Kuhana jaja: korisna svojstva i kontraindikacije

Jaja su jedna od najpopularnijih namirnica koje ljudi konzumiraju. Piju se sirova, kuhaju, prže, peku. Vjerojatno je najrašireniji način pripreme kuhanje. Mnogi ne zamišljaju svoj doručak i prehranu bez njih. Ali daleko od toga da svi znaju u čemu se sastoji korist jaja, koliko ih se može jesti, a tko ih uopće ne smije konzumirati.

Kako razlikovati kuhano jaje od sirovog?

1. Sirovo jaje od kuhanog lako se razlikuje na sljedeći način. Treba ga staviti na ravnu površinu (npr. stol) i zavrtjeti oko svoje osi. Kuhano jaje će se okretati znatno brže od sirovog. To se objašnjava činjenicom da je unutar njega čvrsta masa, a unutar sirovog – tekućina.
2. Ako se prstom dotakne jaje koje se okreće, i ono se zaustavi – znači da je kuhano. Ako nastavi okretati – sirovo.
3. Postoji još jedan jednostavan način kako razlikovati kuhana jaja od sirovih: staviti ih u slanu vodu. U staklenku uliti čistu vodu, dodati kuhinjsku sol (na pola litre 5 žlica), u tu vodu spustiti jaje. Kuhano jaje će ležati na dnu, a sirovo – plivati na površini.

Koja su jaja korisnija: kuhana ili sirova

Sirova jaja su bogat izvor vitamina i mikroelemenata, ali jesti ih baš u sirovom obliku kako bi se dobio cijeli 'set' nije nužno. Termičkom obradom korisne tvari se ne raspadaju i ne nestaju, stoga sirova jaja nemaju nikakvih prednosti pred kuhanima.

Vrijedi napomenuti da sirovi bjelanjak organizam teže probavlja. A ako je kokoš bila bolesna, čak i u svježem jajetu bit će ogroman broj patogenih mikroorganizama koji će izazvati trovanje ili drugu bolest.

Stoga je u pogledu sigurnosti i ugodne probave ipak bolje dati prednost kuhanim jajima.

Koliko se kuhanih jaja smije jesti dnevno

Jaja ulaze u svakodnevni jelovnik velikog broja ljudi, a sportaši, kojima je potreban protein za mišiće, općenito stavljaju naglasak na njih u svojoj prehrani. Ali ipak se treba ograničiti u ovom proizvodu, jer za zdravo funkcioniranje organizma u svemu je potrebna mjera.

Jaja, osim korisnih tvari, sadrže mnogo kolesterola. A svima je poznato da je on uzrok kardiovaskularnih bolesti. Dnevni unos kolesterola ne smije prelaziti 300 mg, a samo jedno jaje sadrži 200 mg! Znači li to da je norma 1,5 jaje dnevno? Ne, jer bjelanjak sadrži i aminokiselinu poput leucina koja neutralizira kolesterol. I njegov sadržaj također je prilično visok.

Dakle, koliko se jaja može jesti? Znanstvenici odgovaraju: zdrava osoba može lako konzumirati do 2 jaja dnevno, ali pod uvjetom pravilno uravnotežene cjelokupne prehrane.

Može li se jesti navečer i natašte

Mogu se, i čak je bolje jesti kuhana jaja na prazan želudac ujutro: ona će zasititi tijelo svim potrebnim elementima za aktivan i zdrav dan. Tijekom dana potpuno će se probaviti, što se ne može reći za konzumaciju prije spavanja. Tijelo se priprema za san, a jaja će u tako neprikladnom trenutku opteretiti želudac radom.

Može li se jesti svaki dan

Kuhana jaja mogu se konzumirati svakodnevno. Dnevna norma koju su izračunali dijetetičari podrazumijeva svakodnevni unos ovog proizvoda. To jest, 7–14 jaja tjedno zdravo ljudsko tijelo će probaviti bez štete, već samo s koristi.

Može li se jesti ljuska od kuhanih jaja

Ljuska jajeta izvor je kalcija koji je prirodan i stoga ga tijelo lako usvaja. Neophodan je za zdravu trudnoću, kosti i zube, normalno funkcioniranje koštane srži.

Osim visokog sadržaja kalcija, u ljusci se nalaze mnogi drugi korisni elementi: željezo, fosfor, aminokiseline, silicij i dr.

Životinje u prirodi, hraneći se jajima, pojedu ih zajedno s ljuskom. Ponekad ne pojedu bjelanjak ili žumanjak, ali od ljuske ne ostane ni trag. Priroda im ukazuje na korist ovog proizvoda. I čovjek bi također trebao uzeti to u obzir.

