Kivano: što je to voće i čemu je korisno

Neukroćene loze rogate dinje, koje dosežu tri metra duljine, postoje u dva morfološka tipa. Prve daju gorkaste plodove, a druge – slatke. Po izgledu se sorte ne razlikuju.

Što je to voće

Kivano je egzotično voće koje pripada porodici tikvica (Cucurbitaceae). Drugačije se naziva rogata dinja ili žele dinja te afrički krastavac. Biljka ne podnosi nagle temperaturne oscilacije, voli toplu klimu.

Povijuše prvog tipa rastu uglavnom na području Južne Afrike i često su uzrok akutnog trovanja. Stupanj gorčine ovisi o starosti ploda i koncentraciji posebnih tvari – kukurbitacina. Kod mladih plodova neugodan okus je blago izražen. Plodovi sadrže triterpen koji djeluje protutumorski.

Originalni nadimak – rogata dinja – nastao je zbog guste, sjajne bodljikave površine ploda. A afričkim krastavcem kivano se naziva jer njegova zelenkasta pulpa sadrži brojne sjemenke.

Kako izgleda

Afrički krastavac se uzgaja kako bi se dobili jestivi plodovi. Plodovi su slični malim ovalnim narančama s mekim bodljama sa strane. Imaju izraženu žutu, narančastu ili crvenu boju i nejestivu tvrdu koru.

Pulpa je zelenkaste boje, sastoji se od 90% vode, želatinozne je konzistencije. Kalorijska vrijednost na 100 g iznosi 44 jedinice, a omjer bjelančevina-masti-ugljikohidrata je 8/3/6 g. U pulpi se nalaze brojne točkice blijedozelenih sjemenki, od kojih svaka nije veća od 1 cm. Sami plodovi dugi su oko 15 cm, njihovi vitice dosežu 4–9 cm, a opseg ne prelazi 10 cm. Težina je otprilike 300–400 g.

Rogata dinja se može uvjetno nazvati voćem. S biološkog stajališta to je tikvasto povrće, srodno običnim krastavcima. Okus podsjeća na vodenastu bananu. Plodovi se konzumiraju i u zrelom i u nezrelom stanju.

U nekim afričkim područjima listovi loze također se koriste u pripremi hrane. Pulpa se posipa šećerom ili soli. U neslatkim salatama kombinira se s uobičajenim začinima – soli, paprom i paprikom – te limunovim sokom, dodaje se u voćne i mliječne napitke. Zbog niske hranjive vrijednosti rogatu su dinju zavoljeli pobornici dijetalne prehrane.

Gdje raste

Domovina kivana je Afrika. Uzgaja se u tropskim i suptropskim područjima Sahare, Kenije, Senegala, Jemena i južnim područjima vrućeg kontinenta. Također se široko kultivira u zemljama južnog SAD-a i Srednje Amerike, te se uzgaja u Francuskoj, Hrvatskoj i Izraelu.

Prva zemlja koja je počela opskrbljivati rogatu dinju za široko tržište bio je Novi Zeland. Izvoz je uspostavljen od 80-ih godina 20. stoljeća. Tamo su plodovi i dobili svoje ime – 'kiwano'. Marketinški stručnjaci odabrali su takav naziv kako bi uspješno plasirali proizvod na japansko i američko tržište. Nakon nekog vremena afrički krastavci počeli su se uzgajati u Sjedinjenim Državama, zatim u regijama Izraela i Kenije – za europske potrošače. Nedavno su francuski uzgajivači uspješno posadili sjeme biljke i dobili prvu berbu.

Čemu je koristan kivano

U voćnom mesu sadrži se mnogo elemenata koji su čovjeku potrebni. U kemijskom sastavu kivana mogu se pronaći spojevi:

• bakra;
• fosfora;
• natrija;
• željeza;
• kalija;
• mangana;
• magnezija.

Također su plodovi bogati vitaminima skupine A i B, askorbinskom i folnom kiselinom, organskim solima alkalnog karaktera, P-aktivnim tvarima i korisnim ugljikohidratima.

Žele dinje jedan su od najmanje kaloričnih proizvoda koji se konzumiraju čak i pri najstrožim dijetama. Ali korisne su za stijenke krvnih žila i srce, živčani sustav, jetru, bubrege, gušteraču i kožu. Nakon uvođenja kivana u prehranu ubrzava se proces čišćenja od toksina i otpadnih tvari. Plodove se preporučuje konzumirati tijekom prehladnih epidemija jer voće doprinosi povećanju imuniteta i jačanju zaštitnih snaga organizma.

