Pšenična kaša: sastav, korisna svojstva, recepti

Pšenična kaša jedno je od glavnih jela u prehrani mnogih ljudi. Još prije nekoliko stoljeća ova je kaša bila neizostavni dio blagovaonskog stola u svakoj obitelji, jer je bila poznata po svojim korisnim svojstvima. Čak se spominje u Bibliji kao osnovna namirnica.

Od čega se pravi pšenična kaša

Pšenična kaša je kuhana pšenična krupica. Proizvodi se od tvrdih sorti pšenice, čija se zrna prethodno čiste i poliraju. Također se čiste od vlastitih ovojnica i klica.

Pšenična krupica može biti sitnog, srednjeg ili krupnog mljevenja. Ovisno o veličini dijeli se na „Artek“ (najsitnija) i „Poltavsku“ (mljevenje je označeno brojevima).

Krupica ima karakterističnu pšeničnu boju (žutu, smećkastu) – od svijetlih nijansi do tamnih. Zrna se razlikuju po veličini. Miris je lagan, ugodan, s nenametljivim orašastim notama.

Po čemu se razlikuje pšenična kaša od prosene

Pšenična i prosena kaša iako imaju slična imena, dva su potpuno različita proizvoda. Prva se, kao što je već rečeno, proizvodi od pšenice. A za drugu sirovina služi polirano proso.

Što znači kaša od pire

Pira, odnosno krupnik, je divlja pšenica, nehibridna. Pira se odlikuje lomljivom stabljikom i zrnom u opni koja se ne vrši u potpunosti pri vršidbi. Izvana podsjeća na klas poljske trave. Takva pšenica, koja nikada nije bila podvrgnuta selekciji, smatra se najkorisnijom.

Piru karakterizira smanjeni sadržaj glutena. Ne izaziva pospanost, za razliku od obične pšenice. Također ne nakuplja štetne tvari i otporna je na radioaktivno zračenje.

Takva je pšenica poznata još od vremena Drevne Rusi. Danas se ona i proizvodi od nje mogu pronaći na policama trgovina pravilne i zdrave prehrane. Ali susreće se rijetko i stoji znatno skuplje od proizvoda od obične pšenice. Cijela je stvar u tome što pira ne reagira na prihranu i gnojiva. Obrada kemijskim pripravcima je neučinkovita, izbirljiva je u odabiru tla, a njezin je uzgoj zbog toga jednostavno nerentabilan.

Sastav i kalorijska vrijednost

Pšenična kaša spada među proizvode vrlo bogate vlaknima. Poznato je da je vrlo korisna za rad gastrointestinalnog trakta. Također, proizvod sadrži mnogo vitamina (skupina B, PP, A, C, E) i mikroelemenata (kalcij, magnezij, fosfor, željezo i dr.).

U 100 g kaše, kuhane samo na vodi bez dodavanja šećera, soli, ulja i ostalog, ima oko 90 kcal.

Po čemu je pšenična kaša korisna

Korisna svojstva pšenične kaše:

• poboljšava rad gastrointestinalnog trakta;
• pomaže u izbacivanju toksina i slobodnih radikala iz organizma;
• regulira metabolizam masti u stanicama;
• jača stijenke krvnih žila;
• poboljšava rad živčanog sustava;
• povoljno djeluje na imunološki sustav organizma;
• jača kosu i poboljšava stanje kože;
• snižava razinu šećera u krvi;
• jača kosti;
• punji mišiće energijom, oslobađa od boli i osjećaja umora, održava ih u tonusu;
• poboljšava vid;
• nakon uzimanja antibiotika i drugih 'teških' lijekova izbacuje njihove ostatke iz organizma;
• regulira krvni tlak;
• poboljšava zgrušavanje krvi.

Za žene

Pšenična kaša poboljšava stanje kose i kože, što je potrebno svakoj ženi. Ona jača kosti, što je također važno za žene u razdoblju postmenopauze.

Visok sadržaj vitamina E u pšeničnoj kaši osigurava normalan rad ženskog reproduktivnog sustava. On igra važnu ulogu u regulaciji hormonske ravnoteže. Liječenje niti jedne ginekološke bolesti ne prolazi bez propisivanja vitamina E.

