Kako svinjetina utječe na ljudski organizam

Svinjetina ostaje kontroverzna namirnica u krugovima znanstvenika koji istražuju njezin utjecaj na ljudski organizam. Stručnjaci tvrde da svinjsko meso sadrži hormon rasta koji potiče pretilost i pojavu zloćudnih tvorbi. Sam proizvod stočarstva izrazito je mastan, što uzrokuje pretjerano skladištenje masti u tkivima i uz redovitu konzumaciju dovodi do brzog debljanja. Međutim, riječ je upravo o pretjeranoj konzumaciji proizvoda.

Prednosti svinjetine

S gledišta pozitivnog utjecaja na organizam, svinjetina sadrži veliku količinu magnezija i cinka, kao i lizin koji igra važnu ulogu u formiranju kostiju. Jedna porcija proizvoda osigurava čovjeku mjesečnu zalihu vitamina B12. Ne treba se bojati štetnog utjecaja svinjetine uz umjerenu prisutnost u prehrani. Za češću konzumaciju bolje je odabrati bijelo pileće meso koje je nemasno, dijetalni proizvod i dobar izvor životinjskih bjelančevina.

Osim vitamina B12, svinjetina također sadrži niz drugih korisnih tvari:

1. Tiamin. Svinjetina je posebno bogata tiaminom – jednim od vitamina B skupine koji igra važnu ulogu u procesu probave masti, bjelančevina i ugljikohidrata. Poznat je i kao vitamin B1.
2. Selen. Najbolji izvori ovog važnog minerala su proizvodi životinjskog podrijetla, poput mesa, morskih plodova, jaja i mliječnih proizvoda. Ovaj element razrjeđuje krv i sprječava pojavu krvnih ugrušaka, neophodan je kao prevencija kardiovaskularnih bolesti.
3. Cink. Neophodan je za zdravlje mozga i imunološkog sustava. Također daje kosi, koži i noktima zdrav i privlačan izgled. Nedostatak ovog elementa u organizmu izaziva probleme s metabolizmom.
4. Vitamin B6. Igra važnu ulogu u radu mozga, podiže raspoloženje i poboljšava pamćenje.

Preporuke za odabir i konzumaciju

Poput većine proizvoda životinjskog podrijetla, svinjsko meso je izvrstan izvor bjelančevina koje sudjeluju u izgradnji mišića i pomažu održavati tijelo u tonusu. Važno je odabrati ne previše masnu svinjetinu, a također je prije konzumacije podvrgnuti intenzivnoj toplinskoj obradi.

Konzumacija sirovog ili polusirovog mesa ne samo da štetno utječe na rad želuca, već nosi i rizik od infekcije crijevnim parazitima i raznim zaraznim bolestima. Međutim, intenzivna toplinska obrada, kao i prethodno zamrzavanje, potpuno uklanjaju tu mogućnost.

Štetnost svinjskog mesa za organizam

Što se tiče kancerogenosti proizvoda, o njoj se može raspravljati. Iako je Svjetska zdravstvena organizacija svrstala crveno meso, kojem pripada svinjetina, u Skupinu 1 (proizvodi koji uzrokuju rak), podaci se svake godine mijenjaju, a mnoge istražene točke dovode se u pitanje. Tako su neka istraživanja pokazala povezanost između konzumacije svinjetine i pojave kolorektalnog raka ili raka gušterače kod ljudi. Međutim, svi ti podaci nisu statistički i zahtijevaju dodatna istraživanja.

Na službenim stranicama SZO navedeni su razlozi zbog kojih treba ograničiti konzumaciju svih vrsta crvenog mesa. Među njima se navode: štetne tvari koje se oslobađaju iz mesa tijekom kuhanja, kao i prisutnost hem željeza u njemu. Međutim, podaci koje pruža stranica SZO govore da svinjetinu ne treba potpuno isključiti iz jelovnika. Uravnotežena prehrana, koja sadrži bjelančevine životinjskog i biljnog podrijetla, te masti i ugljikohidrate u potrebnim količinama, pomoći će u održavanju rada organizma.