Korisna djelovanja proizvoda su:

1. U razrjeđivanju krvi – to se događa zahvaljujući velikom sadržaju vode koja sprječava nastanak kolesterolnih plakova, što rezultira prevencijom ishemijske bolesti srca, infarkta, moždanog udara i tromboza.
2. Snižavanju krvnog tlaka – korisno kod reumatizma i arterijske hipertenzije u bilo kojoj fazi razvoja.
3. Smanjenju količine štetne glukoze – relevantno kod šećerne bolesti, jer je za bolest karakteristična razina šećera iznad 6,8 jedinica, a afrički krastavci brzo utažuju napade gladi i žeđi koji nastaju pri naglim porastima razine glukoze.
4. Obnavljanju vodno-solnog balansa – zahvaljujući visokom postotku vode, žele dinje doprinose zasićenju stanica vlagom i kisikom, čime se sprječava prijevremeno starenje i vjerojatnost nastanka novotvorina.
5. Poboljšanju probave – prehrambena vlakna obavijaju sluznicu želuca i crijeva, regenerirajući ih, vlakna sprječavaju nadutost, uklanjaju proljev i zatvor, normaliziraju protok žuči.
6. Normalizaciji imunološke funkcije – askorbinska kiselina smanjuje rizike od obolijevanja u razdoblju širenja virusa i infekcija, poboljšava opće stanje organizma i izgled kože – prestaje ljuštenje.
7. Jačanju stijenki zglobova – magnezij pomaže u uklanjanju znakova osteoporoze, artroze, burzitisa i reumatizma, dovoljna koncentracija elementa važna je u razdoblju rehabilitacije nakon ozbiljnih ozljeda, pothlađivanja i hrskavičnih prenaprezanja.
8. Povećanju razine hemoglobina – zahvaljujući željezu i folnoj kiselini stvara se veća količina eritrocita, krvne stanice potiskuju djelovanje patogenih bakterija.

Pristaše alternativne medicine u afričkim plemenima koriste pulpu ploda kako bi zaustavili krvarenje ili uklonili tragove opeklina, budući da potkožni dio voća ima adstringentno i zacjeljujuće djelovanje.

Kakvu štetu može uzrokovati

Ozbiljne posljedice nakon konzumacije rogate dinje nisu zabilježene. Pri prvom konzumiranju morate biti oprezniji kako biste izbjegli alergijske manifestacije, jer je kivano egzotično i nepoznato tijelu. Osobito oprezni prema voću trebaju biti oni koji pate od alergije na hranu.

Unos voća trebate ograničiti:

• kod gastritisa;
• kod upala usne sluznice;
• kod kolitisa;
• kod hipotenzije.

Ako nakon što je afrički krastavac pojeden nije došlo do nikakvih promjena, slobodno možete uživati u novom okusu.

Kako odabrati

Pri kupnji kivana trebate obratiti pažnju na njegovu nijansu. Sočni plodovi imaju jarko narančastu boju. Prednost trebate dati voću srednje veličine, na kojem ne smiju biti oštećenja i mrlje. Zrele rogate dinje možete odmah konzumirati. Ako planirate prijevoz, kupite blago zelene, nezrele primjerke. Za 5–7 dana plodovi sazriju i oduševljavaju svježinom.

Dopušteno je dugotrajno skladištenje afričkih krastavaca, dovoljno je samo odabrati hladno mjesto. Voće brže sazrijeva na sunčanim mjestima. Svatko opisuje okus na svoj način. Prvi prepoznaju kombinaciju dinje i krastavca, drugi banane i limete, treći jabuke i kivija.

Kora kivana koristi se i u dekorativne svrhe. Ljuska se očisti od pulpe i osuši. Dobiju se originalne posude za desert. A ako plodove ne prerežete na pola, nego jednostavno odrežete vrhove, dobit ćete neobične posude za koktele.

Kako se pravilno jede kivano

Budući da se okusni dojmovi razlikuju, bolje je da kupite i probate egzotični kivano. Zrele plodove operite, prerežite na pola i jedite žlicom. Njihova konzistencija je želatinozna. Ne sasvim zrele plodove nožem razdijelite na komadiće i začinite začinima.

Osim jedenja sirovog, afričke krastavce možete dodavati u pekmeze i kompote. Zbog neizraženog okusa pulpe, po želji joj možete dati slatke, slane ili ljute tonove. Kivano je ugodan u bilo kojoj interpretaciji: u sokovima, glavnim jelima, sendvičima, grickalicama i desertima. U domovini se plodovi konzumiraju u kombinaciji s rajčicama, rotkvicom i slatkom paprikom, s laganim mousse kremama ili u mariniranom obliku.

Što se može pripremiti od kivana

Rogata dinja prikladna je za kreativna jela i za one koji žele probati nešto novo. Gurmani su zavoljeli tropsko voće zbog osebujne konzistencije i neobičnog okusa.

