Kukuruzna kaša: sastav, korisna svojstva, recepti

Kukuruzna kaša je ukusno i zdravo jelo. Priprema se od krupice dobivene mljevenjem kukuruznog zrna. Zahvaljujući tome, gotovo jelo sadrži gotovo iste vitamine i minerale kao i samo zrno. To su nikotinska kiselina, vitamini A i E, cink i fosfor, aminokiseline, vlakna i mnogo toga. Za one koji paze na svoju prehranu važno je da kukuruzna krupica spada u kategoriju cjelovitih žitarica jer njezine čestice sadrže ostatke ljuske zrna i njegove klice. Stoga donosi maksimalnu korist.

Sastav i kalorijska vrijednost

Kukuruzno zrno samo po sebi sadrži samo 97 kcal na 100 g. U kukuruznoj kaši, ovisno o načinu pripreme (uključujući dodavanje mlijeka i maslaca), kalorija je mnogo više – u rasponu 337–350 kcal na 100 g. Međutim, budući da se proizvod potpuno ne apsorbira, stvarna kalorijska vrijednost kaše kuhane na vodi znatno je niža – do 100 kcal na 100 g.

Kukuruzna krupica, ovisno o karakteristikama sirovine, može sadržavati do 70% ugljikohidrata i do 20% bjelančevina, a ostatak su masti, vitamini i minerali. Vrijedi detaljnije razmotriti sastav kukuruzne krupice:

1. Biljna i prehrambena vlakna.
2. Aminokiseline.
3. Vitamini skupine B, uključujući piridoksin, pantotensku kiselinu, tiamin. Oni obavljaju važnu funkciju – podržavaju funkcioniranje središnjeg živčanog sustava, osiguravaju procese probave, pretvorbu hranjivih tvari u energiju. Ovi vitamini su potrebni za normalizaciju metaboličkog procesa, uključujući i na staničnoj razini. Osim toga, ove se tvari s pravom nazivaju vitaminima ljepote.
4. Vitamin E (tokoferol). Ova tvar je jedan od najjačih antioksidansa. On ne samo da usporava proces starenja, već ima protuupalno djelovanje, poboljšava kognitivnu funkciju, blagotvorno utječe na stanje krvnih žila. Također, vitamin je koristan za reproduktivni sustav – i muški i ženski.
5. Fosfor. Ova tvar potiče metaboličke procese, poboljšava rad mozga, odgovoran je za normalan mišićni tonus i čvrstoću kostiju. Zato se kukuruzna kaša često preporučuje starijim osobama.
6. Magnezij. Element je nužan za normalno funkcioniranje središnjeg živčanog sustava, također doprinosi poboljšanju kardiovaskularne aktivnosti. U uvjetima kroničnog stresa u kojem živi suvremeni čovjek, magnezij je neophodan jer pomaže ublažiti njegove negativne posljedice.
7. Željezo. Važnost ovog elementa teško je precijeniti. On izravno utječe na razinu hemoglobina u krvi, a on pak utječe na stanje krvožilnog sustava, poboljšava njegovu transportnu funkciju.
8. Bakar. Uz željezo, ovaj mikroelement osigurava sintezu hemoglobina. Osim toga, ima antiseptički učinak, a također je odgovoran za elastičnost i mladost kože, jer proizvodnja kolagena umnogome ovisi o njemu.
9. Cink ima protuupalno djelovanje. Također je važan za zdravlje kože, kose i noktiju. Ovaj element sudjeluje i u radu reproduktivnog sustava.

Zanimljivo je da su vitamini uglavnom koncentrirani u zametku zrna. Prilikom prerade, krupica ih zadržava – za razliku od drugih proizvoda dobivenih od kukuruza.

Također treba napomenuti da kukuruzna krupica sadrži malo lizina – to je važna esencijalna aminokiselina za zdravlje. S druge strane, u njoj ima mnogo druge korisne aminokiseline – triptofana. Stoga se često savjetuje miješati kukuruznu krupicu s mahunarkama, jer u njima, naprotiv, ima malo triptofana, a puno lizina.

Čime je korisna kukuruzna kaša

Opća korist

Ovo je jelo korisno jer daje energiju za cijeli dan, a da se pritom ne taloži u obliku masnoća. Ono normalizira rad crijeva, uz rijetku konzumaciju uklanja zatvor, pomaže izbaciti toksine, smanjuje razinu kolesterola, blagotvorno djeluje na stanje jetre, omogućuje jačanje prirodnog imuniteta i očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava.

