Po čemu se crvena leća razlikuje od zelene

Leća je, uz grašak i grah, bila važan dio ljudske prehrane još od davnih vremena. Njezino sjeme bogato je korisnim sastojcima, hranjivo je i pritom se brzo priprema. Biljka ima mnogo vrsta koje se razlikuju po izgledu, sastavu i teksturi. Svaka od njih ima svoja okusna i korisna svojstva.

Što je leća?

Leća je mahunarka koja se ubraja u raširene poljoprivredne kulture. Posjeduje niz zanimljivih okusnih karakteristika i korisnih svojstava. Zahvaljujući visokom sadržaju bjelančevina, vitamina i elemenata u tragovima, leća je postala neizostavan hranjivi dio prehrane zagovornika zdrave i uravnotežene prehrane.

Zahvaljujući korisnom sastavu, kultura se od davnina smatrala ljekovitom. Njezino sjeme koristilo se za liječenje probavnog trakta i živčanog sustava. Gusti se uvarci pili kao sredstvo protiv zatvora, a infuzije su se koristile za liječenje velikih boginja.

Vrste leće

Zrna leće razlikuju se po veličini, boji, obliku i strukturi. Najčešće se sjeme klasificira po vrstama: klasične i specifične. U prvu vrstu ubrajaju se zelene i crvene sorte. Među specifičnim vrstama su crna i smeđa zrna.

Zelena

Biljka je prilično nezahtjevna u procesu uzgoja u usporedbi s drugim vrstama. Sjeme je krupno, spljoštenog oblika, pa se zelena vrsta često naziva i 'tanjurastom'. Boja varira u zelenom spektru – od svijetlo maslinaste do tamno močvarne nijanse. Upravo zelene sorte sadrže veću količinu bjelančevina.

Crvena

Kultura je aktivno raširena u azijskim zemljama. Zrna su sitna, blijedocrvene boje. Nijansa je toliko svijetla da se vrsta često naziva ružičastom. Sjeme nema ljusku, pa se priprema brže od ostalih vrsta. Crvena leća bogata je bjelančevinama, vitaminima A i B te drugim korisnim elementima u tragovima potrebnim našem organizmu.

Crna

Najskuplja, ali istovremeno popularna vrsta. Glatke i sjajne crne sitne sjemenke po svom izgledu slične su crnom kavijaru, stoga se ova vrsta još naziva i 'Belugom'. Sadržaj proteina – oko 30%. Posebnost sastava – prisutnost antioksidansa, zahvaljujući kojem su zrna obojena u tamnu boju.

Smeđa

Vrsta je raširena po cijelom svijetu. Sve sorte ove vrste nezahtjevne su prema klimatskim uvjetima, stoga rastu u zemljama s različitim teritorijalnim položajem. Najpopularnija smeđa sorta je Pardina. Sjemenke se odlikuju šarenom bojom s velikim rasponom nijansi. Zrna su dovoljno čvrsta i elastična, pa se koriste uglavnom za pripremu juha i mrvičastih kaša. Također, Pardina je idealna za konzerviranje. Međutim, ovu španjolsku sortu potrebno je prethodno namakati u vodi prije kuhanja.

Žuta

Smatra se da je sorta prijelazna između klasičnih i specifičnih vrsta. U suštini, to je ista zelena leća, samo bez ljuske. U usporedbi sa zelenom sortom, žuta ima manje izražen okus. Posebnu popularnost stekle su sorte s krupnim sjemenkama i jasno izraženim orašastim okusom – meksičke. Ova vrsta široko je rasprostranjena u azijskim i europskim zemljama, kao i u Americi. Žuta zrna sadrže najmanje proteina u usporedbi s ostalim sortama.

Korisna svojstva biljke

Pristaše zdrave uravnotežene prehrane obogaćuju svoj uobičajeni jelovnik mahunarkama. To je zbog velike količine biljnih proteina – oko 30%. Takav postotak proteina nalazi se u mesnim i mliječnim proizvodima. Stoga mahunarke, uključujući leću, u potpunosti mogu zamijeniti meso. Osim toga, biljke ne nakupljaju razne toksine i pesticide, što ih čini čistom i laganom alternativom proizvodima životinjskog podrijetla.

