Kako mrkva utječe na ljudski organizam

Dostatna količina povrća u zdravoj prehrani jamči normalno funkcioniranje crijeva, visok imunitet, ravnotežu vitamina i minerala. Pritom što je raznolikija paleta povrća, to je veća korist za organizam. Mrkva je na osobitom glasu. Konzumira se sirova, kuhana, pirjana, u obliku soka i uvijek pozitivno utječe na većinu unutarnjih sustava.

Mrkvina škrinjica vitamina

Jedna od najpoznatijih tvrdnji o mrkvi glasi da je nezamjenjiva za održavanje zdravlja očiju i oštrine vida. Doista, karoten sadržan u proizvodu pretvara se u vitamin A, koji sprječava degeneraciju mrežnice oka i razvoj katarakte. Pomaže u proizvodnji rodopsina – vidnog pigmenta koji omogućuje vid pri slabom osvjetljenju. Dijetetičari pojašnjavaju da se vitamin potpuno apsorbira samo u kombinaciji s mastima, predlažući miješanje naribanog korijena s kiselim vrhnjem.

Također u sastavu mrkve:

• organske kiseline;
• vitamini A, B, E, K, H, skupina B;
• kalij;
• bakar;
• željezo;
• natrij;
• magnezij;
• fosfor;
• selen;
• nikal.

Svi elementi nalaze se u lako probavljivom obliku, što mrkvu povoljno razlikuje od ostalih korjenastih povrća. Ali postoji i mali začkoljica — pretjerana konzumacija proizvoda može obojiti kožu u blagu narančastu nijansu, što je potpuno bezopasno, ali estetski nije privlačno.

Zanimljivo: Mrkva je toliko tražena u različitim kuhinjama svijeta da je uzgojeno više od 60 sorti narančaste, crvene, crne, žute, bijele, pa čak i ljubičaste boje. Kalorična vrijednost vrlo je niska, u svježem proizvodu sadrži otprilike 35 kcal, a pokazatelj se neznatno mijenja ovisno o sorti i mjestu uzgoja korjenastog povrća.

Korisna svojstva mrkve

Sok od mrkve tradicionalno se propisuje kao opći tonik za djecu i odrasle nakon bolesti, tijekom sezonskih epidemija, nakon povećanih mentalnih, fizičkih i emocionalnih napora. Redovito uključivanje korjenastog povrća u jelovnik aktivira peristaltiku crijeva, ubrzava izlučivanje otpadnih tvari, smanjuje razinu kolesterola, poboljšava stanje kod anemije. Za ljepotu je mrkva također iznimno korisna. Pomaže u uklanjanju prhuti, jačanju kose i noktiju, poboljšanju stanja kože.

Topiva vlakna usporavaju apsorpciju glukoze i škroba, što je vrlo važno kod dijabetesa. Mrkva se smatra idealnim međuobrokom. Ako je narežete na tanke trakice i malo prosušite na otvorenom zraku, kalorijska vrijednost i GI se neće promijeniti, a probavljivost će se povećati.

Svježa mrkva i njezin sok štite stanice debelog crijeva od zloćudne preobrazbe. U medicini se korijen koristi u terapijske i profilaktičke svrhe kod hipo- i avitaminoza. U farmaceutici se koriste i sjemenke. Od njih se proizvodi daukaret, sličan djelovanjem papaverinu, te kozmetička ulja i esencije.

Mrkva je također potrebna za zdravlje kardiovaskularnog sustava. Vraćajući elastičnost stjenkama kapilara, korijen smanjuje rizik od grčeva, infarkta i moždanog udara.

Antiseptička i antibakterijska svojstva doprinose jačanju imuniteta, smanjuje se rizik razvoja raka pluća i debelog crijeva. Treba uzeti u obzir da su organski spojevi u mrkvi snažni mineralni antioksidansi, što koristi zubima i desnima. Muškarci bi trebali obratiti posebnu pozornost na mrkvu jer njezina redovita konzumacija spriječava bolesti prostate i smanjuje težinu simptoma kod već postojeće bolesti.

Najveću korist donosi svježa mrkva i njezin sok pripremljen samostalno. Nije uzalud što se jarko narančasti korijen nalazi na većini plakata o zdravom načinu života. Ne treba propustiti priliku da ga uživate, tim više što svježu hrskavu mrkvu možete nabaviti gotovo tijekom cijele godine.