Naravno, sve je dobro umjereno. Za odrasle muškarce i žene normom se smatra, preračunato na suhi proizvod, 50–70 g krupice (pri čemu je poželjno jesti kašu za doručak ili ručak, odnosno u prvoj polovici dana). Tek tada će donijeti korist. Pritom se smatra da kaša kuhana na obranom mlijeku donosi više koristi nego ona kuhana na vodi, jer će u tom slučaju jelo sadržavati više hranjivih tvari i vitamina koji se pritom i bolje apsorbiraju.

Za žene

Za pripadnice lijepog spola kukuruzna kaša je dobra jer sadrži vitamin E, koristan za reproduktivni sustav. Također, ovo jelo vrijedi konzumirati za one koji se pokušavaju riješiti viška kilograma ili jednostavno paze na liniju.

Konačno, kaša od kukuruzne krupice – jelo je važno ne samo za zdravlje, nego i za ljepotu. Sadrži cink koji jača kosu i nokte, te antioksidanse koji čine kožu elastičnom.

Za muškarce

Za pripadnike jačeg spola ovo je jelo korisno zbog visokog sadržaja cinka koji ima protuupalna svojstva i blagotvorno djeluje na reproduktivni sustav. Kukuruznu kašu vrijedi konzumirati i za prevenciju prostatitisa.

Osim toga, poznato je da pripadnici jačeg spola zbog fizioloških osobina češće pate od kardiovaskularnih bolesti. Kukuruzna krupica sadrži fosfatide – tvari koje pripadaju kategoriji složenih lipida. Oni sudjeluju u metabolizmu kolesterola, odnosno pomažu u čišćenju stijenki krvnih žila od nakupljenog lošeg kolesterola, što sprječava stvaranje trombova. Naravno, fosfatida ima više u kukuruznom ulju, ali ih ima i u krupici, što omogućuje da se jela od nje smatraju preventivnim sredstvom protiv bolesti kardiovaskularnog sustava.

Tijekom trudnoće

Za buduću majku najvažniji element je folna kiselina. Potrebna je za pravilan razvoj ploda i oblikovanje živčanog sustava djeteta. Njezin nedostatak može dovesti do raznih patologija, kao i do toga da se dijete rodi s niskom porođajnom težinom. I sama buduća majka zbog nedostatka folne kiseline može osjetiti jaču toksikozu i razne zdravstvene probleme. Stoga u prehranu tijekom trudnoće treba uključiti kukuruznu kašu koja u velikim količinama sadrži tu kiselinu, vitamine B-skupine, te fosfor, cink i niz drugih potrebnih tvari. Osim toga, takva kaša je niskokalorična namirnica.

Međutim, treba napomenuti da kukuruznu kašu ne smiju jesti osobe s povećanim zgrušavanjem krvi. Tijekom trudnoće zgrušavanje krvi često se povećava, pa je potrebno prvo napraviti pretrage i konzultirati se s liječnikom.

Pritom treba imati na umu da postoje određene norme konzumacije ovog proizvoda. Tijekom trudnoće to je 60 g suhe krupice dnevno, odnosno nešto više od 1/4 šalice.

Tijekom dojenja

Tijekom dojenja kukuruzna kaša je korisna zbog visokog sadržaja vitamina i mineralnih tvari. Pritom ne uzrokuje nadutost ni pojačano stvaranje plinova jer ne sadrži gluten, pa će se i mališan osjećati sasvim ugodno. Mlada majka jedući niskokaloričnu kašu moći će izgubiti težinu koju je dobila tijekom trudnoće.

Korist kukuruzne kaše za dijete

O kukuruznoj kaši pedijatri dugo nisu imali jedinstveno mišljenje. No nakon što se otkrilo da ova krupica ne sadrži gluten, mnogi su je liječnici počeli preporučivati kao jedan od prvih krupnih dohrana.

Kukuruzna kaša je dobra jer normalizira probavu, uklanja nadutost i plinove te sprječava zatvor, koji je čest kod male djece (a posebno kod one na umjetnom hranjenju). Pritom kaša sadrži sve vitamine i minerale potrebne djetetu za normalan razvoj. Ugodnog je okusa, a kako dijete raste, može se miješati s povrćem i voćem koje se uvodi u dohranu. Također se preporučuje dodati u jelo doslovno 0,5 žličice maslaca.