Nježni šerbet

Za 4 porcije:

• kivano – 1 kom;
• svježe iscijeđeni sok naranče – 200 ml;
• kondenzirano mlijeko – 65 g;
• kokosov liker – 1 žličica;
• prirodni jogurt – 100 g.

Priprema:

1. U dubokoj zdjeli pomiješajte sve sastojke, prethodno usitnivši pulpu želatinozne dinje i očistivši sok naranče od koštica. Stavite u hladnjak na 3–4 sata.
2. Izmiksajte smjesu blenderom do ujednačene konzistencije. Prelijte u posudu i stavite u zamrzivač.
3. Žlicom za sladoled oblikujemo kuglice od stvrdnute smjese, prelijemo omiljenim sirupom i serviramo.

Neobična juha

Za 4 porcije:

• rogata dinja – 5 kom.;
• dimljena slanina – 150 g;
• čista voda – 500 ml;
• svinjska rebra – 250 g;
• piletina – 320 g;
• sol, češnjak, začini, začinsko bilje – po želji.

Priprema:

1. Najprije pripremimo sok od kivana – uklonimo koru, izvadimo sjemenke i zgnječimo. Dodamo vodu, izmiksamo blenderom – grudice se moraju potpuno otopiti. Procijedimo sok i bacimo ostatke.
2. Kuhamo na srednjoj vatri 1,5–2 sata i dodamo sve mesne sastojke. Ali prethodno nasjeckamo slaninu i piletinu.
3. Posolimo i dodamo začine te sitno sjeckani češnjak. Kuhamo dok ne bude gotovo unutar sat vremena. Pospemo začinskim biljem i serviramo.

Primjena u kozmetologiji

Egzotični plod raširio se i u kozmetici. Poznate tvrtke koriste rogatu dinju u proizvodima za njegu kapaka, vrata i lica. Hranjivu masku možete pripremiti sami.

Trebat će vam:

• kivano – 1/2 kom.;
• kisela jabuka – 1/2 kom.;
• med – 20 g;
• glina – 25 g;
• žumanjak – 1 kom.

Priprema:

1. Jabuku naribamo na sitno ribež. Rogatu dinju ogulimo, izvadimo sjemenke i zgnječimo vilicom.
2. Pomiješamo nasjeckane sastojke s medom, glinom i žumanjkom.
3. Dobivenu jednoličnu kašu ravnomjerno nanosimo na kožu lica masažnim pokretima – lagano tapkanje ili glađenje aktivira čestice, što povećava učinkovitost postupka.
4. Nakon 15–20 minuta isperemo toplom vodom i nanesemo hidratantnu kremu.

Kako uzgajati kivano

Ako ste uspjeli odabrati zreli plod rogate dinje, možete oprati sjemenke i posaditi ih sredinom proljeća. Biljka će se ukorijeniti i u stanu ako joj osigurate pravilnu njegu. Biramo samo cijele i krupne sjemenke. Sadnju provodimo u nekoliko faza:

1. Namočimo u vodenoj otopini natrijeva humata ili u gnojivu «Epina-extra».
2. Nakon bubrenja premjestimo na toplo mjesto na tri dana i čekamo da proklijaju – to povećava vjerojatnost klijanja.
3. Sadimo u hranjivo tlo na dubinu od 3,5–4 mm.
4. Pokrijemo posude folijom i čekamo klijanje.
5. Redovito zalijevamo klice.

Pri uzgoju kivana potrebno je pridržavati se nekih pravila njege:

1. Održavamo temperaturni režim 20–25°C.
2. Osiguravamo dugi dan pomoću fluorescentne lampe.
3. Štitimo od izravnog sunčevog svjetla, inače nastaju mrlje i opekline.
4. Rahljimo svaka 2–3 dana.

Nakon mjesec dana mladice se mogu presaditi u otvoreno tlo. Mladi izdanci rastu i šire se vrlo brzo, poželjno je rogatu dinju smjestiti uz ograde ili ravne površine. Rupe veličine 40x35 cm postavljamo na razmak od 70–100 cm. Korijenov sustav biljke nalazi se blizu površine i ne podnosi sušu ni stajaću vodu. Optimalni režim zalijevanja – par puta tjedno, uz uvjet da nije prevruće. Ako se tlo pokrije korom, ujutro ili navečer provodimo rahljenje.

Za obilnu žetvu gnojite tlo svakih 10 dana mineralnim i organskim gnojivima. Plodove berite nakon što poprime jarko narančastu nijansu. Uz odgovarajuću njegu, kivano po sezoni daje oko 200–250 plodova koji se čuvaju do pola godine. Kako biste se opskrbili žele dinjama, voće se konzervira sa solju ili šećerom.

Fotografija kivana