Za muškarce

Za muškarce ova kaša treba biti u prehrani strogo umjereno. Njezina korisna svojstva u odnosu na gastrointestinalni trakt, živčani sustav, krvožilni sustav itd. slična su. No, dugotrajnom konzumacijom pšenične kaše u velikim količinama može doći do poremećaja potencije.

Tijekom trudnoće

Uvođenje pšenične kaše u prehranu žene tijekom trudnoće blagotvorno će utjecati i na buduću majku i na tijelo djeteta u razvoju.

Korist kaše od pšenice za trudnice sastoji se u sljedećem:

1. 'Ženski vitamin E osigurava normalan tijek trudnoće, podržava hormonsku ravnotežu.
2. Vitamini skupine B 'paze' na normalan i usklađen rad svih sustava u majčinom organizmu.
3. Vlakna spašavaju ženu od zatvora, od kojeg često pate trudnice.
4. Proizvod pomaže opustiti mišiće, uključujući mišiće nogu i leđa.
5. Žitarica daje organizmu veliku količinu hranjivih tvari i korisnih mikroelemenata potrebnih za zdrav razvoj ploda.

Tijekom dojenja

Pšenična kaša vrlo je koristan proizvod, stoga ga svakako treba uvesti u prehranu dojilje. No, sadržaj glutena u njoj može izazvati alergijske reakcije, stoga to treba činiti oprezno.

Kašu treba početi jesti od 2–3 mjeseca djetetova života, 1–2 žlice u prvoj polovici dana, a zatim pažljivo promatrati bebu. Ako se ne pojave alergijske reakcije i ako se njegovo stanje ne pogorša, postupno se može povećati dnevna količina kaše na 100 g. Preporučuje se konzumirati je svaki drugi dan za doručak.

Do navršenih šest mjeseci kašu treba kuhati samo na vodi, kako bi se izbjegla moguća alergijska reakcija dojenčeta na mlijeko. Od šest mjeseci može se pokušati kuhati kaša na vodi s mlijekom u omjeru 1:1.

Za djecu

Zbog svoje korisnosti, pšenična kaša je neophodna i u prehrani djece: jača živčani sustav i kosti, poboljšava vid, služi kao dobra prevencija kardiovaskularnih bolesti.

No djetetov nježni organizam ne može uvijek podnijeti isto što i odrasli. Na primjer, bjelančevine i gluten počinju se potpuno razgrađivati tek nakon što se navrši određena dob. Može se pojaviti alergija: oteklina grkljana, osip, povišena tjelesna temperatura. Zato se kaša daje djetetu pod strogim nadzorom, kada već zna samostalno žvakati, i nakon savjetovanja s pedijatrom.

Ako postoje problemi s probavnim organima, jelo bi trebalo potpuno isključiti.

Može li se pri mršavljenju jesti pšenična kaša

Očito je da su pšenica i proizvodi od nje vrlo hranjivi i korisni. No može li ona pridonijeti mršavljenju, s obzirom na priličnu kalorijsku vrijednost? Svakako da, a evo i zašto:

1. Uspostavlja se rad gastrointestinalnog trakta, probava se normalizira, što pomaže u rješavanju viška kilograma.
2. Vlakna izbacuju iz organizma toksine, radikale i otpadne tvari.
3. Konzumacija pšenične kaše snižava razinu kolesterola u krvi, zbog čega se njezina cirkulacija značajno poboljšava. A to znači da su sva tkiva zasićena kisikom, koji aktivira sve metaboličke procese na staničnoj razini.
4. Metabolizam i lipoliza se značajno ubrzavaju, masti se sagorijevaju, ugljikohidrati se trenutno pretvaraju u energiju, ne ostajući u obliku masnih naslaga na nepotrebnim mjestima.
5. Dugotrajan osjećaj sitosti isključuje glad i eventualne padove nakon njega.
6. Proizvod potiče bavljenje sportom jer daje energiju i povećava izdržljivost.

