Mahunarke sadrže najveću količinu bjelančevina među svim biljkama koje se koriste u prehrani. Omogućuju tijelu da nadoknadi zalihe željeza, magnezija, kalija, fosfora, vitamina skupine B i PP. Uključivanje mahunarki u prehranu pomaže sniziti razinu kolesterola i šećera u krvi, povećava hemoglobin, jača živčani sustav.

Fitoestrogeni prisutni u mahunarkama smanjuju vjerojatnost Alzheimerove bolesti, osteoporoze i ćelavosti. Zbog velike količine vlakana u mahunarkama, probava je prilično duga i moguća je nadutost. Imaju blagi laksativni i diuretski učinak. Zbog visokog sadržaja purinskih spojeva ne preporučuju se kod bolesti zglobova.

Gljive su bogate bjelančevinama, vitaminima B2, B5, PP, kalijem, kobaltom. Uključivanje gljiva u prehranu jača živčani i kardiovaskularni sustav te potiče jačanje kose i noktiju.

Posebnost gljiva je prisutnost hitina u njihovom sastavu. Taj polisaharid, građom sličan celulozi, organizam dugo apsorbira i ometa apsorpciju druge hrane. Česta konzumacija gljiva povećava rizik od gastritisa, pankreatitisa i drugih bolesti probavnog sustava.

Kaše – najkorisniji doručak kako za djecu tako i za odrasle. Mogu se koristiti kao prilog ili kao samostalno jelo. Visok sadržaj bjelančevina i složenih ugljikohidrata koji daju potrebnu zalihu energije, kao i vitamina različitih skupina i minerala.

Uključivanje bilo koje kaše u prehranu pozitivno će utjecati na rad probavnog sustava, pridonosi jačanju imuniteta, poboljšanju metabolizma i snižavanju razine kolesterola.

Žitarice su izvor bjelančevina, vlakana, sadrže vitamine skupina B, E, PP. Omogućuju organizmu unos potrebne količine minerala: željeza, fosfora, magnezija, kalija. Najkorisnije su žitarice koje su minimalno obrađene.

Fitosteroli, sadržani u različitim žitaricama, pomažu u izbacivanju kolesterola iz organizma, smanjuju rizik od moždanog udara, ateroskleroze, infarkta te jačaju imunitet. Redovita konzumacija žitarica dovodi u red probavu, čisti probavni trakt od toksina i štetnih tvari te pozitivno utječe na rad kardiovaskularnog i živčanog sustava.

Biljna ulja sadrže fitosterole, nezasićene masne kiseline Omega-3, 6, 9, lecitin. Omogućuju organizmu unos potrebne količine vitamina E, koji ima antioksidacijska svojstva.

Uključivanje u prehranu hladno prešanih biljnih ulja omogućuje snižavanje razine kolesterola, što pozitivno utječe na rad kardiovaskularnog sustava. Konzumacija ovog proizvoda smanjuje rizik od bolesti jetre, stvaranja tumora te povećava moždanu aktivnost. Najkorisnija su ulja od oraha, kima, kao i bučino i laneno ulje.

Mlijeko je bogato vitaminima A, D, B2, B12, PP, korisnim mineralima (kalcij, selen, fosfor, cink), sadrži organizmu potrebne aminokiseline. Bjelančevina se lako probavlja, zbog čega je mlijeko obavezno uključeno u dječju prehranu.

Ako organizam dobro probavlja laktozu, mlijeko doprinosi snižavanju krvnog tlaka. Uključivanje mliječnih proizvoda u prehranu dovodi do normalizacije metabolizma, poboljšanja rada imunološkog i živčanog sustava. U slučaju nedostatka laktaze, punomasno mlijeko treba zamijeniti fermentiranim mliječnim proizvodima. Mikroorganizmi i gljivice sadržane u fermentiranim mliječnim proizvodima poboljšavaju probavu i crijevnu mikrofloru.

Brašno je jedan od najrasprostranjenijih proizvoda na svijetu. Ono čini osnovu kruha, peciva i sastavni je dio recepta za velik broj jela. Brašno se proizvodi od žitarica, kao i od zrna lana ili amaranta, zahvaljujući čemu je za organizam izvor bjelančevina i ugljikohidrata, vitamina B1, B2, B6, PP, kao i niza korisnih minerala (kalij, magnezij, fosfor, kalcij).

Najrasprostranjenije je pšenično brašno koje se koristi za pečenje kruha. Što je niža klasa, to je ono korisnije za čovjeka. Pretjerana konzumacija pekarskih proizvoda od brašna najviše klase može dovesti do pretilosti.

Prirodno, neprerađeno meso sadrži životinjske bjelančevine (uključujući skup aminokiselina), vitamine skupine B, potrebne minerale (željezo, fosfor, kalij, magnezij, cink). Meso s niskim udjelom masti doprinosi jačanju imuniteta, normalnim vrijednostima hemoglobina, regulira rad živčanog sustava i mozga te pomaže u rastu mišićnog i koštanog tkiva.