Ljusku jajeta može se i treba uzimati. Samljevenu u prah, jede se po 1 čajnu žličicu dnevno tijekom 2–3 tjedna. Takva kura može se ponoviti jednom u pola godine.

Ljusku od kuhanih jaja temeljito se suši nekoliko sati, najbolje je ostaviti je preko noći. Zatim se pažljivo odvaja opna, tako da na ljusci ne ostanu komadići, i temeljito se melje u tarioniku.

Sastav i kalorijska vrijednost

Po svom kemijskom sastavu jaja nadmašuju čak i ribu i meso. Vrlo su bogata vitaminima (skupina B, K, H, PP), biotinom, lecitinom, kolinom, bakrom, magnezijem, kalcijem, fosforom, masnim kiselinama i drugim mikroelementima.

Kalorična vrijednost jaja kreće se od 157 do 160 kcal na 100 g, ovisno o tome je li kuhano u vrećici, na meko ili na tvrdo.

Zašto su kuhana jaja korisna

Za žene

Korisne tvari sadržane u jajima sudjeluju u procesima stvaranja krvi, stoga pomažu nadoknaditi snagu i doprinose obnovi krvi tijekom menstruacije. Njihova redovita konzumacija svodi na minimum rizik od pojave bolesti mliječnih žlijezda (patologije, tumori).

Za muškarce

Muškarci se često bave sportom, gradeći mišićnu masu. Jaja s proteinima u svom sastavu neizostavni su pomoćnici u tome. Smatraju se prirodnim izvorom 'muške snage' i povoljno utječu na potenciju.

Tijekom trudnoće

Jaja su neizostavni sastojak prehrane svake trudnice. Jako su bogata korisnim elementima koji su potrebni budućoj majci i djetetu.

Vrlo važan sastojak je kolin jer povoljno utječe na mentalni razvoj djeteta i smanjuje vjerojatnost urođenih mana. A bjelančevina je osnovni građevni materijal za organizam koji se formira i razvija.

Osim toga, kuhana jaja vrlo dobro apsorbira organizam i ne utječu na figuru, što je vrlo važno za žene, posebno trudnice. One često paze da ne dobiju višak kilograma tijekom trudnoće.

Tijekom dojenja

Dojiljama treba postupno uvoditi jaja u prehranu. Da, potrebna su organizmu majke i djeteta, ali su jak alergen. Treba početi s 1/3 kuhanog žumanjka, promatrajući dijete. Ako se ne pojavi osip ili proljev, ne pogorša mu se stanje, tada se može povećati porcija. No maksimum koji si žena može priuštiti tijekom dojenja jest 2 jaja tjedno.

Uvoditi ih u prehranu svakako treba: obnavljaju ženski organizam nakon porođaja, ne utječu na težinu, pomažu živčanom sustavu u borbi protiv stresa i nedostatka sna.

Za djecu

Jaja su izvor mikroelemenata za rast i razvoj organizma, njegovo zdravo formiranje. U njima ima puno lecitina, korisnog za krvožilni i živčani sustav, normalan metabolizam masti i pravilan potpuni unos vitamina.

U prehranu djeteta kuhana jaja možete početi uvoditi već s 8 mjeseci. Treba početi s četvrtinom žumanjka i čak i bez alergijskih reakcija ne povećavati tu dozu u prvoj godini života. Djetetu možete dati jaje 2–3 puta tjedno.

Ne treba žuriti s davanjem bjelančevine jer je upravo ona glavni izvor alergena. Do prve godine preporučuje se suzdržati od njezina konzumiranja. A nakon navršene godine može se postupno uvesti bjelančevina u prehranu i dovesti ukupnu porciju do polovice jajeta 2–3 puta tjedno.

Ako se pojavi alergijska reakcija, potrebno je konzultirati liječnika. Ponovno treba pokušati dati jaje tek s godinu i pol dana.

Mogu li se kuhana jaja jesti prilikom mršavljenja

Dijeta je stres za organizam. On se treba u kratkom vremenu riješiti viška kilograma, a da pritom ne strada. Mršavljenje ne smije štetiti organizmu. A to znači da se ne smije poremetiti metabolizam. Masne naslage koje odlaze moraju se zamijeniti čvrstim mišićima, a to je nemoguće bez bjelančevina.

Jaja se lako probavljuju, vrlo su hranjiva i korisna, upravo zato ih se preporučuje naglasiti tijekom dijeta.

Vrlo dobar bit će doručak od kuhanih jaja koji će dati mnoštvo korisnih tvari organizmu i poticaj energije. Jaja će zasititi i dati energiju. Dobro su prikladna za međuobroke tijekom dijete.

