Kantalupa: što je to voće i čemu je korisna?

Kantalupa je sorta dinje koja svake godine osvaja popularnost među vrtlarima zbog svoje nepretencioznosti. Voće ima ugodan okus, laganu aromu i sadrži veliku količinu korisnih mikroelemenata.

Što je to voće

Kantalupa je egzotični naziv jedne sorte dinje koja ima nevjerojatan okus. Danas se uzgaja u mnogim dijelovima svijeta. U poljoprivredi je stekla popularnost zbog svoje nepretencioznosti i jednostavne njege.

Kantalupa će biti izvrstan dodatak blagdanskom stolu. Od nje se pripremaju džemovi, pekmezi i deserti, kandirano voće i suho voće. Zbog svog sastava pozitivno utječe na organizam, pomažući u jačanju imuniteta.

Kako izgleda

Dinja raste na velikom grmu s jakim dugim viticama i tamnozelenim lišćem. Korijenje joj je površno i ne razvija se duboko. Isprva izdanci po izgledu podsjećaju na djetelinu. Kako se razvijaju, mijenjaju se i narastu do velikih veličina. Cvjetovi su svijetložute boje i otvaraju se krajem lipnja.

Kantalupa, kao i mnoge sorte dinja, ima plodove okruglog oblika. Prekriveni su debelom korom na čijoj se površini mogu primijetiti male dlačice. Težina svakog ploda može biti od 500 g do 4,5 kg.

Dinja ove sorte poznata je po svom osobitom mirisu. Upravo zahvaljujući njemu dobila je naziv mošusna (muškatna).

Sazrijevanje plodova ovisi o području uzgoja. No najčešće se zrelom dinjom možete počastiti tek od kolovoza. Do rujna dobiva na slatkoći i sočnosti.

Gdje raste

Kantalupa se uzgajala još prije 2000 godina na području današnje Armenije. Zatim su katolički redovnici donijeli sjemenke voća u Europu. Sorta je nazvana po imanju Cantalupia. Pripadalo je rimskom papi. Upravo se ondje kultiviralo voće.

Danas se dinja ove sorte uzgaja gotovo u svim zemljama. No posebno je popularna u Tajlandu. Unatoč tome što kantalupa pripada južnim sortama, odlično se prilagođava i vlažnoj, hladnijoj klimi europskog dijela Rusije.

Čemu je korisna dinja kantalupa

Kantalupa u svom sastavu ima mnogo korisnih tvari. To su vitamini, minerali i drugi mikroelementi. Oni se gotovo ne gube čak ni nakon toplinske obrade. U Tajlandu je popularna sušena kantalupa.

Zahvaljujući velikoj količini mikroelemenata, dinja pozitivno djeluje na ljudski organizam. Korisna svojstva kantalupé uključuju:

1. Normalizacija proizvodnje loja.
2. Održavanje procesa proizvodnje kolagena.
3. Poboljšanje stanja kože i kose.
4. Održavanje ravnoteže vode i elektrolita.
5. Usporavanje procesa povezanih s dobnim promjenama.
6. Poboljšanje kvalitete vida zbog prisutnosti vitamina A.
7. Zaštita od djelovanja ultraljubičastih zraka.
8. Smanjenje rizika od razvoja degeneracije mrežnice oka.
9. Normalizacija pokazatelja arterijskog tlaka uslijed djelovanja mikroelemenata na stijenke krvnih žila.
10. Sprječavanje gubitka mišićne mase tijekom provođenja dijete za mršavljenje.
11. Smanjenje vjerojatnosti razvoja bronhalne astme.
12. Prevencija moždanog udara i infarkta, što se postiže dovoljnom količinom magnezija u dinji.
13. Sprječavanje razvoja raka. To se postiže svojstvom voća da izlučuje radionuklide i slobodne radikale.
14. Izbacivanje kolesterola. Tvar ima sposobnost taloženja na stijenkama krvnih žila i narušavanja cirkulacije krvi.
15. Sprječavanje dehidracije, što je važno za ljude koji žive u vrućim područjima.
16. Ubrzanje peristaltike.