Pšenična kaša u medicini

Kod šećerne bolesti

Kod šećerne bolesti, kao i kod svake ozbiljne bolesti, indicirana je posebna dijeta, a pšenična kaša je njezin neizostavni sastojak. Naime, ona snižava razinu glukoze u krvi i, povoljno djelujući na rad crijeva, sprječava pretvaranje šećera u masnoću. Također, ovo jelo pomaže u izlučivanju suvišnog kolesterola. Liječnici preporučuju dijabetičarima da konzumiraju pšeničnu kašu dva puta dnevno.

Kod pankreatitisa

Kaše su osnova dijetetske prehrane kod ljudi s bolesnom gušteračom. Među dopuštenim kašama je i pšenična, ali ju treba jesti samo u razdoblju remisije i u strogo ograničenim količinama.

Pšenična kaša sadrži mnogo složenih ugljikohidrata koji preopterećuju gušteraču. Škrob iz pšenice potiče proizvodnju inzulina, koji ga pretvara u glukozu. A pojačana proizvodnja inzulina ometa gušteraču u obnavljanju vlastitih tkiva. Drobljena zrna čak i nakon toplinske obrade ostaju previše tvrda za upaljenu sluznicu organa.

Iz tih je razloga zabranjeno jesti pšeničnu kašu u razdoblju akutnog ili pogoršanja kroničnog pankreatitisa. U stanju remisije dopušteno je konzumirati kašu samo jednom tjedno. Reakciju organizma treba provjeravati počevši od porcije od 50 g.

Kod gastritisa

Pšenična kaša izbacuje toksine, poboljšava metabolizam masti u stanicama i jača imunitet, a istovremeno je vrlo blaga za osjetljive stijenke želuca čak i u njihovom upaljenom stanju. Stoga je takva kaša svakako indicirana za konzumaciju kod gastritisa.

No, to se ne odnosi na gastritis praćen smanjenom kiselošću. U tom slučaju ona je zabranjena jer može utjecati na kiselost u želucu.

Za crijeva

Pšenična kaša korisna je za zdravlje i normalno funkcioniranje crijeva jer pektini sadržani u njoj neutraliziraju štetne tvari i sprječavaju proces truljenja, potiču zacjeljivanje upaljene i oštećene sluznice. Ona izbacuje toksine i otpadne tvari, što sprječava razvoj disbakterioze. No, kod sklonosti nadutosti treba je izbjegavati.

Kod zatvora

Pšenična kaša normalizira masni metabolizam na staničnoj razini, povoljno utječe na rad crijeva, kao što je već navedeno, sprječava zatvore. Visok sadržaj vlakana u pšenici poboljšava rad probavnog sustava, uključujući aktiviranje peristaltike crijeva.

Kod gihta

Kod oboljelih od gihta režim prehrane se strogo kontrolira, uključujući i konzumaciju kaša. One se strogo dijele na dopuštene i nedopuštene. Naime, uzrok gihta često leži u neumjerenom unosu hrane, a njegovo liječenje izravno ovisi o normalizaciji metabolizma.

Sve kaše sadrže spore ugljikohidrate koje se dugo razgrađuju, pa osjećaj sitosti traje dulje vrijeme. To je vrlo važan čimbenik kod gihta. Zabranjuju se samo mahunarke, u koje ne spada pšenična kaša. Stoga se ona može i treba uključiti u prehranu bolesnika s gihtom.

Kod kolitisa

Kod kolitisa pšenična kaša bit će vrlo prikladna jer normalizira rad i mikrofloru crijeva. Smiruje upaljenu sluznicu bolesnog crijeva i normalizira stolicu. Ali kod kolitisa praćenog nadutošću, bolje je suzdržati se od njezine konzumacije.

Kod hemoroida

Liječenje hemoroida imat će smisla tek nakon normalizacije stolice. Zatvor izaziva naprezanje sfinktera i krvnih vena u njemu, one se pune krvlju i otiču. Fekalne mase kod zatvora pritišću stijenke crijeva i pogoršavaju cirkulaciju. Sve to dovodi do pogoršanja stanja i prelaska hemoroida u kronični oblik. Proljev pak iritira upaljeno mjesto i potiče aktivno razmnožavanje bakterija. Rijetka stolica dovodi do upale i isušivanja žarišta hemoroida, zbog čega kasnije mogu nastati pukotine.