1. Osim bjelančevina, leća je bogata korisnim mikroelementima koji su potrebni organizmu za metaboličke procese: folna kiselina, mangan, fosfor, kalij, vitamini i drugi elementi.
2. Zahvaljujući omjeru bjelančevina, mikroelemenata i vlakana, glikemijski indeks leće varira od 20 do 40. Ova vrijednost govori da leću mogu uključiti u svoju prehranu čak i osobe s dijabetesom. Također, skladan sastav potiče ubrzanje metabolizma, što je posebno važno kod mršavljenja.
3. Folna kiselina i vitamin B doprinose normalizaciji rada središnjeg živčanog sustava i bubrega, poboljšavaju stanje kože.
4. Vlakna koja se nalaze u leći potiču poboljšanje probave, izbacuju toksine i održavaju normalnu razinu šećera u krvi.
5. Redovita konzumacija smanjuje rizik od razvoja srčanih bolesti. Magnezij u sastavu mahunarke pomaže u obnovi srčanog mišića. Također, normalizira se cirkulacija krvi. Antioksidansi će pomoći u sprječavanju aterosklerotičnih bolesti.
6. Prema podacima istraživanja, redovita konzumacija mahunarki prevencija je nekih onkoloških bolesti. Takvo korisno svojstvo leća dobila je zbog kombinacije biljnih lektina i različitih vrsta biljnih bjelančevina. Ove tvari imaju visok potencijal u sprječavanju razvoja stanica raka.
7. Sjemenke leće također su bogate željezom, važnom sastavnicom hemoglobina koji sudjeluje u prijenosu kisika. U tijelu svake osobe mora postojati dovoljna zaliha željeza za podršku mišićima tijekom aktivnih fizičkih napora. Ljudski imunološki sustav također treba željezo za održavanje barijere protiv raznih virusa.
8. U sastavu leće nalazi se lizin, tvar koja sudjeluje u proizvodnji serotonina, svima poznatog hormona sreće.

Ostali korisni mikroelementi pomažu normalizirati sastav krvi, poboljšati metaboličke procese i podržati imunitet.

Leća također sadrži fitoestrogene. Ovi posebni biljni spojevi smanjuju rizike od razvoja onkoloških bolesti i olakšavaju prilagodbu ženskog organizma tijekom menopauze. Najveća količina fitoestrogena prisutna je u zelenoj i smeđoj leći.

Korist za muškarce i žene

Bogat korisni sastav leće pruža neprocjenjiv doprinos zdravlju ženskog organizma:

1. Pomaže pomlađivanju na staničnoj razini.
2. Stabilizira menstrualni ciklus.
3. Ublažava izražene simptome PMS-a.
4. Olakšava stanje kod obilnih krvarenja.
5. Pomaže začeću, normalizirajući protok krvi u području zdjeličnih organa i spolnih organa.
6. Olakšava simptome menopauze.
7. Pomaže odgoditi menopauzu.
8. Podržava organizam tijekom razdoblja laktacije.

Iz svih navedenih pozitivnih manifestacija oblikuje se žensko zdravlje i povoljno stanje organizma u cjelini.

Također, uz redovitu konzumaciju, leća podržava i muško zdravlje:

1. Ispunjava energijom nakon teških fizičkih napora i aktivnih treninga.
2. Oslobađa organizam od raznih otpadnih tvari i toksina, time podržavajući funkcioniranje jetre.
3. Normalizira rad hormona – potiče proizvodnju testosterona.
4. Poboljšava sastav i kvalitetu sperme.
5. Podržava potenciju u zreloj dobi.