Osim toga, kantalupa sprječava nakupljanje toksina, otpadnih tvari u organizmu, krutih tvorevina u bubrezima i soli u zglobovima. U čaši pulpe dinje nalazi se dnevna doza vitamina C, što pozitivno utječe na imunitet. Zahvaljujući svom sastavu, voće pomaže u održavanju obrambenih snaga organizma tijekom sezone prehlada, gripe i kod prisutnosti niza bolesti.

Kakvu štetu može uzrokovati

Unatoč svojoj koristi i brojnim blagodatima, kantalupa može nanijeti i štetu organizmu.

1. Proizvod ne treba uvoditi u prehranu u slučaju individualne netolerancije.
2. Pri pretjeranoj konzumaciji kantalupa mogu nastati alergijske reakcije i poremećaj probavnog procesa. Često se primjećuje pojava proljeva.
3. Također ne treba konzumirati muškatnu dinju zajedno s medom. Takva kombinacija izaziva crijevnu opstrukciju. Posebno je opasno za malu djecu.
4. Disbakterioza i dugotrajni proljev javljaju se pri konzumaciji proizvoda s mlijekom. Ne treba jesti dinju na prazan želudac jer dolazi do povećanog stvaranja plinova.
5. Kombinirati proizvod i alkohol također se ne preporučuje. To je zbog toga što pri njihovom međudjelovanju nastaju jetrene kolike, čije je posljedice nemoguće predvidjeti. Pritom se često uočavaju znakovi trovanja. Oni uključuju mučninu, povraćanje, slabost i vrtoglavicu.

Ne treba konzumirati muškatnu dinju kod sljedećih bolesti:

1. Dijabetes melitus. Proizvod sadrži veliku količinu šećera.
2. Kamenci u bubrezima. Dinja izaziva njihovo pomicanje, što je popraćeno jakim bolovima.
3. Pankreatitis kroničnog oblika ili u akutnoj fazi. Enzimi sadržani u proizvodu povećavaju opterećenje na zahvaćeni organ.

Dinja se ne preporučuje ni osobama sklonima proljevu. Tijekom dojenja treba odustati od proizvoda kako dijete ne bi razvilo alergiju.

Negativnih posljedica neće biti ako se kantalupa konzumira u malim porcijama.

Kako se pravilno jede kantalupa

Muškatnu dinju najčešće se jede svježu. Odlikuje je ugodan miris i poseban okus. No važno je temeljito oprati proizvod prije konzumacije. To je zbog toga što na površini kore ima salmonele.

Kada uđe u organizam, parazit se počinje aktivno razvijati i napadati unutarnje organe. Bolest koja nastaje uslijed infekcije naziva se salmoneloza. Ona je prilično opasna i za djecu i za odrasle. Bez pravodobne pomoći može doći do smrtnog ishoda.

Također se dinja kantalup jede sušena ili osušena. Od nje se rade i kandirani plodovi, koji mogu biti izvrstan dodatak pecivu, čaju ili kavi.

Što se može pripremiti od kantalupe

Muškatnu dinju najčešće jedu svježu. No to obično čine oni koji je uzgajaju, zbog kratkog roka trajanja proizvoda.

Od dinje se priprema džem. Ima ugodan, blag miris i nevjerojatan okus. Popularno je i kandirano voće. No proces njihove pripreme je naporan, zbog posebnosti proizvoda.

Primjena u narodnoj medicini

Muškatna dinja u svom sastavu sadrži mnogo korisnih tvari. Upravo zato, uz pravilnu konzumaciju, donosi korist i može se koristiti kod određenih bolesti. Stručnjaci preporučuju jesti je svježu u malim porcijama kod sljedećih patologija:

Bronhalna astma

U sastavu kantalupe nalazi se beta-karoten. Ova tvar pomaže smanjiti rizik od razvoja bolesti. Osim toga, proizvod sadrži veliku količinu vitamina C, što također pozitivno utječe na imunitet.

Hipertenzija

Povišen krvni tlak češće se javlja kod starijih osoba. Prati ga neugodni simptomi poput slabosti i glavobolje. Konzumacija kantalupe pomaže u održavanju zdravlja srčanog mišića, snižavanju krvnog tlaka zahvaljujući sadržaju kalija, prehrambenih vlakana i vitamina B skupine. Dakle, jedenje dinje i drugih proizvoda bogatih kalijem pomaže smanjiti rizik od moždanog udara i stvaranja bubrežnih kamenaca.