Od koje dobi se može dati

Djeci koja su na umjetnom hranjenju, kukuruzna kaša se daje već u 4–5 mjeseci. Onima koji su na dojenju, takva dohrana se uvodi kasnije – u 6–8 mjeseci. Ali uvijek se prethodno treba konzultirati s pedijatrom.

Također se treba pridržavati medicinskih normi. Djeci u dobi do 3 godine može se davati kaša u količini od 15–20 g u preračunu na suhi proizvod.

Kako kuhati kukuruznu kašu za dijete

Dojenčadi se kaša kuha ne od krupice, nego od brašna, jer se bolje apsorbira u probavnom sustavu djeteta. Na čašu vode uzimaju se 2 žlice brašna, čajna žličica šećera, sol na vrhu noža. Voda se ulije u lonac, dovede do vrenja, doda se brašno, šećer, sol i kuha uz miješanje pjenjačom 3–4 minute. Na kraju kuhanja dodaje se maslac. Maloj djeci koja su na umjetnom hranjenju može se pripremiti slična kaša na bazi njihove uobičajene mješavine (formule).

Djeci starijoj od godine dana priprema se kukuruzna kaša s povrćem ili voćem, najčešće na običnom mlijeku. Recepti:

1. Kukuruzna kaša sa suhim voćem. Na čašu mlijeka ili istu količinu hladne vode uzimaju se 2–3 žlice kukuruzne krupice sitnog mljevenja i mali komadić maslaca. Ljeti se mogu dodavati svježe voće, zimi – banane, grožđice, suhe marelice. Suho voće se prethodno opere i namoči u vrućoj vodi, a zatim se usitni. Krupica se uspe u lončić i prelije prokuhanim mlijekom ili vodom, stavi na laganu vatru 15–20 minuta, povremeno se miješa. Zatim se dodaju komadići voća, skine se s vatre, lončić se umota u ručnik i ostavi da odstoji još malo.
2. Kukuruzna kaša s povrćem. Omjeri su isti kao gore navedeni. No kao dodatne sastojke preporučuje se dodati mrkvu ili bundevu. One se narežu na sitne kockice, stave na zagrijanu tavu bez ulja i posipaju šećerom. Vatra se ugasi nakon što povrće pusti sok. Ovaj preljev se dodaje krupici na samom početku kuhanja kaše.

Jelo se preporučuje poslužiti s maslacem kako bi se bolje apsorbiralo.

Je li kukuruzna kaša korisna za mršavljenje

Na prvi pogled može se činiti da je kukuruzna kaša visokokaloričan proizvod, stoga nije prikladna za dijetnu prehranu. Zapravo, to nije tako; kukuruzna kaša jedno je od najboljih jela za učinkovito mršavljenje koje daje stabilan učinak. Tvari sadržane u ovoj krupici sprječavaju procese vrenja u crijevima i normaliziraju lipidni metabolizam. Osim toga, budući da se bjelančevine ne apsorbiraju u potpunosti, stvarni kalorijski unos bit će niži od 330–350 kcal na 100 g. Ako se kukuruzna kaša pripremi na vodi i bez dodavanja maslaca ili grožđica, kalorijski sadržaj iznosit će samo 70–80 kcal na istu količinu proizvoda.

Kao što je već istaknuto, kukuruznu kašu najbolje je konzumirati u prvom dijelu dana. No općenito se može jesti i za ručak – tada će se također dobro probaviti. Biljna vlakna koja sadrži balastne su tvari. Zahvaljujući njihovu postojanju proces probave traje dovoljno dugo. To osigurava osjećaj sitosti tijekom duljeg razdoblja. Osim toga, sastav kukuruzne kaše omogućuje uklanjanje lošeg kolesterola i masnih naslaga.

Popularna je monodijeta koja se temelji na kukuruznoj kaši. Prije nego što je isprobate, potrebno je konzultirati se s dijetetičarom. Monodijeta na kukuruznoj kaši pripremljenoj na vodi i bez šećera predviđena je za 4 dana. U tom razdoblju možete izgubiti 3–5 kg, bez štete po zdravlje i bez osjećaja gladi. Jasno je da će, ako se dijeta kombinira s tjelesnom aktivnošću, njezina učinkovitost biti veća.