Šteta i kontraindikacije

Unatoč impresivnim i višestrukim korisnim svojstvima, leća ima niz kontraindikacija:

1. Bolesti bubrega. Sjemenke leće sadrže značajan udio bjelančevina. Dugotrajna svakodnevna konzumacija može dovesti do poremećaja epitela bubrežnih kanalića i stvaranja oksalatnih spojeva, a potom do bubrežnih kamenaca.
2. Nadutost (flatulencija). U procesu probave bjelančevine se razgrađuju enzimima koji se nalaze u crijevima. Redovita konzumacija može uzrokovati nadutost trbuha. Važno je pridržavati se mjere kako bi leća donosila samo korist.

Po čemu se crvena leća razlikuje od zelene

Očito je da se zelena i crvena leća razlikuju po boji, obliku i veličini. Zelene sjemenke su primjetno veće od crvenih i imaju spljošteniji oblik. Razlike u kemijskom sastavu utječu na okus, trajanje kuhanja, kao i na teksturu pojedine vrste.

Zelene sjemenke imaju ovojnicu, stoga tijekom kuhanja zadržavaju više okusa i arome. Ovoj vrsti svojstven je bogat začinski miris i ugodan okus. Zahvaljujući elastičnoj ovojnici, zelena leća odlično zadržava oblik pri obradi visokim temperaturama. Jezgra ima kremastu strukturu. Prilog od zelenih sjemenki biva gust i mrvičast.

Crvene sorte nemaju ovojnicu, stoga se pripremaju znatno brže od drugih vrsta. Međutim, ako se poveća vrijeme toplinske obrade, sjemenke mijenjaju svoju teksturu. Raskuhana crvena leća nalik je nježnom pireu i često se koristi kao osnova za veganske kotlete i paštete. Okus crvene vrste sličan je mnogima poznatom grašku s blagom paprikom.

Koja je leća korisnija: crvena ili zelena?

Bilo koja leća pozitivno utječe na metaboličke procese organizma, rad živčanog i kardiovaskularnog sustava, kao i na muško i žensko zdravlje. Različite vrste mahunarki imaju razlike ne samo u izgledu. Zelene i crvene sorte imaju vlastiti kemijski sastav, a time i korisna djelovanja.

1. Zelena vrsta sadrži veću količinu kalija, fosfora i željeza, koji sudjeluju u metaboličkim procesima našeg organizma. Prisutnost ovojnice ukazuje na prisutnost vlakana u sastavu, važnih za učinkovitu apsorpciju svih popratnih korisnih mikroelemenata.
2. Zelena leća pravi je rekorder među drugim vrstama po sadržaju biljnih bjelančevina. Zbog ove komponente posebno je cijene sportaši, vegani, vegetarijanci i drugi sljedbenici pravilne prehrane.
3. Veliki sadržaj fosfora u zelenoj sorti osigurava rast stanica, čvrstoću kostiju i pravilan rad mišića. Također, fosfor sudjeluje u mnogim procesima apsorpcije popratnih korisnih mikroelemenata.

Crvena leća jedina je sorta s visokim sadržajem beta-karotena i vitamina B1, koji podržavaju stanje kože i funkciju vida. Također, crveni proizvod prednjači po količini željeza i kalija. Kalij pomaže normalizirati krvni tlak, smanjiti rizik od moždanog udara i povećati brzinu prijenosa živčanih impulsa. Željezo poboljšava metaboličke procese bjelančevina i ubrzava metabolizam.

Primjena u kulinarstvu

Nedavno je leća bila jedinstven i skup proizvod. Sada se na policama trgovina može vidjeti raznolikost vrsta ovih hranjivih biljnih sjemenki po prihvatljivoj cijeni. Prilikom odabira pojedine vrste važno je znati značajke pripreme ovog proizvoda.

Zelena leća – to su nezrele sjemenke, stoga gusta ovojnica zadržava vanjski oblik, dok sredina poprima laganu kremastu teksturu. Budući da se zelene sjemenke ne raskuhavaju, najčešće se koriste za pripremu salata, mrvičastih kaša i drugih jela. Okus zelene leće je bogat i začinjen. Prije kuhanja sjemenke je potrebno namakati nekoliko sati kako bi se omekšala tvrda ovojnica. Vrijeme kuhanja nakon namakanja iznosi oko 1 sat.

