Jaja u trudnoći: korist i šteta

Kada se pripremaju postati majke, sve žene počinju prilično izbirljivo pristupati prehrani, promatrajući prednosti i nedostatke svakog proizvoda gotovo pod povećalom. One ispituju – izaziva li on alergiju, koristan li je ili štetan za zdravlje budućeg djeteta, a ako je koristan, u kojoj ga količini smiju jesti da ne pretjeraju i ne naškode sebi i djetetu. Jaja su jedan od najraspravljanijih proizvoda u tom pogledu, o njihovim svojstvima i mogućnostima kruže mnoge glasine. Došlo je vrijeme da se razjasni što je od toga istina, a što više nalik na izmišljotinu.

Smiju li se jesti jaja tijekom trudnoće?

Unatoč tome što mnogi smatraju jaja prilično teškom hranom, bjelančevine koje se u njima nalaze u značajnoj količini usvajaju se prilično lako. Nesumnjiva prednost je to što ne štete figuri, što je iznimno važno za trudnice koje moraju organizirati bogat i hranjiv, ali istovremeno uravnotežen i racionalan jelovnik, kako ne bi dobile suvišne kilograme tijekom devet mjeseci iščekivanja djeteta. A bjelančevine u sastavu jaja također su potrebne kao građevni materijal za organizam djeteta.

Osim toga, prisutnost vitamina B4, odnosno kolina, u jajima čini ih potrebnima za potpuni mentalni razvoj budućeg djeteta. Ova tvar se nalazi u mnogim namirnicama, ali žumanjci jaja su desetke puta ispred svih ostalih po njegovoj količini. Kolin sprječava malformaciju neuralne cijevi ploda, što znatno smanjuje opasnost od pojave deformacija ili drugih odstupanja kod embrija.

Prisutnost kolesterola u kokošjim jajima izaziva sumnju kod budućih majki: može li se i je li svrhovito opterećivati svoj organizam ovom štetnom tvari? Zapravo, njegov sadržaj nije tako velik kao što tvrde ljudi daleki od medicine i dijetetike. U jednom jajetu prosječne veličine mase 45 g nalazi se samo 1,5 g kolesterola. U takvim proizvodima stočarstva poput goveđih ili svinjskih mozgova i bubrega kolesterola ima gotovo dvostruko više, a u rakovima, škampima, jastozima i ostalim plodovima mora – gotovo isto koliko i u jajima.

Dakle, trudnice mogu i trebaju jesti jaja jer ona donose ogromnu korist budućoj majci i njezinu djetetu. Važno ih je pravilno pripremiti jer o tome ovisi njihova kalorična vrijednost i stupanj utjecaja na organizam trudnice.

Sirove

Unatoč prilično raširenom mišljenju da su sirova jaja hranjivija od kuhanih, ta tvrdnja nije ništa više od mita. Istraživanja su pokazala da ljudski organizam apsorbira bjelanjak kuhanog jajeta do 90 posto, dok se iz sirovog jajeta apsorbira najviše polovica. Taj se fenomen objašnjava time što bjelanjak sadrži tvar avidin, koja u sirovom stanju ima svojstvo vezivanja s jednim od vitamina skupine B – biotinom. Time vitamin postaje nedostupan za apsorpciju. Ako se sirova jaja piju dulje vrijeme, to u najboljem slučaju može dovesti do isušivanja kože, pogoršanja apetita i pospanosti, a u najgorem slučaju tim se simptomima pridružuje depresivno stanje popraćeno mišićnim bolovima.

Još lošije nego kod kuhanog odvija se apsorpcija sirovog žumanjka, a to potiče veće lučenje žuči, što je rizično kod kalkuloznog kolecistitisa, koji je popraćen stvaranjem kamenaca u žučnom mjehuru, a također uzrokuje naslage kolesterola na stijenkama krvnih žila.