Stoga je kod hemoroida prije svega potrebno regulirati prehranu, polazeći od toga kakvu stolicu bolesnik ima. I, uz druge namirnice koje normaliziraju stolicu, u prehranu se obavezno uvodi i pšenična kaša, jer ona tome doprinosi i povoljno utječe na rad crijeva.

Kod holecistitisa

Pšenična kaša je dopuštena i čak preporučena za konzumaciju osobama s kolecistitisom, jer jelo obogaćuje organizam vitaminima i mikroelementima, poboljšava metabolizam i jača imunitet.

Kod kolecistitisa kašu treba pripremati rijetku i sluzavu. Dan se može početi i završiti obrokom pšenične kaše. No, nužno ju je jesti samo toplu jer su kod upale žučnog mjehura zabranjena hladna i vruća jela. Naravno, treba je jesti bez umaka, prženja i začina.

Pšeničnu kašu, kao i drugu hranu, smije se konzumirati samo u razdoblju remisije. Tijekom pogoršanja kolecistitisa bolesniku se preporučuje gladovanje, a zatim samo zobena kaša.

Šteta i kontraindikacije

Kao i svaki prehrambeni proizvod, pšenična kaša je korisna samo uz umjerenu konzumaciju i ima niz kontraindikacija:

1. Osobama s ozbiljnom bolešću nazvanom celijakija općenito je zabranjen gluten. A to znači – i sve žitarice, uključujući i pšenicu.
2. Pšenična kaša može mijenjati kiselost u želucu, zbog čega se ne preporučuje konzumirati kod gastritisa s niskom kiselošću.
3. Kaša se ne preporučuje ni kod nadutosti.
4. U postoperativnom razdoblju (nakon operacija na organima trbušne šupljine) također je bolje ne konzumirati je. Grubo mljevenje kaše bit će preteško za probavu tijekom oporavka.
5. Kod čira na želucu i dvanaesniku pšenična kaša se ne preporučuje zbog grubog mljevenja i visokog sadržaja vlakana.
6. Alergija je također ozbiljna kontraindikacija.

To što je pšenična kaša vrlo korisna i bogata vitaminima i mikroelementima ne znači da je možete jesti cijelo vrijeme i u neograničenim količinama. Pretjerana konzumacija bilo kojeg, pa i najkorisnijeg proizvoda šteti organizmu. Prehrana mora biti uravnotežena i uključivati meso, povrće, ribu itd.

Kako odabrati pšenične žitarice

1. Pri odabiru pšenične krupice potrebno je obratiti pažnju, prije svega, na njezinu boju: mora biti ujednačena (žuta, svijetlosmeđa). U krupici ne smije biti neljuštenih zrna, cijelih zrna, raznih nečistoća. Zrna ne smiju biti naborana.
2. Slijepljene grudice govore da se u krupici pojavio prehrambeni moljac.
3. Pri kupnji pakirane krupice potrebno je obratiti posebnu pažnju na cjelovitost ambalaže i na datum proizvodnje. Bolje je uzeti svježiju krupicu. Maksimalna «starost» je 10 mjeseci, nakon toga počinje gorčiti i gubi dio svojih korisnih svojstava.
4. Što je krupnije mljevenje, to će pšenična kaša biti korisnija.

Kako kuhati pšeničnu kašu: recepti

Na vodi

U kuhanju pšenične kaše na vodi nema ničeg posebnog i složenog. Potrebno je slijediti jednostavne preporuke kako bi kaša bila mrvičasta i ukusna:

1. Na 1 čašu krupice uzeti 2 čaše vode, pola čajne žličice soli i 50 g maslaca.
2. Krupicu ručno probrati i očistiti od nečistoća i kamenčića, zatim temeljito isprati hladnom vodom kako bi se očistila od sitnog otpada i prašine.
3. Vodu dovesti do vrenja na jakoj vatri, zatim dodati sol i krupicu. Lonac je bolje uzeti s debelim dnom.
4. Stalno miješajući, dovesti krupicu do vrenja, zatim smanjiti vatru na najslabiju i skinuti pjenu. Poklopiti poklopcem i ostaviti tako 20 minuta – dok ne ostane vode. Miješati najviše 4 puta (svakih 5 minuta) kako kaša ne bi zagorjela i prilijepila se za dno.
5. Po završetku kuhanja u kašu dodati maslac i ponovno poklopiti. Zatim je ostaviti da se hladi i odstojati oko pola sata.