Mesni proizvodi koji sadrže veliku količinu masti i dodatne sastojke (konzervansi, pojačivači okusa) praktički nemaju korisnih svojstava. Međutim, organizam iz njih može dobiti dovoljno bjelančevina.

Opsežna kategorija koja uključuje potpuno različite proizvode. Glavni zadatak — nadoknaditi zalihe tekućine i utažiti žeđ, iako neki imaju drugačiju namjenu.

Napitci pripremljeni od voća, bobičastog voća i drugih biljaka (mors, kvas i sl.) donose korist jer su izvor vitamina različitih skupina, organskih kiselina i minerala. Alkoholna, energetska i slatka gazirana pića mogu imati negativan utjecaj pri stalnoj upotrebi. Alkohol uzrokuje bolesti jetre, smanjenje mentalnih sposobnosti i dovodi do poremećaja u kardiovaskularnom sustavu.

Povrće omogućuje unos vitamina skupina B, C, E, K, P, PP, minerala (kalij, fosfor, bakar, magnezij) i beta-karotena. Uključivanje povrća u prehranu poboljšava rad kardiovaskularnog sustava, povećava tonus krvnih žila, a biljna prehrana pomaže u smanjenju tjelesne težine.

Glukozinolati i klorofil, prisutni u većini povrća, pomažu imunološkom sustavu u borbi protiv virusa i bakterija te smanjuju vjerojatnost raka. Struktura dijetalnih vlakana povrća potiče motoričku funkciju probavnog sustava, normalizira crijevnu mikrofloru, pomaže u uklanjanju zatvora i čišćenju organizma od toksina i štetnih tvari.

Orašasti plodovi omogućuju brz i zdrav međuobrok tijekom dana. Čovjek od njih može dobiti polinezasićene kiseline Omega-3 i alfa-linolensku kiselinu, vitamin E, selen, magnezij, cink i aminokiseline.

Uključivanje orašastih plodova u prehranu pomaže u suočavanju sa smanjenjem moždane aktivnosti kod starijih osoba, sprječava razvoj ateroskleroze, povećava mušku potenciju i normalizira emocionalno stanje. Preporučuju se kod nesanice, gubitka snage i depresivnih stanja. Visok kalorijski sadržaj (550-650 kcal/100 g) i značajan udio masti može dovesti do povećanja tjelesne mase i probavnih problema, stoga ne treba pojesti više od 30 grama orašastih plodova dnevno.

Primjenjuju se za davanje okusa i arome različitim jelima. Svaka vrsta začina ima posebna svojstva. Aromatično bilje ima imunomodulatorno djelovanje, pomaže u borbi protiv upala. Ljuti i oštri začini, koji sadrže prirodne antibiotike alicin i kapsaicin, pomažu u borbi protiv virusa i bakterija.

Začini povećavaju proizvodnju želučanog soka, poboljšavaju peristaltiku crijeva, rad živčanog i kardiovaskularnog sustava. Prevelika količina začina i dodataka ne samo da negativno utječe na okus jela, već može dovesti i do negativnih posljedica za zdravlje.

Pčelinji proizvodi služe kao izvor cjelovitog skupa vitamina, minerala, aminokiselina. Glukoza proširuje i jača krvne žile, sprječava stvaranje kolesterolskih plakova, djeluje umirujuće na živčani sustav.

Konzumacija meda i drugih pčelinjih proizvoda ne smije prelaziti 100 grama dnevno. U suprotnom to dovodi do smanjenja elastičnosti stijenki krvnih žila, povećanja tjelesne težine i pretilosti.

Riba sadrži dovoljnu količinu proteina, vitamina (A, E, D, PP, B12), mineralnih tvari (fosfor, bakar, kalij, magnezij). Neke vrste ribe (lososi, srdele, tuna) sadrže omega-3 masne kiseline. Morska riba izvor je joda koji pozitivno djeluje na rad hormonalnog sustava. Selen i cink dobiveni iz morskih plodova nužni su elementi za muško zdravlje.

Redovito uključivanje ribe i morskih plodova u prehranu ima pozitivan učinak na rad mozga, živčanog sustava, smanjuje vjerojatnost infarkta i moždanog udara.

Sjemenke sadrže značajnu količinu bjelančevina, vlakana, vitamina skupina A, B, E, D, potrebne minerale (fosfor, bakar, cink, selen itd.)

Ako se sjemenke redovito konzumiraju, to će dovesti do jačanja imuniteta, poboljšanja metabolizma, stabilnog rada svih organa i sustava u tijelu. Lecitin i fitosteroli prisutni u sjemenkama snižavaju razinu kolesterola i pomažu u borbi protiv ateroskleroze. Najveću korist pružaju sirove sjemenke ili one s minimalnom obradom.