Osim toga, sirova jaja opasna su jer se preko njih može zaraziti salmonelozom, što je tijekom trudnoće posve nedopustivo. Imunološki sustav žene koja čeka dijete ionako je pod ogromnim opterećenjem, pa se infekcija od sirovog jajeta može pokazati kobnom.

Kod salmoneloze raste visoka temperatura, popraćena povraćanjem i proljevom, što itekako može izazvati pobačaj ili postati uzrokom prijevremenih porođaja. Ali čak i ako se ta tragedija ne dogodi, antibiotici koji se koriste za liječenje salmoneloze mogu uzrokovati ozbiljnu patologiju u razvoju embrija.

Štoviše, trudnica koja je dodirivala kokošja, pačja ili prepeličja jaja mora nakon toga posebno temeljito oprati ruke sapunom kako bi izbjegla neugodne posljedice po zdravlje.

Kuhana

Kuhana jaja vrlo su korisna trudnicama; tijekom kuhanja uzročnik salmoneloze umire, pa proizvod postaje siguran u pogledu moguće zaraze. Ipak, ne treba jesti jaja svaki dan.

Svakodnevno konzumiranje tvrdo kuhanih jaja može izazvati tako neugodnu probavnu smetnju kao što je zatvor. A zbog promjene hormonske ravnoteže tijekom trudnoće taj se problem ionako često javlja kod budućih majki. Pa zašto pogoršavati situaciju?

Pržene

Pržena hrana u načelu se trudnicama ne preporučuje. Jetra, kao i bubrezi te svi ostali sustavi i organi, ionako rade s povećanim opterećenjem. Stoga ih ne treba dodatno opterećivati viškom ulja u kojem se jaja obično prže. Usto, žgaravica, koja će se vrlo moguće pojaviti ubrzo nakon obroka, može pokvariti sav užitak u pojedenoj porciji kajgane. Pogotovo ako je jaje prženo sa slaninom, koja će organizam opteretiti dodatnim masnoćama. Bolje je ipak pojesti kuhano jaje.

Ali ako je već sasvim neizdrživo – toliko se želi prženo jaje, zdravije će ga ispeći s rajčicama, lukom, posipajući malom količinom sira.

Meko kuhana

Jaje na meko kuha se u kipućoj vodi ne više od tri do četiri minute. Ako se uzmu svježa jaja kupljena na provjerenom mjestu, sasvim je dopušteno da buduća mama pripremi i pojede za doručak takvu poslasticu. To je potpuno uravnotežen proizvod: s jedne strane – siguran, za razliku od sirovog jajeta, s druge strane – koji je u kratkom vremenu kuhanja zadržao maksimum korisnih tvari. Jaja na meko dobro se apsorbiraju u tijelu trudnice i ne uzrokuju zdravstvene probleme.

Omlet

Omlet je idealno jelo za trudnicu. Za njegovu pripremu koriste se i bjelanjci i žumanjci, koji se tuku s mlijekom ili vodom.

Može se napraviti omlet na pari, potpuno bez ulja, za to dobro izmiješati jaja s mlijekom, posoliti i izliti u zdjelu koju se stavi u cjedilo postavljeno u lonac s kipućom vodom.

Ako se želi smanjiti opterećenje na žučni mjehur, koji tijekom trudnoće ionako radi u ekstremnim uvjetima jer je pritisnut ili pomaknut s uobičajenog mjesta rastućom maternicom, može se za pripremu omleta uzeti samo pola žumanjka i dva bjelanjka. Preostali žumanjci mogu se zamrznuti kako bi se kasnije na njima pripremili omlet ili pržena jaja za ukućane – supruga i djecu.

Prepeličja jaja

Prepeličja jaja u narodu se smatraju dijetalnima, najlakšima i najzdravijima. I to s razlogom. Ona su hipoalergena, stoga sigurna za mamu i buduće dijete.

Osim toga, prepeličja jaja sadrže posebnu tvar – lizocim. Ona ne dopušta da se pokvare, dugo stajali proizvod se neće pokvariti, već će se samo osušiti. Ista ta tvar spriječit će razmnožavanje bakterija i ostalih štetnih mikroorganizama u tijelu trudnice koja redovito konzumira prepeličja jaja.

