Gandarija: što je to voće i zašto je korisno

Putnici koji posjećuju zemlje Jugoistočne Azije mogu probati desetke egzotičnih plodova koje je teško kupiti u trgovinama umjerenog pojasa Sjeverne polutke. Nježno južno voće loše podnosi transport i brzo se kvari. Konzerve i drugi pripravci ne dopuštaju da se ocijeni okus i aroma južnih delikatesa. U takve rijetke proizvode spadaju i plodovi gandarije.

Što je to voće

Gandarija je voćka iz porodice Anakardijevih, kojoj pripadaju pistacija, mango i sumak. Okrugli, izduženi plodovi biljke nalikuju velikim marelicama. Nezreli plodovi imaju blijedozelenu boju, kiselkast, opor okus. U ljepljivom perikarpu sadrži se ljepljivi mliječni sok. Kako sazrijevaju, plodovi postaju mekani, svijetložuti ili narančastožuti. Dužina ploda je 2–7 cm, težina 35–100 g. Plodovi rastu na tankim peteljkama i gusto prekrivaju grane.

Nježna pulpa zrele gandarije po izgledu i konzistenciji podsjeća na pulpu šljive. Obojena je u jarku žutu ili narančastu boju. Zreli plod ima tanku kožicu, okus je sladak ili kiselo-sladak, s laganim mirisom terpentina (podsjeća na okus manga sorte Alfonso).

Kotiledoni jezgre su jestivi, unatoč gorčini i oporom djelovanju. Oni mogu biti ružičasti, plavi ili ljubičasti.

Kako izgleda

Gandarija je visoko, rašireno stablo s opsežnom krošnjom. Ova zimzelena biljka također se naziva marijanska šljiva (marian plum). U engleskom govornom području mogu se susresti nazivi šljiva-mango (plum mango) i mango-šljiva (mango plum). U svim azijskim zemljama gdje raste gandarija, postoje lokalni nazivi vrste.

Ovo snažno stablo naraste u visinu do 27 m, promjer debla doseže 50–55 cm. Veliki tamnozeleni listovi biljke imaju izdužen oblik i zašiljene vrhove. Maksimalna duljina lisnih ploča je 45 cm, širina 12–13 cm.

Žuti cvjetovi gandarije vrlo su sitni. Prosječna veličina izduženih jajolikih latica je 2–2,5 mm. Plod stabla je koštunica, nalik velikoj koštici njegovog najbližeg srodnika – manga.

Gdje raste

Domovina gandarije su tropski otoci i obala Jugoistočne Azije. Danas se ovo voćno drvo uzgaja u Tajlandu, Laosu, Indoneziji, Burmi, na Filipinima. Uzgaja se na otocima Sumatra, Ambon, Mauricijus, Borneo, u zapadnom dijelu otoka Java. Biljka voli plodno tlo, nizine, vlažnu i vruću klimu. Gandarija se uzgaja i na međuplaninskim ravnicama, na visini do 850 m nadmorske visine. Maksimalni prinosi se postižu u područjima gdje je prosječna godišnja temperatura 24°C.

U Tajlandu gandarija počinje cvjetati u studenom-prosincu, a berba je u travnju-svibnju. Na ekvatoru i južnije, u Indoneziji, cvjetanje traje od lipnja do studenog, a plodovi sazrijevaju u ožujku-lipnju.

Čemu je voće korisno

Gandarija nije samo egzotična poslastica. U 100 g ploda sadrži se:

• biljni proteini – 0,5 g;
• ugljikohidrati – 11 g;
• masti – 0,2 g.

U voćnom perikarpu nalaze se biljna vlakna, voda, pepeo. Kalorična vrijednost proizvoda (zrele pulpe) – 42 kcal na 100 g. U plodovima ima željeza, fosfora i kalcija te drugih važnih mikroelemenata.