Kukuruzna kaša u medicini

Iako je kukuruzna kaša općenito korisna za zdravlje, kod nekih bolesti može biti kontraindicirana. U svakom pojedinom slučaju potrebno je konzultirati se s liječnikom prije uključivanja ovog jela u svoju prehranu.

Kod šećerne bolesti

Za dijabetičare važnu ulogu ima glikemijski indeks (dalje GI). Potpuno sigurnima u tom pogledu smatraju se namirnice s GI nižim od 40, a oprezno se konzumiraju jela s GI u rasponu od 40 do 70 jedinica. Pritom je zrno kukuruza dobivenog iz povrtnih (šećernih) sorti GI dosta visok – često čak i iznad 70 (to ovisi o vrsti). No stvar je u tome što zrno sadrži znatno manje ugljikohidrata od kukuruzne krupice jer su uzgojene druge sorte. I u konačnici kaša od kukuruza ima GI 35–40, ovisno o konkretnoj vrsti krupice i načinu pripreme.

Ako se kod šećerne bolesti tipa 2 kukuruzna kaša konzumira u malim količinama, te joj se glikemijski indeks snizi proteinskom komponentom (npr. kuhanim pilećim prsima ili nemasnim svježim sirom), ovo jelo donijet će samo korist. Postoje istraživanja koja dokazuju da tvari sadržane u ovoj krupici mogu sniziti razinu šećera u krvi. Međutim, ono što se ni u kojem slučaju ne smije činiti jest zamijeniti kašu od cjelovitih žitarica pahuljicama, jer one imaju znatno viši GI.

Treba se pridržavati sljedećih pravila:

• pripremati kašu samo na vodi;
• smanjiti količinu biljnog ulja na minimum kako se ne bi povisio GI;
• kao dodatak koristiti samo nemasni svježi sir;
• konzumirati kašu s mrkvom, celerom i zelenjem, tako će donijeti više koristi.

Ni u kojem slučaju ne smije se prekoračiti preporučena medicinska količina kukuruzne kaše – najviše 120–180 g. To je dosta zasitno jelo, osobito u kombinaciji s povrćem. Može se uključiti u prehranu nekoliko puta tjedno.

Kod pankreatitisa

Unatoč svim blagotvornim svojstvima, kod pankreatitisa ne smijete jesti kukuruznu kašu. To se odnosi i na akutni i na kronični oblik bolesti. U fazi pogoršanja od svih kaša možete jesti samo zobenu, a u fazi remisije potrebne su namirnice koje neće poticati rad gušterače. U protivnom, stanje će se samo pogoršati.

Kod gastritisa

Kod akutnog gastritisa kukuruzna kaša je kontraindicirana. Kod kroničnog oblika u fazi remisije potrebno je konzultirati se s liječnikom koji Vas liječi o njezinom uvođenju u prehranu i mogućim ograničenjima.

No čak i ako Vam specijalist dopusti da uključite kukuruznu kašu u prehranu, morat ćete biti oprezni. Posebice, ne biste je smjeli jesti noću jer se u tom slučaju možete suočiti s neugodnostima poput žgaravice, osjećaja težine u trbuhu i želucu. To može izazvati novo pogoršanje ili Vam onemogućiti da se noću potpuno odmorite.

Za crijeva

Ako nemate ozbiljnih patologija poput čira na želucu, onda možete jesti kukuruznu kašu. Smatra se izvrsnim sredstvom za čišćenje koje uklanja toksine iz organizma. Čak i ako se krupica dugo kuha, u njoj ostaju dovoljno čvrste čestice koje pomažu ukloniti sve nepotrebno.

Kako bi korist od kukuruzne kaše bila maksimalna, trebate pravilno odabrati proizvod. U trgovinama se nalazi krupica nekoliko stupnjeva mljevenja – sitnog, srednjeg i krupnog. Suprotno uvriježenom mišljenju, za crijeva se proizvod krupnog mljevenja smatra korisnijim jer sadrži veću količinu prehrambenih vlakana.

Za zdravlje crijeva preporučuje se uključiti kukuruznu kašu u jelovnik 2–3 puta tjedno. Pritom je možete pripremati s raznim dodacima od povrća i mekog sira, ali ne s tradicionalnim sastojcima poput prženog luka i vrlo slane brynze, jer upravo oni mogu naškoditi crijevima.