Važno je napomenuti da se jaja prepelica odlikuju odsutnošću kolesterola i sadržajem velike količine korisne folne kiseline.

Liječnici se slažu u jednom: prepeličja jaja ne samo da su dopuštena trudnicama, već su i neophodna kako bi preživjele tako složeno razdoblje i dale maksimum korisnih tvari budućem djetetu.

Guščja jaja

Guščja jaja smatraju se delikatesnima, iako daleko nije svima ugodan njihov osebujan okus. U međuvremenu, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je ovaj proizvod standardom po sadržaju aminokiselina. Upravo iz tog razloga trudnica s vremena na vrijeme mora pojesti guščje jaje. Osim toga, ona su hranjivija od kokošjih, a masne kiseline koje se u njima nalaze pomažu dobroj probavi i apsorpciji masti u žumanjku, zbog čega guščja jaja nisu štetna.

Niz liječnika kao argument u prilog konzumaciji guščjih jaja od strane trudnica navodi da proizvod sadrži folnu kiselinu u značajnoj količini, stoga je njihova konzumacija od strane buduće mame korisna za formiranje i razvoj živčanog sustava i mozga djeteta.

Gusja jaja morate pripremati posebno pažljivo, jer ponekad mogu biti zaražena salmonelom: temeljito ih operite vodom i sapunom, a zatim ih dugo kuhajte. S obzirom da su četiri puta veća od kokošjih, u kipućoj vodi moraju ostati najmanje 20–25 minuta.

Pačja jaja

U pačjim jajima ima znatno više vitamina, mikroelemenata i drugih korisnih tvari nego u kokošjima, manje su alergena i kaloričnija. No trudnice s njima moraju biti posebno oprezne. Prvo, pačja jaja nadmašuju kokošja po sadržaju kolesterola. Drugo, vodene ptice gotovo su uvijek zaražene salmonelom. A budući da je ljuska njihovih jaja dosta porozna, iako čvrsta, infekcija vrlo lako ulazi unutra. Stoga, umjesto da kuhate pačje jaje, pripremate omlet, kajganu ili bilo koje drugo samostalno jelo, bolje ga je koristiti za pripremu peciva.

No ako je ipak trudnica odlučila obavezno probati kakav je okus pačjeg jajeta, kuhajte ga otprilike 15–20 minuta.

Kako pravilno konzumirati jaja

Pripremajući jela od jaja, buduća majka ne treba se voditi samo vlastitim željama, već se pridržavati i medicinskih preporuka. Tada će proizvod biti koristan ženi, i što je najvažnije – neće naštetiti djetetu.

Koliko se može pojesti dnevno

Znanstveno-istraživački institut za prehranu Ruske akademije medicinskih znanosti preporučuje ženama koje očekuju dijete da svaki dan pojedu pola kokošjeg jajeta, pripreme omlet, ali ne prekorače navedenu količinu proizvoda. To ne znači da se morate strogo pridržavati takvog režima konzumiranja. Možete pojesti cijelo jaje svaki drugi dan – važno je da buduća majka tjedno ne pojede više od 3–4 komada. Pritom se u izračunima znanstvenici preporučuju oslanjati na žumanjak, jer upravo on nosi negativan učinak na zdravlje kada se prekorači norma. Stoga za ljubiteljice poslastica postoji mali trik: svaki drugi dan možete pripremiti omlet koristeći jedno cijelo jaje i dva bjelanjka.

Ako preferirate prepeličja jaja, tada ih smijete jesti svakodnevno po dva komada: možete ih kuhati ili od njih raditi omlet.

Pri prekoračenju preporučene norme od strane znanstvenika i liječnika, kod žene mogu započeti problemi – alergijska reakcija u obliku koprivnjače, zatvor itd. A za zdravlje budućeg djeteta majčino prejedanje jajima može biti štetno.