Crvena leća nema ovojnicu, stoga se brzo raskuha. Da bi se dobio čvrsti prilog, dovoljno je kuhati crvene sjemenke 10–15 minuta. Prethodno namakanje nije potrebno jer nema čvrste ovojnice. Okusne karakteristike crvene leće su lakše nego kod zelene vrste.

Priprema svake leće zahtijeva posebnu pažnju na začine. Važno je uzeti u obzir da samostalni okus sjemenki već ima začinjen pa čak i papren ton. Kako bi se uravnotežili takvi okusni tonovi, kao začin je bolje odabrati aromatično zelje: korijandar, peršin ili kopar.

Koja je leća bolja za mršavljenje?

Leća bilo koje vrste ima značajan udio bjelančevina i malu količinu masti. Takav omjer daje ovim sjemenkama dijetetska svojstva. Osim toga, u sastavu se nalazi vlakno koje potiče probavu i aktivira metaboličke procese radi ubrzanja metabolizma. Svi ti procesi doprinose uspješnom i pravilnom mršavljenju. Velik sadržaj korisnih mikroelemenata podržava rad cijelog tijela tijekom popratne fizičke aktivnosti. A sposobnost da ne nakuplja toksine i štetne tvari pomaže održavanju 'čiste' dijete za postizanje boljih rezultata.

Pri aktivnom mršavljenju i čišćenju organizma lećom se mogu u potpunosti zamijeniti jela od mesa. Mnoga istraživanja govore da za asimilaciju biljnih bjelančevina treba znatno manje energije u usporedbi s asimilacijom životinjskog mesa. Također, u mahunarkama gotovo da nema masti, dok meso ima zamjetan udio ne baš zdrave masti. Znanstvenici su dokazali da se biljna masnoća apsorbira u većem postotku nego životinjska, stoga se dulje zadržava osjećaj sitosti bez osjećaja težine.

Pri zamjeni životinjskih bjelančevina mahunarkama važno je voditi računa o mjeri konzumacije. Dnevna norma konzumacije leće trebala bi iznositi 50–100 g. Ta količina sasvim je dovoljna za dobivanje potrebnih proteina i korisnih tvari. Na biljne bjelančevine treba prelaziti postupno. Prečesta i pretjerana konzumacija leće može se negativno odraziti na zdravstveno stanje. Stoga, kako bi se dobila samo korist od ovog proizvoda, dovoljno ga je jesti 2–3 puta tjedno.

Koja je leća bolja za juhu?

Za pripremu juha u tradicionalnom obliku koristi se zelena leća. Sjeme ove vrste prekriveno je gustom ljuskom koja ne dopušta zrnu da se raskuha. Bogati začinjeni okus izvrsno se slaže s ostalim povrćem i začinskim biljem u prvom jelu.

Za pripremu juha-pirea s kremastom teksturom bolje odgovara crvena sorta. Sjeme ove vrste brzo se raskuha, pretvarajući se u kašu. Ta osobina omogućuje dobivanje ujednačenije konzistencije gotovog jela.

Koja je leća bolja za prilog?

Za pripremu priloga odgovarat će bilo koja vrsta, važno je samo uzeti u obzir osobitosti pripreme crvene i zelene leće.

Zelenu vrstu prije pripreme treba namočiti u čistoj hladnoj vodi nekoliko sati. Nakon toga sjeme treba kuhati sat vremena na srednjoj vatri. Takav način pripreme omogućuje dobivanje mrvičastog priloga s čvrstom ljuskom i mekom jezgrom.

Crvenu leću nije potrebno prethodno namakati jer ova vrsta nema čvrstu ljusku. Crveno sjeme brzo se raskuha, stoga se mrvičasti prilog može dobiti samo brzom toplinskom obradom. U pravilu, 10–15 minuta dovoljno je da sjeme bude kuhano i pritom ne izgubi elastičnost.