Kod zatvora

Kukuruzna krupica sadrži mnogo vlakana. To omogućuje normalizaciju probave, tim više što se u ovom proizvodu prehrambena vlakna kombiniraju sa škrobom, što jamči nježnije čišćenje. Osim toga, zahvaljujući jedinstvenom sastavu, takva kaša zaustavlja procese vrenja i normalizira metabolizam. Sve to čini je izvrsnim preventivnim sredstvom protiv zatvora. Možete je konzumirati čak i kada su zatvori neredoviti. Ali ako zatvor prijeđe u kronični oblik, tada trebate poduzeti radikalnije mjere.

Kako bi krupica kod zatvora dala željeni učinak, pridržavajte se određenih pravila:

1. Uzmite krupicu srednjeg ili krupnog mljevenja i temeljito je skuhajte kako ne bi došlo do stvaranja plinova.
2. Kašu pripremajte isključivo na vodi; punomasno mlijeko pogoduje zatvoru.
3. U gotovu kašu dodajte ne maslac, nego biljno ulje, najbolje – maslinovo ili laneno ulje.

Takvu kašu jedite za doručak i ničime je ne zalijevajte. Tek nakon sat vremena moći ćete popiti čašu biljnog čaja ili soka.

Kod gihta

Ova je bolest uvelike uvjetovana ne samo nakupljanjem mokraćne kiseline, nego i povećanjem koncentracije glutaminske kiseline. S druge strane, kukuruzna krupica sadrži mnogo glutaminske kiseline. Zdravim ljudima ona je čak i korisna jer poboljšava pamćenje i kognitivne funkcije. No kod gihta kukuruznu krupicu potrebno je isključiti iz prehrane upravo zbog prisutnosti tog sastojka.

Kod kolitisa

Ova patologija predstavlja upalnu bolest crijeva. Budući da se kod nje preporučuju namirnice koje neće nadraživati crijeva niti pojačavati njihovu peristaltiku, od kukuruzne kaše bolje je odustati.

Kod hemoroida

Kod ove bolesti vrlo je važno izbjeći zatvor. Stoga prehrana mora biti raznolika i uravnotežena u pogledu kombinacije masti, bjelančevina, ugljikohidrata, minerala i vitamina. Kukuruzna kaša upravo je dio takvog uravnoteženog režima prehrane. Sadrži mnogo magnezija i kalija koji pojačavaju peristaltiku crijeva i uklanjaju sam uzrok nastanka hemoroida. Korisna je i zato što sadrži mnogo željeza, što sprječava anemiju, a to je vrlo važno jer hemoroide često prati ova patologija.

Kako biste od kukuruzne kaše dobili maksimalnu korist, u tom slučaju trebate uzeti krupicu grubog mljevenja i poslužiti jelo s povrćem bogatim vlaknima.

Kod holecistitisa

U akutnoj fazi kolecistitisa zabranjene su praktički sve žitarice, osim zobene. U fazi remisije jelovnik se proširuje, no kukuruznu kašu ne preporučuje se jesti jer se kod takvih poremećaja taj proizvod lošije apsorbira u organizmu.

Šteta i kontraindikacije

Unatoč svim gore navedenim korisnim svojstvima, kukuruzna kaša u nekim slučajevima može naštetiti. Kontraindicirana je:

1. Kod akutnih oblika patologija organa probavnog sustava, uključujući gastritis, kolitis, čir na želucu i pankreatitis.
2. Kod povišenog zgrušavanja krvi, kao i kod prisutnosti različitih krvožilnih problema koji mogu dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka.
3. Kod kroničnog zatvora.
4. Kod distrofije i anoreksije (budući da je riječ o izrazito niskokaloričnoj krupici čak i u usporedbi s heljdom).

Čak i ako ne postoji dijagnosticirana bolest organa probavnog sustava, ali postoji povišena kiselost želučanog soka, ovaj proizvod treba konzumirati s oprezom.

Može li postojati alergija na kukuruznu kašu

Kukuruzna krupica ne sadrži gluten (bjelančevinu koja se nalazi u gotovo svim žitaricama), stoga se kaša pripremljena od nje može uključiti u prehranu osoba koje pate od celijakije, odnosno netolerancije na gluten. Gluten se ponekad naziva alergenom. No u ovoj situaciji ispravnije bi bilo govoriti upravo o netoleranciji koja je popraćena poremećajem probave.