Može li se jesti navečer i natašte

Liječnici i dijetetičari savjetuju da jedete jaja ujutro – natašte. U to vrijeme trudnica je gladna, a u njezinu se želucu sintetiziraju enzimi koji razgrađuju ugljikohidrate, bjelančevine i masti, stoga će se jaja dobro i potpuno probaviti i ispuniti tijelo potrebnim tvarima kako bi aktivno provela ostatak dana.

Večer, prije odlaska na spavanje, probavnom sustavu će biti teško nositi se s proizvodom, jer u skladu s biološkim ritmom tijelo se već priprema za noćni odmor. Jaja pojedena u to vrijeme bit će težak teret za želudac, on neće stići, dok buduća majka bdije, obaviti posao. Stoga će se kolesterol početi taložiti na stijenkama krvnih žila, a štetne tvari kojima su kokoši liječene, ili one koje su u njihov organizam dospjele s hranom – poput antibiotika ili nitrata – neće stizati izlučivati se iz ženskog organizma, već će se u njemu početi nakupljati.

Korist jaja u trudnoći

Opća korist

Jaja su jednostavno prepuna vitamina, mikro i makroelemenata, stoga su korisna trudnicama, jer ne samo da obogaćuju njihov organizam, već i doprinose pravilnom razvoju svih organa buduće bebe.

Tako komponenta jaja poput vitamina A odgovorna je za formiranje svih sustava embrija – od kostiju i krvnih žila do mozga i leđne moždine, te daje snagu imunološkom sustavu ploda. Ako majka ima dovoljno ovog vitamina, dijete se rađa donošeno. I za nju samu je važan, jer pomaže organizmu koji radi s povećanim opterećenjem u borbi protiv upala, virusnih i bakterijskih infekcija. Osim toga, održava kosu, kožu i nokte u normi, štiti zube i kosti te potiče proizvodnju hormona progesterona, zahvaljujući kojem trudnica ima smiren hormonski balans koji pomaže u očuvanju trudnoće.

Vitamin B1, koji se također nalazi u jajima, sudjeluje u formiranju tkiva ploda, i ako je ove tvari dovoljno, isključuje se zaostajanje u njegovom razvoju. Posebno je važan ovaj vitamin za formiranje središnjeg živčanog sustava i srca. Majka je uz njegovu pomoć zaštićena od stresa, nesanice, prijevremenog poroda u završnom, trećem tromjesečju trudnoće.

Zahvaljujući prisutnosti vitamina B2 u jajima, buduća beba dobiva mogućnost bolje apsorpcije željeza, skladno se razvijaju njegov hematopoetski sustav i hormonski balans. Također je odgovoran za pravilno formiranje organa vida. Trudnici vitamin B2 pomaže u borbi protiv anemije, nošenju s umorom, a zahvaljujući njemu koža buduće majke ostaje elastična, što sprječava pojavu strija, pucanje usana i različite smetnje organa vida.

Pozitivno utječe na razvoj djeteta kolin, ili vitamin B4, koji je dio jaja: smanjuje opasnost od intrauterine patologije, a također potiče pravilno formiranje mozga.

Vitamin B6 odgovoran je za stalnu stabilnu vezu između majke i djeteta, sudjeluje u metaboličkim procesima koji se odvijaju između njih, pomaže u potpunoj apsorpciji drugih korisnih tvari. Kod trudnica sprječava razdražljivost, pospanost, suhoću kože, jača imunološki sustav i regulira probavu.

Vitamin B9, poznat svakoj budućoj majci kao folna kiselina, vrlo je važna tvar. Bez njega nemoguće je formiranje neuralne cijevi ploda i posteljice, odnosno B9 u potpunosti odgovara za cijeli tijek trudnoće i za to da djetetovi organi od prvih tjedana budu pravilno položeni.

Vrlo koristan je i takav element u sastavu jaja kao vitamin B12, koji sudjeluje u procesima formiranja probavnog trakta, kardiovaskularnog i živčanog sustava embrija. Također ispravlja oštećenja kojima je DNK izložena zbog agresivnih vanjskih čimbenika.

