaštititi od zatvora i upalnih procesa, što će pridonijeti mirnijem tijeku trudnoće.

Tijekom dojenja

Tijekom razdoblja dojenja konzumacija oraščića može značajno poboljšati kvalitetu mlijeka, obogaćujući ga vrijednim bjelančevinama i mastima, kalcijem i vitaminima. Stoga se u razumnim količinama oraščići tijekom dojenja mogu i trebaju konzumirati. Pritom je važno paziti da se kod djeteta ne pojave osipi ili probavne smetnje. Ako se pojave znakovi alergije na oraščiće, ovaj proizvod će se morati odgoditi.

Osim općeg jačanja majčinog organizma i pomaganja u oporavku nakon porođaja, lješnjak će zaštititi kožu grudi, učiniti je elastičnom, hidratiziranom i mekom. Ovaj oraščić pomoći će u održavanju normalne razine crvenih krvnih stanica, zaštiti krv i mlijeko od kolesterola, kako bi se žena osjećala snažno i energično.

Za djecu

Za dječji organizam lješnjak je vrijedan prvenstveno zbog svoje sposobnosti jačanja kostiju, blagotvornog djelovanja na stvaranje krvi, te pružanja energije potrebne za potpuni razvoj i aktivnost. Također, zahvaljujući vrijednim vitaminima i polinezasićenim masnim kiselinama, oraščić doprinosi zdravom razvoju živčanog sustava, mozga i kognitivnih funkcija.

Treba shvatiti da su oraščići prilično teška hrana, stoga ih se ne uvodi u prehranu male djece kako bi se izbjeglo preopterećenje probavnog sustava i alergijske reakcije. U idealnom slučaju, oraščiće se može sigurno davati djeci nakon 5. godine. Prije te dobi djeca mogu konzumirati lješnjake, ali o dozama i načinima primjene potrebno je konzultirati se s pedijatrom.

Može li se jesti lješnjak pri mršavljenju

Iako su oraščići visokokalorična hrana, tijekom mršavljenja imaju pozitivan učinak na organizam pod jednim važnim uvjetom: ni u kojem slučaju ne smije se prekoračiti dnevna porcija. Inače, oraščić može uzrokovati probavne smetnje, a također naštetiti figuri. Ako se lješnjak konzumira u malim količinama, donijet će korist na sljedeći način:

1. Pomoći će u uklanjanju lošeg kolesterola i pročišćavanju krvi.
2. Stimulirat će metabolizam lipida.
3. Kontrolirat će razinu šećera u krvi, pomažući u izbjegavanju nepotrebnih međuobroka i lošeg osjećaja.
4. Doprinijet će čišćenju jetre i crijeva od otpadnih tvari i toksina.
5. Imat će antioksidativno djelovanje, pomlađujući i ubrzavajući obnovu organizma.
6. Podržat će rad srca i mozga u uvjetima smanjenja dnevnih obroka i fizičkih treninga.
7. Ojačat će živce, pomoći u očuvanju stabilnosti i izbjegavanju slomova.
8. Zaštitit će mišićno-koštani sustav od gubitka korisnih sastojaka.
9. Doprinijet će izgradnji mišića, što je važno za vitkost figure, snagu i izdržljivost organizma.
10. Omogućit će koži da ostane zdrava tijekom procesa čišćenja organizma.

Tijekom dijete za mršavljenje morate ograničiti broj unesenih ugljikohidrata i masne hrane, stoga je važno nadoknaditi nedostatak vrijednih masti potrebnih za rad mozga i održavanje imuniteta. Zato lješnjak ne samo da možete, već i trebate uvesti u zdravu prehranu kako biste pravilno mršavili bez štete po zdravlje.

Lješnjak u medicini

U narodnoj, pa čak i tradicionalnoj medicini, lješnjak se preporučuje kao potporno sredstvo kod bolesti srca i zglobova, dijabetesa, za poboljšanje stanja kože i jačanje imuniteta.

Kod šećerne bolesti

Lješnjak je jedna od korisnih namirnica kod dijabetesa. Zbog visokog udjela šećera ili škroba, dijabetičari moraju odustati od mnogih proizvoda s visokim glikemijskim indeksom. To ograničava njihovu prehranu u vitaminima i vrijednim mikroelementima. Nutricionisti preporučuju nadoknađivanje nedostatka upravo orašastim plodovima.