Na mlijeku

Pšenična kaša na mlijeku ispada nježnija i slađa nego na vodi. Recepti za njezinu pripremu također su jednostavni i dostupni. Na primjer:

1. Na 1 čašu pšenične krupice uzmite 2 čaše vode i 2 čaše mlijeka, prstohvat soli i 2 jušne žlice šećera.
2. Žitarice preberite i isperite.
3. Vodu dovedite do vrenja na jakoj vatri, uspite sol i šećer, krupicu. Ponovno dovedite do vrenja uz stalno miješanje.
4. Kad ponovno zavrije, skinite pjenu, smanjite vatru na minimalno i kuhajte krupicu dok potpuno ne upije vodu ispod poklopca, otprilike 20 minuta. Općenito, prvi koraci su isti kao i kod kuhanja obične pšenične kaše na vodi.
5. Zatim u kašu ulijte mlijeko i ponovno pojačajte vatru na maksimum, dovedite do vrenja.
6. Ponovno smanjite vatru na minimum i kuhajte tako 15 minuta miješajući.
7. Kašu skinite s vatre i pustite da odstoji ispod poklopca 10–15 minuta. Mlijeko ne smije potpuno iskuhati: pšenična kaša se na njemu kuha kao rijetka.

S bundevom

Tikva je vrlo koristan proizvod; dodaju je u razne kaše, juhe, salate, peciva. Nije iznimka ni pšenična kaša:

1. Tikvu operite, ogulite, uklonite sjemenke, zatim narežite na male kockice. Tikve treba uzeti 300 g na 1 čašu krupice.
2. U lonac ulijte mlijeko i dodajte tikvu, sol i šećer. Šećer možete uopće ne dodavati jer tikva jelu daje slatkoću, sol prema okusu.
3. Mlijeko s tikvom dovedite do vrenja na srednjoj vatri.
4. Dodajte ispranu krupicu. Na 1 čašu krupice uzmite 4 čaše mlijeka, kao i kod kuhanja obične pšenične kaše.
5. Kuhajte na srednjoj vatri, neprestano miješajući, oko 15 minuta.
6. Skinite s vatre i ostavite da odstoji 10 minuta. Dodajte maslac.

S mesom

Pšenična kaša s mesom vrlo je zdrava i hranjiva i postat će omiljeno jelo svih članova obitelji. Priprema se vrlo jednostavno:

1. 500 g pilećeg filea narežite na velike kockice.
2. Narezano meso pržite na vrućem biljnom ulju dok ne dobije rumenu koricu.
3. 2 srednje mrkve operite, ogulite i naribajte na ribež. Dodajte fileu, pržite miješajući.
4. Čašu pšenične krupice uspite u tavu k mesu s mrkvom.
5. Zatim ulijte 3 čaše vode. Razina vode treba biti 1,5 cm iznad sastojaka.
6. Dodajte razne začine po želji: lovorov list, papar, češnjak i sl.
7. Smjesu dovedite do vrenja, smanjite vatru na minimum.
8. Držite pod poklopcem na laganoj vatri 10–15 minuta.
9. Skinite s vatre, pustite da odstoji.

U multicookeru

Da biste pripremili pšeničnu kašu u multicookeru, trebate uzeti 1 čašu pšenične krupice, 3 čaše vode, sol po ukusu i malo maslaca (50–60 g). Algoritam pripreme je sljedeći:

1. Oprane žitarice uspite u posudu multicookera.
2. Zatim ulijte toplu vodu kako multicooker ne bi trošio vrijeme na zagrijavanje vode i da se kaša brže pripremi.
3. Dodajte sol.
4. Zatvorite poklopac multicookera i postavite program «Žitarice» na 20 minuta.
5. Kad voda zavrije, skinite pjenu.
6. 5 minuta prije kraja kuhanja dodajte maslac.
7. Ako nakon 20 minuta kaša djeluje prečvrsta, možete dodati još 10 minuta na režimu «Grijanje».