To su kalorični proizvodi koji sadrže veliku količinu ugljikohidrata. Čokoladni bomboni, keksi, medenjaci pomažu brzo utažiti glad i podići raspoloženje.

Najkorisniji su tamna čokolada, zefir, halva. Prekomjerna količina šećera, kao i upotreba bojila, pojačivača okusa i aroma, negativno utječe na organizam, a posebno je štetno za djecu. Previše slatkog u prehrani može dovesti do dijabetesa, pretilosti, bolesti probavnog sustava i kardiovaskularnog sustava.

Sokovi napravljeni od prirodnog povrća i voća izvor su organskih kiselina, antioksidansa i minerala. Njihova redovita konzumacija poboljšava metabolizam, pomaže u čišćenju od toksina i otpadnih tvari, vraća u normalu razinu kolesterola u krvi.

Konzumiranje svježih sokova i voćnih sokova nije preporučljivo kod nekih bolesti. Prekomjerna količina sokova u prehrani može negativno utjecati na rad probavnog sustava i jetre.

Suho voće izvor je organskih kiselina, vitamina E, K, PP, kalcija, magnezija. Zahvaljujući njihovoj prisutnosti u prehrani smanjuje se vjerojatnost stvaranja krvnih ugrušaka, normalizira se rad kardiovaskularnog sustava, probavnog sustava, bubrega te se uklanja štetan kolesterol. Suho voće pomaže bržem oporavku od prehlade i povećava radnu učinkovitost.

Visoka kaloričnost i značajan udio šećera zahtijeva umjereno konzumiranje kod dijabetesa i pretilosti.

Većina biljaka ima korisna svojstva za čovjeka. One su izvor vitamina, minerala i organskih kiselina. Svaka biljka posjeduje vlastiti skup korisnih svojstava. Neke jačaju stijenke krvnih žila, druge omogućuju podizanje imuniteta i normalizaciju metabolizma.

Biljke treba birati s oprezom, posebno tijekom bolesti. Potrebno je strogo se pridržavati svih uputa liječnika i ne baviti se samoliječenjem.

Voće je jedan od glavnih izvora vitamina, organskih kiselina, pektina i vlakana. Enzimi koji ulaze u njihov sastav omogućuju ubrzavanje metabolizma.

Uključivanje voća u svakodnevnu prehranu pozitivno utječe na zdravlje, emocionalno stanje, omogućuje očuvanje mladosti i ljepote. Zbog visokog sadržaja šećera u voću, pretjerano konzumiranje zabranjeno je kod šećerne bolesti i pretilosti.

Čaj je poznat čovjeku već više od 3 tisuće godina. Smatra se da njegovo konzumiranje daje energiju, ljepotu i dugovječnost te štiti od bolesti. Visokokvalitetni list čaja, pravilno skuhan, potiče rad mozga, poboljšava metabolizam, jača imunitet, sprječava nastanak mokraćnih kamenaca i stvaranje kolesterolnih naslaga.

Polifenoli sadržani u listovima čaja imaju protutumorska, antioksidativna i antibakterijska svojstva. Čaj je bogat vitaminima i mineralnim solima. Važno je napomenuti da je koristan samo svježe skuhani čaj. U Kini postoji poslovica da je jučerašnji čaj poput zmijskog otrova.

Bobičasto voće izvor je vitamina, organskih kiselina i antocijana – posebnih tvari sa snažnim antioksidativnim svojstvima. Uključivanjem bobičastog voća u svoju prehranu možete usporiti starenje organizma, normalizirati probavu i metabolizam te poboljšati rad krvožilnog sustava. Bobičasto voće od davnina se koristilo u narodnoj medicini za razne bolesti, kao i za prevenciju.

Jednostavni šećeri koji se nalaze u bobičastom voću predstavljaju opasnost kod šećerne bolesti i mogu dovesti do povećanja tjelesne težine.

Jaja omogućuju unos značajne količine proteina, omega-3 masnih kiselina, vitamina skupina B, D i E. Kolin, koji se nalazi u ovom proizvodu, potreban je djeci za razvoj mozga, a starijim osobama za održavanje moždane aktivnosti na potrebnoj razini. Lecitin, koji ulazi u sastav žumanjka, stabilizira razinu kolesterola u krvi i poboljšava rad jetre. Prisutnost jaja u prehrani smanjuje vjerojatnost moždanog udara i srčanog udara te razvoj Alzheimerove bolesti.

Konzumiranje sirovih jaja nije poželjno zbog mogućnosti zaraze salmonelozom. Kod prekomjerne tjelesne težine dijeta isključuje konzumiranje žumanjka.

U rubriku 'Razno' spadaju publikacije koje nisu uvrštene ni u jednu od prethodnih kategorija. Ovdje ćete pronaći i saznati o koristima proizvoda kao što su: marinirani đumbir, krumpirov škrob, instant rezanci itd.