Glavna funkcija vitamina D je pravilno oblikovati i razvijati djetetove kosti. Vitamin E izuzetno je potreban samoj trudnici jer podržava pravilan rast maternice primjeren terminu. Njegov nedostatak prijeti pobačajima.

U nizu mikroelemenata prisutan je kalij, koji stimulira redovan rad crijeva, sprječava zatvor i pomaže srcu trudnice da lakše podnese povećana opterećenja.

Također, jaja su izvor kalcija i fosfora. Kalcij obavlja funkciju glavnog građevnog materijala kostiju, pomaže budućoj majci da sačuva zdravlje kose i zuba te je sredstvo za prevenciju rahitisa kod djeteta. Fosfor djeluje u paru s kalcijem, odgovoran je za kvalitetu kostiju majke i djeteta, a također mu je 'povjereno' pravilno i zdravo stvaranje DNK embrija.

Zahvaljujući cinku koji ulazi u sastav jaja, trudnica lakše podnosi toksikozu, a također izbjegava komplikacije tijekom porođajnog procesa. Željezo sprječava anemiju kod buduće majke, a selen smanjuje rizik od prijevremenog porođaja.

Trudnicama su jaja korisna i zato što su proizvod niske kalorijske vrijednosti, pa se od njih ne deblja. A za buduće majke to je važno – održavati svoju figuru u granicama koje dopušta opstetričar-ginekolog.

Nakon što smo tako detaljno i svestrano razmotrili sva korisna svojstva, nije teško shvatiti: trudnica jednostavno mora jesti jaja. Ona će joj pomoći da održava dobro raspoloženje, održava hormonsku ravnotežu i pravodobno obnavlja snagu, podiže imunitet i daje mnoštvo korisnih tvari budućem djetetu.

Korist kokošjih jaja

Kokošja jaja su najraširenija i češće od ostalih koriste se za prehranu. Njihova popularnost objašnjava se uravnoteženošću kemijskog sastava. U 100 g ovog proizvoda sadrži se četvrtina dnevne potrebe vitamina B2 i B5, a također je prisutan vitamin H, ili biotin, koji je važan za trudnicu prije svega zato što pomaže regulirati tjelesnu težinu razgrađujući masne naslage, potiče sintezu hemoglobina, normalizira razinu šećera u krvi i regulira hormonske sposobnosti štitnjače.

Ali prvak po sadržaju vitamina u kokošjim jajima je vitamin B4, ili kolin. U 100 g proizvoda nalazi se 50% potrebne dnevne doze za buduću majku. Zahvaljujući tako visokom sadržaju ove korisne tvari, kokošja jaja mogu značajno smanjiti rizik od patologija u razvoju embrija, posebno se to odnosi na mozak budućeg djeteta.

Upravo u žumanjcima kokošjih jaja sadržana je najveća količina vitamina A (ili beta-karotena) u usporedbi s jajima drugih ptica; iz njih čovjek dobiva trećinu dnevne potrebe ove tvari. Stoga se preporučuju kako bi trudnica normalno prebrodila razdoblje sezonskih prehlada, a njezin imunološki sustav, pojačan ovim vitaminom, ne bi podlegao virusima ili bakterijama. Ovo je posebno važno u prvim tjednima trudnoće, kada se plod tek formira. Osim toga, zahvaljujući podršci beta-karotena, majka će moći ostati mirna glede normalnog razvoja djeteta.

Ako trudnica nije alergična na kokošja jaja, može ih jesti u skladu s preporučenim medicinskim normama. Mikroelementi koji ulaze u njihov sastav poboljšat će rad štitnjače buduće majke, bubrega koji tijekom nošenja djeteta rade s povećanim opterećenjem i često otkazuju, te će dovesti u red živčani sustav.

Korist kokošjih jaja za žene u zanimljivom stanju velika je. A kako ne bi izgubila svoja korisna svojstva, treba ih konzumirati ili kuhana ili u obliku omleta.