Gandarija sadrži:

• askorbinsku kiselinu (vitamin C);
• vitamine B skupine (riboflavin, nikotinsku kiselinu, tiamin);
• beta-karoten.

Plod se lako probavlja, može se jesti u bilo koje doba dana. Marijanska šljiva posjeduje ne samo hranjiva, već i ljekovita svojstva:

1. Pulpa ploda je bogata vodom. Sok ubrzava metaboličke procese, brzo izbacuje toksine i otpadne tvari iz organizma.
2. Vlaknina koja se nalazi u plodovima i lišću doprinosi čišćenju crijeva.
3. Vitamini pojačavaju metabolizam, sudjeluju u procesima stvaranja kolagena, poboljšavaju stanje kose i kože, jačaju imunitet, osiguravaju normalan rad svih tjelesnih sustava.
4. Beta-karoten važan je za dobar vid i zdravlje kože.

Niska kaloričnost proizvoda, velika količina vlaknina i vode omogućuje uključivanje proizvoda u jelovnik dana za rasterećenje. Za prevenciju crijevnih bolesti potrebno je pojesti najmanje 26 g vlaknina dnevno. Redovita konzumacija marijanske šljive smanjuje rizik od nastanka polipa i tumora probavnog trakta.

Kakvu štetu može uzrokovati

Gandarija se može jesti bez ograničenja, ako nema individualne alergijske reakcije na proizvod. Međutim, kod osobe koja je pojela veliku količinu plodova mogu se javiti sljedeće neugodnosti:

• proljev;
• mučnina;
• žutilo bjeloočnica i kože;
• žgaravica;
• grčevi mišića;
• osip i svrbež kože;
• bol u zglobovima i mišićima.

Ako se pridržavate dnevne norme konzumacije voća, neće biti neugodnih posljedica. Gandariju je bolje konzumirati kao desert, a ne kao glavno jelo.

Kako pravilno jesti gandariju

U prehrani se koristi pulpa zrelih i zelenih plodova, kao i mlado lišće. Mogu se koristiti i veliki, krupni listovi, ali oni imaju mnogo tvrdih vlakana. Za jelo su prikladne i jako gorke jezgre koštica.

Zreli plodovi su posebno ukusni svježi. Gandariju se temeljito opere pod tekućom vodom i jede (poput šljive). Velike plodove možete prerezati na pola i izvaditi koštice. Koru nije potrebno guliti.

Lišće stabla jestivo je i svježe i kuhano. Mladi listići režu se na komadiće, poput povrća, dodaju u rižu i salate. Gorke sjemenke koriste se kao pikantan dodatak umacima.

Zeleni i nezreli plodovi također su jestivi. Proizvod poboljšava okus i aromu curryja, tajlandskih i indonezijskih jela, uključujući rojak i asinan. Nezreli plodovi dodaju se u voćne salate i umake, mariniraju se sa zelenjem i octom.

Što se može pripremiti od gandarije

Kod kuće možete pripremiti voćnu salatu i dodati joj kriške zrele gandarije. Ovaj aromatični plod uspješno zamjenjuje mango.

Od zrelog voća možete skuhati džem, kompot, napraviti žele. Mirisni žuti džem koristi se kao nadjev za otvorenu pitu, a također i za ukrašavanje torti. Marmeladu od gandarije možete dodati u prhko tijesto. Kriške voća obogatit će hladnu domaću limunadu. Kisele zelene gandarije dodaju se u staklenku pri soljenju i mariniranju krastavaca.

U Indoneziji se od zrelih plodova marijanske šljive priprema džem i halva. Zrela gandarija se suši; to je dobar međuobrok uz alkoholna pića.

Gandarija je popularan sastojak tradicionalnih jela jugoistočne Azije – rojaka, asinana i sambala.

Voćni rojak priprema se od tofu sira i tropskog voća – ananasa, manga, gandarije, pomela. Ovo je vegetarijanska verzija jela. Tropski plodovi se ogule, režu na komade srednje veličine i preliju ljutim, slatkim kikiriki umakom. Takvo jelo nije teško pripremiti kod kuće. Voćni rojak poslužuje se odmah nakon pripreme.