Lješnjak se sporo probavlja u organizmu, održavajući osjećaj sitosti i dugo opskrbljujući dijabetičara energijom, zbog čega ne dolazi do naglih skokova razine glukoze u krvi. Pritom je lješnjak bogat manganom, bakrom i vitaminima koji omogućuju kontrolu ne samo šećera, već i razine kolesterola u krvi. Umjerena konzumacija lješnjaka pomoći će u održavanju tjelesne snage bez pretjerivanja s ugljikohidratima.

Važno: Glikemijski indeks lješnjaka — 15 jedinica.

Kod pankreatitisa

Tijekom akutne faze bolesti zabranjeno je konzumirati lješnjak, kao i druge orašaste plodove i masnu hranu, kako ne biste naštetili organizmu. U slučaju reaktivnog pankreatitisa i u mirnoj fazi kronične bolesti, oraščić se može uvesti, ali samo u obrađenom obliku – sušenom ili prženom bez ulja. Pritom je važno pridržavati se malih porcija, usitniti oraščić i konzumirati ga s nemasnim mliječnim proizvodima i povrtnim pireima.

Kod gastritisa

Kada je sluznica probavnog trakta nadražena, bolje je odustati od orašastih plodova ili ih konzumirati vrlo oprezno: u usitnjenom i obrađenom obliku, malo po malo i uz druge mekane proizvode. Dnevna se norma pritom smanjuje na 4–5 oraščića dnevno, a poželjno je ne jesti lješnjak svakodnevno.

Zanimljivo je da se s uljem lješnjaka organizam kod gastritisa nosi mnogo bolje, jer ono ne sadrži gruba vlakna i alergene bjelančevine. Pritom je bogato vitaminima E, A i K te drugim mikroelementima koji pridonose smanjenju upala i ubrzanju zacjeljivanja tkiva.

Kod zatvora

Lješnjak može očistiti crijeva i ukloniti nakupljene otpadne tvari. Pritom nije preporučena namirnica. Kod zatvora je bolje posegnuti za povrćem i voćem s mekanim mesom koje ima laksativni učinak, primjerice kruškama, šljivama, tikvicama. Lješnjak će pritom pomoći stabilizirati sastav krvi te izbjeći gubitak kalija potrebnog za normalan rad bubrega i srca.

Kod gihta

Bilo kakva masna i začinjena hrana kod gihta je zabranjena. Orašasti plodovi također nisu preporučeni od strane liječnika jer obično sadrže mnogo purina. Ipak, neke vrste je dopušteno konzumirati u malim količinama. Među njima je i lješnjak.

Kako bi se organizam zasitio vrijednim polinezasićenim masnim kiselinama i ojačalo srce, te očistila krv, možete postupno konzumirati lješnjake, prateći vlastito stanje i odustajući od proizvoda u slučaju pogoršanja.

Recepti narodne medicine na bazi lješnjaka

U narodnoj medicini koriste se ne samo jezgre lješnjaka, već i njegova ljuska, kora i listovi stabla. Od njih se pripremaju izvarci i tinkture, kao i oblozi i ljekovite mješavine.

1. Kako biste si kod kuće pomogli u borbi protiv simptoma prehlade, bronhitisa, astme, 10–12 lješnjaka se zdrobi u mrvicu i doda u vruće mlijeko. Pije se po čaša ovog napitka 3 puta dnevno, dok bolest ne popusti.
2. Zanimljivo je da se isti recept s kozjim mlijekom i medom smatra sredstvom protiv impotencije. A kod prostatitisa se priprema izvarak od ljuske lješnjaka. Na 0,5 kg ljuske uzima se 0,75 l vode, prokuha, kuha dok ne ispari trećina, ohladi se smjesa i procijedi. Uzima se po 2 žlice 3 puta dnevno pola sata prije jela. Tijek liječenja – 2 mjeseca.
3. Kod varikoznih vena može se koristiti kora stabla lješnjaka. Uzima se usitnjena sirovina u omjeru 1 žlica na čašu vode. Smjesa se prokuha, drži na laganoj vatri 5 minuta, zatim se ostavi da odstoji još oko 3–4 sata. Procijeđeni izvarak pije se po pola čaše 3 puta dnevno, po mogućnosti prije jela. Izvarak se ne čuva dugo.