Kako pripremiti kotlete od pšenične kaše

Od pšenične kaše mogu se pripremiti izvrsni ukusni kotleti. Recepti za pripremu su brojni, možete koristiti razne dodatke. Najpopularniji su: gljive, mljeveno meso i povrće.

Pšenični kotleti s gljivama

1. Kašu skuhati na uobičajen način u vodi, najbolje gušću. Ohladiti.
2. Popržiti gljive s lukom, može se dodati mrkva.
3. Gljive s lukom i mrkvom dodati u kašu, u to usuti 1 žlicu škroba.
4. Pržiti na jakoj vatri, prethodno uvaljajući svaki kotlet u brašno.
5. Za lijepu boju u brašno se može dodati paprika ili kurkuma.

Nema jasnih omjera gljiva ili luka – ovdje je sve po ukusu. Glavno pravilo – ne previše, kako bi se kotleti lako oblikovali i ne raspadali. Možete umjesto luka dodati jednu mrkvu ili jednostavno uzeti samo gljive itd.

Pšenični kotleti s mljevenim mesom

1. Na 4 žlice pšenične kaše treba uzeti 200 g mljevenog mesa i 2 jaja. Sve dobro izmiješati.
2. Dodati začine po ukusu.
3. Oblikovati kotlete, panirati u brašnu i pržiti s obje strane na jakoj vatri.

Vegetarijanski pšenični kotleti

1. Pšeničnu kašu pomiješati sa sitno nasjeckanim lukom, češnjakom i začinskim biljem.
2. Dodati začine po ukusu: papar, kurkumu, Worcestershire umak i limunov sok. Također se može dodati pirjani kupus u rajčici, on će kotletima dodati sočnost.
3. Povrtne kotlete uvaljati u brašno i pržiti na užarenoj tavi, kao i obično.

Može li se jesti pšenična kaša noću i na prazan želudac

Pšeničnu kašu može se jesti ujutro na prazan želudac. Nutricionisti općenito preporučuju kaše kao idealan doručak.

Kaša ujutro dugotrajno održava osjećaj sitosti, ne opterećuje previše probavni trakt, tijelu daje dovoljnu količinu korisnih vitamina i mikroelemenata, energiju, navikava na pravilan režim prehrane, ne izazivajući želju za 'presijecanjem' apetita do ručka.

Neposredno prije odlaska na spavanje liječnici ne preporučuju jesti ništa, kako bi se tijelo tijekom noći potpuno odmaralo, a ne bavilo probavom hrane. Posljednji večernji obrok trebao bi biti najmanje 2–3 sata prije spavanja. To bi trebala biti mala porcija lako probavljivih namirnica. Kaša je jedna od takvih namirnica, stoga je izvrsna za večernji obrok. Pšenična kaša nije iznimka, pa se njome može bez brige večerati.

Može li se davati životinjama pšenična kaša

Psima se mogu davati kaše s visokim glikemijskim indeksom, odnosno one koje se brzo probavljaju. Pšenična kaša spada u takve, pa se može koristiti u prehrani pasa. No, pod time se podrazumijeva njezina priprema s mesom, uljem, povrćem, odnosno potpuna uravnotežena prehrana. Hraniti psa samo kašom nije dopušteno.

Zbog visokog udjela škroba više je preporučena za aktivne pse.

Kod hranjenja mačaka bolje je izbjegavati pšeničnu kašu. Ako je izbor između jeftine nekvalitetne hrane i kaše, tada je, naravno, bolja kaša. Ali ako postoji mogućnost pravilno i potpuno hraniti životinju, onda 'pšenicu' treba isključiti. Njezina je korist očita u bogatom sadržaju korisnih tvari, ali za mačji organizam ima više nedostataka: slabo se probavlja zbog ljepljivosti i velike količine glutena, uzrokuje meteorizam, grčeve, nadutost i bolove u crijevima.