Recepti s crvenom lećom

Turska juha od crvene leće

Ovo jelo postat će ukusna i zdrava alternativa juhama na mesnoj juhi. Recept je sastavljen prema pravilima uravnotežene prehrane, stoga je jedna porcija jednaka cjelovitom ručku.

Količina sastojaka izračunata je za 4 porcije.

Za pripremu je potrebno:

• crvena leća – 300 g;
• voda – 1,5 l;
• brašno – 1 žlica;
• maslinovo ulje – 3 žlice;
• luk – 1 kom;
• kriške limuna – za ukras.

Sol i začini – po ukusu (bolje koristiti sušenu metvicu, crveni papar, piment, crni svježe mljeveni papar).

Recept korak po korak:

1. Očistimo i sitno narežemo luk. Pržimo na maslinovom ulju do zlatne boje.
2. Leću isperemo hladnom tekućom vodom, prebacimo u lonac s vodom i dovedemo do vrenja. Uklonimo nastalu pjenu na površini vode. Kad voda prokuha, smanjimo vatru i kuhamo bez poklopca 15 minuta. Solimo nekoliko minuta prije potpune kuhanosti.
3. Prženi luk dodajemo kuhanoj leći.
4. Na zagrijanu tavu ulijemo ulje, naspemo brašno i dodamo sve začine. Miješamo 1 minutu i skinemo s vatre. Dodamo prženje u lonac s lećom i lukom.
5. Usitnimo sadržaj lonca pomoću blendera.

Turska juha je gotova. Prije posluživanja jelo ukrasimo kriškom limuna, krušnim mrvicama i posipom začina.

Kotleti od crvene leće

To je zasitna alternativa mesnim proizvodima tijekom posta. Također će jelo cijeniti vegetarijanci.

Za pripremu je potrebno:

• crvena leća – 1 šalica;
• brašno ili krušne mrvice – za pohanje;
• biljno ulje – 100 ml;
• mrkva – 1 kom.;
• luk – 1/2 kom;
• sol i začini – po ukusu.

Kao začine bolje je odabrati aromatično i lagano provansalsko bilje, kao i sušeni češnjak i piment. Ako pripremate lećine kotlete kao zamjenu za mesno jelo, upotrijebite posebnu mješavinu začina za meso kako biste dobili najsličnije okusne karakteristike.

Priprema korak po korak:

1. Leću prethodno namočite u hladnoj vodi na 1 sat. Nakon toga ocijedite vodu i nalijte čistu. Dodajte sol i stavite na vatru. Kada voda zavrije, smanjite vatru i kuhajte bez poklopca 20 minuta. Sjemenke se trebaju dobro raskuhati kako bi lećina smjesa imala ujednačenu strukturu.
2. Kuhanu leću ocijedite u cjedilu i ostavite da se potpuno ohladi na sobnoj temperaturi.
3. U međuvremenu pripremite zapršku. Očistite luk i sitno ga nasjeckajte, stavite na zagrijanu tavu s uljem. Očistite mrkvu i naribajte je na sitno ribež, stavite u tavu. Pržite dok ne dobije zlatnu boju, oko 5 minuta.
4. Pomiješajte ohlađenu leću i zapršku, dodajte začine, te sameljite u blenderu do ujednačene smjese.
5. U dobivenu smjesu dodajte brašno kako biste dobili ljepljivu, gustu konzistenciju.
6. Od dobivene lećine smjese oblikujte kotletiće i uvaljajte ih u brašno ili krušne mrvice.
7. Lećine kotlete pržite na tavi ili pecite u pećnici dok ne dobiju zlatno smeđu koricu.

Jelo je gotovo. Prije posluživanja kotlete ukrasite začinskim biljem i dopunite omiljenim umakom.

Nježna krem juha od crvene leće

Kremasta juha od leće – nježno, ukusno i zasitno cjelovito jelo s kremastom teksturom.