Lješnjak u kozmetici

Najčešće se u kozmetičkim proizvodima koristi ulje lješnjaka. Ono izvrsno hrani kožu i kosu, potiče obnavljanje elastičnosti i štiti od štetnog djelovanja sunca. Ulje se dodaje pilingima kao baza kako ne bi oštetilo kožu abrazivnim česticama u osjetljivim područjima. Obloge i maske pomažu u jačanju i hranjenju kose, kože i noktiju. Ekstrakti se dodaju i u pomlađujuće kreme za zrelu kožu kako bi se obnovila njezina elastičnost i uklonio beživotni ten. Također se kaša od lješnjaka koristi kao prirodni pigment za kosu za postizanje plemenite kestenjasto-čokoladne nijanse.

Recepti:

1. Kako biste osvježili kožu lica, možete pripremiti sljedeću otopinu: 3 žlice maslinovog ulja, 1 žlica ulja lješnjaka, po 12 kapi eteričnih ulja geranija i lavande. Smjesu treba malo zagrijati u vodenoj kupelji kako bi se ulja dobro povezala. Sredstvo se može čuvati do 2–3 tjedna (ne kvari se). Otopina se nanosi na kožu po nekoliko kapi masažnim pokretima. Pogodna je za normalnu i druge tipove kože.
2. Kako biste obnovili ispucane vrhove kose, možete pomiješati 2 žumanjka, 1 veliku žlicu ulja lješnjaka i 1 kap ulja limunove kore. Masku izmiješati i nanijeti na vlažnu kosu na 30–40 minuta pod foliju, zatim isprati šamponom. Pramenovi će dobiti mekoću, sjaj i elastičnost.

Lješnjak u kulinarstvu

U kuhinji se lješnjak koristi u pripremi mnogih jela. Najčešće ga viđamo kao posip na tortama, sladoledu, u kašama i mliječnim proizvodima. Također se mrvice lješnjaka često dodaju u tijesto, čokoladu i fondan bombone.

Ipak se lješnjak često koristi kao začin za mesna i riblja jela, dodaje se u nadjeve s mljevenim mesom, pite, umake, preljeve i tepsije. U receptima nekih salata pojavljuje se mljeveni orah.

Također postoje tradicionalna jela koja uključuju lješnjak i lijesku. Na primjer, od orašastog brašna ili pogače prave se halva, a od mljevenih oraha – kozinaci i griljaž. Mnogima je poznat kavkaski korisni slatkiš čurčhela, koji se pravi od prirodnih sokova.

Osim dodataka, lješnjak može biti i glavni sastojak. Tako se od njega pravi orašasta pasta, često s dodatkom vrhnja, kakao proizvoda ili meda. Obično se maže na kruh ili kekse, a također se poslužuje s voćem.

Uljem lješnjaka začinjavaju se salate i deserti. Na njemu se ništa ne može pržiti, jer takav proizvod jako dimi pri zagrijavanju, a i gubi svoja korisna svojstva.

Postoje također recepti za 'orahov kruh' bez dodavanja brašna, koji je vrlo popularan kod vegetarijanaca i sirovojedaca. Takav proizvod može uključivati škrob, sušeno voće, sjemenke drugih biljaka i voćno-povrtne piree. Priprema se gusta plastična masa koja podsjeća na tijesto, nakon čega se oblikuje i suši hladnim postupkom.

Korisna svojstva ulja lješnjaka

Orašasto ulje dobiva se hladnim prešanjem, zahvaljujući čemu zadržava sva svoja korisna svojstva i maksimum vitamina. Osobito se to odnosi na vitamin E, čijih se 50% raspada tijekom toplinske obrade lješnjaka. Ulje lješnjaka smatra se delikatesom, međutim dostupno je u trgovinama. Koristi se u kulinarstvu, kozmetici, pa čak i medicini za pripremu ljekovitih smjesa.