Glavni zahtjev za kokošja jaja koja se koriste u prehrani trudnica jest njihova svježina. Da biste to provjerili, spustite ih u posudu s vodom. Najkvalitetnije i najsvježije jaje spustit će se na dno; takvo možete jesti bez brige. Ako jaje stoji okomito na sredini sloja vode, ono je prikladno za konzumaciju, dok ono koje ispliva na površinu bolje je ne jesti.

Korist prepeličjih jaja

Prepeličja jaja su na drugom mjestu po popularnosti nakon kokošjih, iako su njihova visoka korist i dijetetski sastav općepriznati. Kombinacija vitamina i minerala u njima je nešto drugačija nego u kokošjim jajima. Na prvom mjestu ovdje je vitamin B12; njegov sadržaj u 100 g prepeličjih jaja više nego prekriva polovicu dnevne potrebe. Pojevši 100 g proizvoda, trudnica će dobiti i 53% dnevno potrebne količine kolina, odnosno vitamina B4.

U prepeličjim jajima također ima mnogo vitamina B2 (44% norme), a beta-karotena – 2,5 puta više nego u kokošjim.

Osim toga, prepeličja jaja cijene se zbog velike količine kalcija i fosfora koje sadrže, zahvaljujući čemu buduća majka, redovito konzumirajući ovaj proizvod, može biti mirna glede normalnog razvoja djetetova kostura, zdravlja njegovih kostiju i zuba. I za same trudnice kalcij i fosfor bit će vrlo korisni, jer će zahvaljujući tim tvarima moći izbjeći propadanje zuba, što se često događa ženama u zanimljivom stanju.

Još jedna prednost prepeličjih jaja jest ta da u njima nema kolesterola, ali ima mnogo željeza, što je korisno za krvotok. Kolesterol se ne taloži na stijenkama krvnih žila, a zahvaljujući sudjelovanju željeza u procesu hematopoeze povećava se količina hemoglobina i normalizira rad krvožilnog sustava. Stoga se prepeličja jaja snažno preporučuju za uključivanje u prehranu budućih majki.

Osim toga, ovaj proizvod ne izaziva alergije, u njemu se u značajnoj količini nalazi prirodni protein ovomukoid, koji se koristi u farmaceutskim pripravcima. Stoga trudnica, koja svakodnevno pojede par prepeličjih jaja, može biti sigurna da dijete neće patiti od alergije.

Aminokiseline kojima je bogat ovaj proizvod pomoći će uspostaviti djelatnost živčanog sustava, a tirozin će ukloniti anksiozna stanja i spriječiti depresije koje se često javljaju kod trudnica.

Još jedno korisno svojstvo prepeličjih jaja za buduće majke jest da mogu pomoći u borbi protiv žgaravice snižavajući kiselost želučanog soka. A zahvaljujući sposobnosti poticanja rada bubrega i izlučnog sustava, proizvod izbacuje višak tekućine iz organizma i smanjuje otekline.

Mogu li jaja naštetiti budućoj majci?

Ipak, ne može svaka buduća majka konzumirati jaja, neke ne smiju jesti čak ni normu koju preporučuje medicinska zajednica. Postoje ljudi koji pate nakon što pojedu samo jedno kokošje jaje – ubrzo se pojave koprivnjača, podrigivanje, žgaravica. Sve je to povezano s individualnom netolerancijom.

Liječnici ne preporučuju jesti jaja trudnicama čiji je organizam oslabljen ozbiljnim kroničnim bolestima – poput šećerne bolesti ili patologija jetre. Ne bi trebale konzumirati proizvod ni one kojima je dijagnosticirana ateroskleroza.

Ali čak i ako ranije, prije trudnoće, žena nije primijetila nikakve slične simptome i ne boluje od kroničnih bolesti, trebala bi se posavjetovati s liječnikom i razgovarati o tome kako i u kojoj količini može konzumirati ovaj proizvod i čija jaja preferirati.