Zanimljive činjenice o pšenici

1. U starom Egiptu pšenica se smatrala jednim od najvrjednijih bogatstava. Mlatili su je bikovi svojim kopitima.
2. Rimsko Carstvo su još nazivali pšeničnim carstvom, jer je tamo pšenica igrala iznimno važnu ulogu u poljoprivredi.
3. U Rusiji su se usjevi pšenice nazivali 'obiljem'.
4. U glavnom gradu Ekvadora Quitu u muzeju se čuva glineni lonac u kojem je uzgojen prvi grm pšenice u Americi.
5. Slaveni su smatrali zrna pšenice simbolom sreće i bogatstva. Darivali su za svadbu i rođenje djece vreću pšeničnih zrna.
6. Najveći proizvođač pšenice je Kina.
7. Najveći uvoznik pšenice su SAD.
8. Najveći izvoznik je Europska unija.
9. Škrob dobiven iz pšenice koristi se u medicini, dodaje se u masti, pudere i koristi se u posebnim škrobnim zavojima.
10. Pšenica je najraširenija žitarica na svijetu.
11. Postoji mnogo sorti pšenice, ali najpopularnije i najraširenije su tvrde i meke. Nijedna druga žitarica na svijetu nema toliko vrsta.
12. Pšenica je jedna od prvih pripitomljenih žitarica.
13. Za mjerenje pšenice koriste se kvarte i bušeli. U jednoj kvarti ima 27,2 kg, a u jednom bušelu 217,7 kg.
14. U muzeju u Švicarskoj postoji najstariji komad pšeničnog kruha – star je oko 6 000 godina.
15. U Svetom pismu obećana zemlja naziva se zemljom pšenice ili zlačnim mjestom (mjestom gdje rastu žitarice).
16. Izraz 'zlačno mjesto' u suvremenom životu ima ironično značenje, označavajući ne rajsko sito mjesto, već mjesto gdje se događa nešto loše, gdje vladaju pijanstvo i razvrat.
17. Rodom pšenice smatra se Armenija.
18. Divlja pšenica osipa se odmah nakon sazrijevanja i uopće se ne drži na klasovima. Zato su je drevni ljudi skupljali nedozrelu.
19. Površina zasijanih polja pšenice premašuje površinu zasijanih polja bilo koje druge poljoprivredne kulture.
20. Oko 90% sve uzgojene pšenice odlazi za hranu stoci.
21. Ekstrakt klica pšenice iznimno je moćan imunomodulator i sredstvo protiv opeklina.
22. Godine 1904. otkrivena su zrna pšenice stara više od 5 000 godina.
23. Van Gogh je na svojim platnima više od 10 puta prikazao pšenično polje.
24. Pšenica se spominje u poznatoj židovskoj priči. Dok je radnik spavao, neprijatelj je posijao korov među redove pšenice – ljulj. Radnik je pričekao sazrijevanje i tek tada odvojio pšenicu od korova. Ova se priča tumači ovako: pšenica su dobri ljudi, ljulj su grešnici, neprijatelj je Sotona, žetva je Strašni sud, radnici su Božji žeteoci. Odatle potječe izraz 'odvojiti zrna od ljulja', koji označava razdvajanje lošeg od dobrog.
25. Od svih žitarica, pšenica se najbolje usvaja u ljudskom organizmu.
26. Kako bi se povećala hranjivost pšeničnih zrna, ona se namaču i proklijavaju.
27. Od pšeničnog zrna proizvodi se slad koji služi kao osnova za alkoholna pića.
28. Duljina svih dlačica na jednom klasu pšenice premašuje desetke tisuća kilometara.
29. U drevna vremena države su se osnivale tamo gdje je pšenica bila osobito rodna – u riječnim dolinama. Tamo je pšenica mogla narasti do četiri metra visine, a drevni ljudi su ubirali stostruki urod, dok se tridesetostruki smatrao neuspjehom. Usput rečeno, danas se čak i peterostruki urod smatra velikim uspjehom.