Onkologija

Prema mišljenju stručnjaka, dinja pridonosi smanjenju rizika od razvoja raka. To je zbog prisutnosti beta-karotena i drugih tvari. Prema istraživanjima, utvrđeno je da redovita konzumacija kantalupe pridonosi smanjenju rizika od raka crijeva.

Poremećaj probave

U muškatnoj dinji ima dovoljno vode, koja je također potrebna za normalno funkcioniranje organizma. Osim toga, proizvod sadrži i prehrambena vlakna. Ona pozitivno utječu na organe probavnog sustava i podržavaju njihov rad. Dinja je osobito korisna ljudima koji konzumiraju gotovu hranu i brzu hranu.

Dehidracija

Nedostatak vode u organizmu očituje se suhoćom sluznica, kože i slabošću. Kantalupe su bogate vodom i koriste ih stanovnici vrućih zemalja za utaživanje žeđi ljeti.

Upala

Muškatna dinja izvrsno se nosi s upalnim procesom koji zahvaća različita tkiva organizma. Ovo svojstvo uvjetovano je prisustvom kolina. Tvar je potrebna za održavanje strukture staničnih membrana, što pridonosi uklanjanju upale. Kolin također potiče apsorpciju masnih kiselina, sudjeluje u procesu kontrakcije mišićnog tkiva, pomaže u uspostavljanju rada mozga i poboljšava san.

Dakle, upotreba muškatne dinje u narodnoj medicini uvjetovana je njezinim sastavom. Zahvaljujući sadržaju korisnih tvari, pomaže u borbi protiv nekih bolesti. U tu svrhu treba uključiti kantalupu u svoju prehranu u malim porcijama.

Primjena u kozmetologiji

Muškatna dinja korisna je i za kosu i kožu. To je uvjetovano prisustvom vitamina A u sastavu. Upravo on pozitivno utječe na njihovo stanje.

Također, vitamin C neophodan je za izgradnju kolagenih vlakana. Stoga se kantalupa preporučuje uključiti u prehranu ženama za održavanje prirodne ljepote.

Kako uzgajati

Muškatna dinja voli sunčana mjesta s neutralnim tlom. U proljeće se sadnice sade na otvoreno tlo nakon što nestane opasnost od noćnih mrazeva. Nakon sadnje na otvoreno tlo, prekrivaju se folijom noću ili po hladnom vremenu tijekom dana.

Njega kantalupa uključuje redovito rahljenje tla i plijevljenje. Biljka se također redovito zalijeva, osobito po sušnom vremenu. Voda za zalijevanje treba biti topla.

Prije nego što grm procvjeta, unose se dušična gnojiva. Mineralni kompleks koristi se nakon što su plodovi već formirani.

Nakon što se formira 5–7. list, dugi izbojci se pinciraju. Važno je ostaviti najviše četiri bočna izdanka.

Zanimljive činjenice o kantalupi

1. Kantalupa je prvi put spomenuta na crtežima koji su se pojavljivali u ljetopisima naroda Indije. Datiraju iz 2000. godine prije Krista.
2. Naziv je dobio zahvaljujući rimskom papi. Križari su mu predstavili raskošan desert, čiji je okus cijenjen. Nakon toga, rimski papa naredio je da se donesu sjemenke voća i uzgajaju na imanju Kantalupija, gdje je sorta oplemenjena.
3. U mrtvim prirodama nizozemskih slikara gotovo se uvijek može vidjeti narezana muškatna dinja.
4. Kantalupa se cijeni i u Americi zbog svoje arome. Upravo zahvaljujući njoj parfimeri dodaju eterično ulje voća u kreme i parfeme.

Muškatna dinja popularan je proizvod u vrućim zemljama. Bila je rasprostranjena i na području carske Rusije. Danas se gotovo ne uzgaja u našoj zemlji. Ali stručnjaci ne mogu pronaći razloge za to, jer je kultura prilično nezahtjevna. Sorta je rasprostranjena u Uzbekistanu.

Kantalupa pripada sorti dinja. Posjeduje brojna svojstva i sadrži veliku količinu korisnih tvari. Upravo zato se preporučuje za konzumaciju kod određenih bolesti. Ali treba je jesti samo u ograničenim količinama, jer zlouporabom mogu nastati određene posljedice.

Fotografija kantaloupe