1. Ulje lješnjaka ima zacjeljujuće i umirujuće djelovanje, također izvrsno omekšava kožu i kosu, doprinosi uklanjanju strija, grube kože i ljuštenja.
2. Pri unutarnjoj upotrebi ima koristan učinak na srce, probavni sustav, imunološki i živčani sustav.
3. Ulje mogu pokušati koristiti alergičari. Najčešće odbacivanje i nelagodu uzrokuju bjelančevine orašastih plodova koje ostaju u pogači i ne dospijevaju u uljnu tekućinu.
4. Također je indicirano kod gastritisa, prehladnih i upalnih bolesti za brži oporavak tkiva i povećanje otpornosti organizma.
5. Ulje se koristi u aromaterapiji. Na 5 m² prostorije u vodu treba dodati 2–3 kapi. Miris doprinosi opuštanju živčanog sustava.

Šteta i kontraindikacije

Kako ne bi nanijeli štetu organizmu, lješnjak je potrebno konzumirati malo po malo. Nutricionisti preporučuju jesti orahe ujutro ili za drugi doručak, kako bi ih organizam mogao potpuno probaviti. U slučaju pojave alergijskih reakcija potrebno je konzultirati liječnika.

Oprezno konzumirati lješnjak potrebno je u sljedećim slučajevima:

• tijekom trudnoće i dojenja;
• problemima s jetrom i akutnim bolestima probavnog sustava;
• prisutnosti alergije na druge orašaste plodove: makadamiju, brazilski orah, orah, kesten;
• u dječjoj dobi do 5 godina.

U slučaju kroničnih bolesti potrebno je konzultirati se s liječnikom o mogućnostima i doziranju konzumacije lješnjaka i ostalih orašastih plodova.

Kako se očituje alergija na lješnjak
Alergija na orašaste plodove može se očitovati kao crijevna nelagoda ili kožne reakcije:

• osip, povećana osjetljivost kože, peckanje na usnama;
• peckanje ili 'svrbež' u crijevima;
• nadutost, plinovi, neuobičajeno klokotanje u trbuhu;
• povišena tjelesna temperatura, jaka glavobolja;
• mučnina, znakovi gušenja ili povišenog tlaka, oticanje limfnih čvorova.

Alergija na orašaste plodove obično nije poput prehlade, više podsjeća na probavne smetnje ili opću slabost. U slučaju pojave zabrinjavajućih simptoma preporučuje se obratiti liječniku te potpuno isključiti sumnjive namirnice iz prehrane dok se ne utvrdi uzrok alergije.

Kako odabrati i čuvati lješnjak

Kako bi lješnjak što duže zadržao svoja nutritivna svojstva, bolje je dati prednost cijelom orašastom plodu koji se prodaje u ljusci. Ne samo da duže ostaje svjež, nego je i znatno jeftiniji.

Kako ne biste kupili pokvarene orahe, obratite pozornost na njihovu svježinu:

• ljuske trebaju biti svijetle i sjajne, bez prašine;
• orašasti plodovi ni u kojem slučaju ne smiju biti vlažni ili s tragovima plijesni;
• pri protresanju treba se čuti karakteristično kuckanje.

Ako kupujete ljušteni lješnjak, također obratite pozornost da smeđa kožica bude cjelovita, inače se smatra da su jezgre izgubile svoja ljekovita svojstva.

Lješnjak je najbolje čuvati u platnenim vrećicama na suhom i hladnom mjestu. Zatvoreni orašasti plodovi ostaju korisni godinu dana, a čuvanjem u hladnjaku – od 2 do 4 godine. Očišćeni orašasti plod poželjno je potrošiti u roku od nekoliko mjeseci. Lješnjake ne treba čuvati u plastičnim vrećicama jer se tako u njima može razviti plijesan. Također ih nije preporučljivo držati na suncu.

Kako brzo očistiti lješnjak od ljuske

Postoji nekoliko jednostavnih načina da se riješite ljuske lješnjaka:

1. Upotrijebiti krckalicu za orahe ili prešu za češnjak.
2. Prepržiti orašaste plodove i udariti po svakome čekićem.
3. Za veću količinu – staviti ih u vrećicu, na vrh staviti nešto teško (ciglu, dasku) i pritisnuti prešom. Nakon toga razvrstajte otvorene orahe i ponovite postupak za preostale.

A kako biste skinuli kožicu s orašastih plodova, možete ih preliti kipućom vodom i ostaviti oko 15 minuta ili kuhati u kipućoj vodi 1–3 minute. Nakon toga ih treba naglo ohladiti, poput kuhanih jaja, pod hladnom vodom.