U nekim slučajevima kukuruzna krupica može izazvati alergiju na hranu, stoga liječnici smatraju da je djeci mlađoj od 6 mjeseci ne bi trebalo davati.

Kako kuhati kukuruznu kašu: recepti

Postoje različiti načini pripreme kaše – na vodi ili na mlijeku, sa suhim voćem, sirom, povrćem. U nastavku će biti prikazane osnovne inačice.

Na vodi

Za 150–200 g žitarica bilo koje granulacije potrebno je 2–2,5 čaše vode (količina se može mijenjati, bitno je da omjer ostane 1:2,5), 30 g maslaca, sol po ukusu. Žitarice se prosijavaju kroz sito i temeljito isperu pod vodom. Istovremeno se debelostjena posuda s vodom stavi na vatru, dovede do vrenja, uspe žitarice i povremeno miješa dobivena masa dok ponovno ne zavrije. Zatim se vatra smanji na minimum, doda sol, čvrsto poklopi. Kašu treba kuhati još najmanje 25–30 minuta. Miješati je potrebno stalno jer kaša brzo zagori. U gotovu kašu dodaje se maslac.

Ako se planiraju različiti dodaci – rajčice, sir, slatka paprika – dodaju se odmah nakon što se kaša skine s vatre, i s njima se ostavi da odstoji još 5–10 minuta.

Na mlijeku

Za kuhanje mliječne kaše na 1 čašu prethodno oprane žitarice potrebno je uzeti 0,6 l vode, 2 čaše mlijeka, 30 g maslaca, šećer po ukusu i malo soli.

U debelostjenu posudu ulije se voda, doda sol, dovede do vrenja, zatim se uspe prethodno oprana žitarica. Kaša se kuha oko 15 minuta na laganoj vatri, uz stalno miješanje. Dok voda isparava, posebno se dovede do vrenja mlijeko i odmah ulije u kašu. Nakon toga doda se šećer, sol i komadići maslaca.

U multicookeru

Omjeri za pripremu u multicookeru su nešto drugačiji – ovdje se uzima 2,5 čaše vode na 200 g žitarica, koje se također prethodno isperu. Žitarice se uspu u posudu multicookera, doda maslac i sol, prelije vodom, zatvori poklopcem. Kuhaju se na programu namijenjenom za pripremu heljde. Tajmer će dati signal o gotovosti jela. Ljubitelji gušće kaše mogu je još 15–20 minuta držati na režimu zagrijavanja.

Može li se psima davati kukuruzna kaša

Ova se kaša psima ne daje odmah iz nekoliko razloga.

1. Prvo, to je niskokalorični proizvod – ljubimac će se brzo zasititi, ali učinak vjerojatno neće dugo trajati.
2. Drugo, u njoj nema svih onih tvari koje su potrebne psima, u slučaju životinja to je 'prazna hrana'.
3. Treće, kukuruzna kaša se kod pasa slabo probavlja (usput, zrna ove žitarice često se uopće ne probavljaju), polako se kreće kroz probavni trakt. Ako ljubimac već ima problema s probavom, to će pogoršati situaciju. U posebno teškim slučajevima to čak može uzrokovati opasnu patologiju poput volvulusa crijeva.

Zanimljive činjenice o kukuruzu

Kukuruz je jedna od najzanimljivijih žitarica i, usput, jedina čija je domovina Amerika. Tamo su ga počeli uzgajati prije više od 5000 godina! Međutim, arheološka iskapanja pokazuju da je u to vrijeme to bila biljka s vrlo malim klipovima – dugim do 5–7 cm. Pritom njegovo podrijetlo nije razjašnjeno jer divlji kukuruz u prirodi nije pronađen. Štoviše, suvremene sorte u načelu ne mogu podivljati jer se njihova zrna ne osipaju na zemlju kako bi dala izbojke.

Iz kukuruzne krupice pripremaju se mnoga jela. Od proizvoda krupnog mljeva – uglavnom razne kaše, uključujući palentu, koja je toliko gusta da se može rezati poput kruha. Nema izražen okus i može se poslužiti sa slanim sirevima, rajčicama, začinskim biljem.

A od kukuruzne krupice pripremaju se i pahuljice i štapići. Iako nisu štetni, nisu ni korisni, jer se tijekom pripreme uklanjaju klice koje sadrže vitamine i minerale.

Fotografija kukuruzne kaše