Voćni asinan Bogor ukusan je desert kojim se možete počastiti u Indoneziji (ili ga pripremiti u svojoj kuhinji). Jelo se priprema od mješavine konzerviranog voća – javanske jabuke, manga, gandarije, ananasa, ambarele, papaje. U mješavinu se uključuju i svježe gomolje mahunarke jikame. Voćna mješavina prelije se tekućim slatko-kiselim umakom koji sadrži ocat, kikiriki, muškatni oraščić i čili papričicu.

Sambal je ljuti indonezijski umak. Glavni sastojci su svježa čili papričica i sol, koje se trljaju u mužaru dok ne dobiju jednoliku pastu. Sjemenke iz papričica se ne uklanjaju. U ovu ljutu bazu dodaju se deseci namirnica i začina. U sambal možete dodati crvene rajčice, limetu, đumbir, gandariju, češnjak i druge sastojke. Može se pronaći mnogo recepata ovog ljutog začina. Za umak sambal uzimaju se nezreli plodovi gandarije. Kisela zelena pulpa trlja se zajedno s gorkim jezgrama koštica.

Primjena u narodnoj medicini

Na stranicama narodnih iscjelitelja možete pronaći savjete za korištenje marijanske šljive kao lijeka protiv glavobolje. Preporučuje se praviti 'obloge od lišća', ali precizne upute za pripremu i primjenu uvarka nedostaju. Isti lijek preporučuju koristiti kod artritisa i osteohondroze.

Primjena u kozmetologiji

Meso zrelog voća može se dodati u bilo koju hranjivu masku. Gandarija sadrži organske kiseline koje povoljno djeluju na kožu lica. Poduzeća koja proizvode kozmetičke proizvode koriste ekstrakte plodova za proizvodnju krema, pasti, maski, losiona i drugih sredstava za njegu kose i kože.

Gandarija je jedan od glavnih sastojaka serije kozmetičkih proizvoda «Frangipani i marijanska šljiva». Za pripremu ekstrakata koriste se sjemenke i meso plodova. U liniju ulaze maske, balzami, sprej, šampon, ulja i kreme. Maska je namijenjena za njegu zrele kože sklone stvaranju bora. Hidrofilno ulje je pogodno za skidanje šminke i otapanje sebuma, krema za hidrataciju starije kože.

Kako uzgajati

Gandariju se može uzgojiti iz koštice prezrelog ploda. Pri razmnožavanju u prirodnoj klimi, na farmama, češće se koriste reznice i izdanci. Mlade izbojke moguće je cijepiti na mango.

Sjeme se sadi u mali lonac. Na dnu posude se naprave otvori i stavi drenaža, zatim se nasipa hranjiva zemlja. Bolje je kupiti gotovu mješavinu tla za tropske biljke.

Za gandariju se stvaraju isti uvjeti kao i za mango. Zemlja mora biti vlažna, ali ne preplavljena. Optimalna temperatura okolnog zraka je plus 24°C. Lonac se prevuče prozirnom polietilenskom folijom. U "stakleničkim" uvjetima izbojci će se pojaviti već za 7–10 dana.

Zimi se biljka "dodatno osvjetljava" pomoću jake LED svjetiljke. Na ekvatoru dan traje 12 sati, stoga zimi ne treba ostavljati uključeno svjetlo na duže vrijeme.

U tropskoj klimi gandarija počinje donositi plodove u dobi od 8–10 godina, cijepljena stabla daju prve plodove u 6.–8. godini. U uvjetima stana teško je dobiti urod. No lijepo bujno stablo ukrasit će svaki interijer.

Kod odraslih primjeraka izraste gusta, bujna krošnja. Stoga se gandarija koristi ne samo kao voćka, već i kao ukrasno stablo koje daje gustu sjenu.