Može li se davati životinjama lješnjak

Neki orašasti plodovi uvode se u prehranu kućnih ljubimaca kako bi se obogatila mineralima, no takvom dodatku treba pristupiti s velikim oprezom. Lješnjak se ne preporučuje davati psima ili mačkama jer visok sadržaj kalcija i željeza može izazvati bubrežne kamence.

Također, orašasti plodovi često postaju alergeni za pse i mačke, uzrokujući probavne smetnje. Zabranjeno je davati ljubimcima takvu poslasticu u cijelom obliku kako ne bi izazvali probavne smetnje.

O tome možete li svom ljubimcu dati ulje za poboljšanje kvalitete dlake, kao i same lješnjake u mljevenom obliku – bolje je da se detaljno raspitate kod veterinara uzimajući u obzir pasminu ljubimca.

Kako pržiti lješnjak

Lješnjake se može sušiti i u cjelini i u ljuštenom obliku. Prosušene ljuske se mnogo lakše lome. Cijele lješnjake najčešće se suši u pećnici, a oljuštene na tavi ili na drugi način.

U pećnici

Kako oraščići ne bi postali vlažni i duže se čuvali, obavezno ih morate prosušiti. Tada će aroma postati bogatija i manje travnata. Za to probrane orahe u ljusci stavite na obložen lim za pečenje i smjestite u pećnicu zagrijanu na 90 stupnjeva. Sušenje će trajati 2–3 sata. Povremeno plodove trebate okretati kako bi se ravnomjerno prosušili sa svih strana.

Možete ispeći i oljuštene lješnjake. Tada pećnicu zagrijte na 180 stupnjeva i rasporedite jezgre po limu. Dovoljno će biti da ih držite u pećnici 10–15 minuta, povremeno ih miješajući. Nakon isključivanja, pustite ih da se dogotove na hladnom limu ili ih uspite u duboku zdjelicu i prekrijte ručnikom.

U mikrovalnoj

Oraščiće možete brzo pripremiti u mikrovalnoj pećnici tako da ih stavite u bilo koju prikladnu posudu u 1–2 sloja. Trebate odabrati najveću snagu. Za 750 W za pripremu će biti potrebno oko 5–6 minuta. Oraščiće trebate nadgledati. Pri prvoj uporabi ove metode bolje je da ih povremeno vadite i provjeravate jer se u mikrovalnoj pećnici prže iznutra, pa možda nećete odmah po izgledu prepoznati da je oraščić gotov.

Kada počnu pucketati tijekom pripreme, to znači da je ostalo oko minutu. Nakon vađenja, oraščić će se još dogotoviti, stoga se nikako ne preporučuje da ih pržite dok ne dobiju izraženu zlatnu "rumenku".

U tavi

Najjednostavniji način da ispečete malu količinu lješnjaka jest da ih zagrijete na suhoj tavi tijekom 10 minuta. Glavno je da miješate oraščiće ne dopuštajući im da zagore. Tavu ne trebate poklopiti kako se ne bi zadržavala vlaga. Gotove oraščiće možete posuti solju.

Zanimljive činjenice o lješnjaku

1. Lješnjak je univerzalan oraščić koji se obično dodaje u topla glavna jela, slane zalogaje i deserte.
2. Kvalitetnim se smatra samo onaj oraščić čiji plodovi u promjeru iznose 2 cm, sortna raznolikost ne predviđa odstupanje od te norme.
3. Čerkezi su uzgajali lješnjak još u 4.–3. stoljeću prije Krista.
4. Opasnost može biti u tome što se alergeni lješnjaka mogu nakupljati, stoga se odbacivanje i neugodna simptomatika mogu pojaviti ne od prve konzumacije.
5. Tradicija dodavanja ekstrakta lješnjaka u kavu i čokoladne napitke također potječe iz davnina, a radilo se to kako bi se napitku dao bogat i neobičan miris.
6. Lješnjak je službena biljka savezne države Oregon u SAD-u.

Oraščići se s razlogom smatraju vrlo korisnom i vrijednom hranom koja hrani mozak, mišiće i kožu. Pokušajte pripremiti s lješnjacima nešto neobično i otkrijte nove strane korisnih plodova.

Foto lješnjaka