Količina sastojaka izračunata je za 4 porcije.

Za pripremu je potrebno:

• crvena leća – 1 šalica;
• vrhnje 10% – 150 g;
• brašno – 0,5 šalice;
• maslinovo ulje – 3 žlice;
• sol i začini – po ukusu.

Kao začine bolje je odabrati aromatično lagano bilje, poput kima, origana i bosiljka. Također možete nadopuniti juhu muškatnim oraščićem, korijanderom i pimentom.

Recept korak po korak:

1. Očistite luk, sitno ga nasjeckajte i popržite na zagrijanoj tavi s uljem.
2. Leću isperite hladnom tekućom vodom i uspite u tavu s lukom. Dolijte vodu tako da sjemenke budu potpuno prekrivene vodom. Kuhajte 25 minuta na laganoj vatri ispod poklopca. 5 minuta prije kraja kuhanja dodajte začine i promiješajte.
3. Gotovu juhu prelijte u lonac i ostavite 5–10 minuta da se malo ohladi.
4. U međuvremenu na zagrijanu tavu izlijte ulje, vrhnje i prosijte brašno. Dobro promiješajte dok ne dobijete gustu ujednačenu smjesu.
5. Juhu usitnite blenderom. Dodajte kremasti mousse i ponovno sve dobro izmiješajte pomoću blendera.

Nježna krem juha od leće je gotova. Jelo poslužite odmah nakon pripreme. Pri posluživanju juhu možete ukrasiti začinskim biljem i krušnim mrvicama.

Recepti sa zelenom lećom

Hranjiva salata s lećom i listovima cikle

Korisna i zasitna salata sa svježim zelenilom bit će ukras blagdanskog stola, a također će obogatiti uobičajeni jelovnik.

Količina sastojaka izračunata je za 4 porcije.

Za pripremu je potrebno:

• lišće cvekle – 150 g;
• rukola – 50 g;
• naranča – 1/2 kom.
• cikla kuhana – 100 g;
• leća zelena – 250 g;
• sir Fetaksa – 100 g;
• luk crveni – 1/2 kom.;
• senf – 1 žličica;
• med – 1/2 žličice;
• maslinovo ulje – 2 žlice;
• balzamični ocat – 1 žličica;
• sol i začini – po ukusu.

Recept korak po korak:

1. Leću unaprijed namočimo u hladnoj vodi na 2 sata, zatim kuhamo u slanoj vodi tijekom 40 minuta.
2. Ciklu skuhamo, ogulimo i narežemo na kockice.
3. Luk ogulimo, narežemo na polukrugove i isperemo hladnom čistom vodom.
4. Sir i oguljenu naranču narežemo na velike kockice.
5. Zelenje isperemo, osušimo na ručniku i stavimo u zdjelu za salatu.
6. Dodamo u zdjelu za salatu kuhanu leću, narezani luk, ciklu i sir.
7. Pripremamo preljev. Pomiješamo senf, med, balzamični ocat, maslinovo ulje i začine. Promiješamo.
8. Izlijemo preljev u zdjelu za salatu, dobro promiješamo. Na vrh stavimo kockice naranče.

Ljuta leća sa sirom

Ovo je zasitno i jednostavno za pripremu glavno jelo.

Za pripremu je potrebno:

• zelena leća – 1 šalica;
• cherry rajčice – 6 kom.;
• tvrdi sir – 50 g;
• ljuti umaci.

Sol i začini – po ukusu (odgovaraju žarči ljuti začini: curry, crveni papar, piment, ljute mješavine).

Priprema korak po korak:

1. Leću kuhamo 40 minuta na laganoj vatri. Dodamo ljuti umak i začine.
2. Rajčice narežemo na polovice.
3. Sir naribamo na sitnom ribežu.
4. Mahunarke izložimo na tanjur, na vrh rajčice, posipamo sirom.

Leću sa sirom poslužujemo kao prilog mesu ili kao samostalno jelo. Za ukras koristimo svježe zelje, sjemenke lana ili sezama.