Kuhana jaja u medicini

Bogati kemijski sastav i uspješna kombinacija njegovih komponenti omogućuju jajima da se bore protiv mnogih bolesti. Ne samo narodna, već i tradicionalna medicina preporučuje da se jaja obavezno uključe u prehranu kod niza zdravstvenih problema.

Kod šećerne bolesti

Kolesterol koji se nalazi u jajima spada u «dobar» i dopušten je za konzumaciju osobama koje pate od šećerne bolesti.

Dijabetičari često pate od popratnih bolesti, stoga im je potreban cijeli niz vitamina iz kuhanih jaja. Osim toga, njihova je prehrana osiromašena zbog velikog broja ograničenja, a jaja ju mogu izvrsno obogatiti.

Istraživanjima je dokazano da redovitom konzumacijom jaja poboljšava se apetit, osjećaj sitosti nastupa brže, što je također važno za osobe s tom bolešću. Naime, kod dijabetesa često je prisutan dobar apetit. A kod gladi veliko je iskušenje pojesti nešto nedopušteno, što se s jajima ne događa – ona ne ostavljaju osjećaj nedostatne sitosti.

Jaja povoljno utječu na rad gušterače, koja je odgovorna za proizvodnju inzulina.

Granica unosa kolesterola za dijabetičare niža je nego za zdrave osobe, stoga smiju jesti samo 1 jaje dnevno.

Važno: glikemijski indeks kuhanih jaja — 48 jedinica.

Kod pankreatitisa

Bolesnici s pankreatitisom trebaju dovoljan unos bjelančevina u organizam: one reguliraju sekretornu funkciju gušterače i pomažu njezinom tkivu da se obnovi.

Jaja su nedvojbeno potrebna bolesnoj žlijezdi, ali ona nije u stanju nositi se s proizvodom tako bogatim mastima kao zdrava. Stoga se ne smiju jesti kuhana jaja u razdoblju pogoršanja pankreatitisa. I nakon toga važno je ne jesti više od jednog komada tjedno.

Kod gastritisa

Gastritis je bolest želuca, a to znači, kao i s drugim patologijama probavnog trakta, da se s njim ne možemo nositi samo lijekovima – potrebna je dijeta. Pravilna prehrana kod gastritisa mora sadržavati mnogo bjelančevina, aminokiselina i vitamina. To je upravo ono čime se jaja mogu pohvaliti. Osim toga, kod ove bolesti ne preporučuje se unositi krute i čvrste namirnice, a to znači – kuhana jaja poslužit će kao izvrsna promjena jelovnika.

Budući da se prednost daje mekoj i tekućoj hrani, jaja je bolje kuhati u vrećici ili meko kuhana. Količina koju bolesnici s gastritisom mogu konzumirati ne razlikuje se od norme za zdrave osobe.

Kod zatvora

Velika količina unesenih bjelančevina može dovesti do pogoršanja evakuacijske funkcije crijeva. A jaja su upravo bogat izvor bjelančevina. No, do zatvora ili pojačanja zatvora mogu dovesti samo tvrdo kuhana jaja. Ako ih se pak kuha meko, mogu se nastaviti jesti po 1 komad dnevno, čak i kad se suočite s problemom poput zatvora, ali samo uz dopuštenje liječnika.

Kod gihta

Dijeta za bolesnike s gihtom, kao i mnogi ljekoviti «stolovi», isključuje velik broj namirnica koje mogu pogoršati stanje. Zbog toga organizam može dobivati nedovoljno potrebnih vitamina i mikroelemenata. No jaja se, na sreću, kod gihta mogu jesti i nema nikakvih ograničenja u njihovoj konzumaciji: svega 2 komada dnevno, kuhana na bilo koji način.

Osobama s gihtom kategorički je zabranjeno imati višak kilograma. Jaja ne dodaju kilograme, što je u tom slučaju vrlo korisno.

Kod kolitisa

Crijevni kolitis može biti različitih vrsta i može biti popraćen proljevom ili zatvorom. Ako je kolitis s proljevom, tvrdo kuhana kokošja jaja moraju biti prisutna u prehrani. Jaja spadaju u one namirnice koje normaliziraju stolicu i smiruju crijeva.

Kao što je već rečeno, bogata su bjelančevinama koje ponekad mogu pridonijeti nastanku zatvora. U slučaju poremećaja stolice ovo svojstvo će samo koristiti.

U slučaju crijevnog kolitisa s zatvorom bolje je isključiti jaja iz jelovnika, unatoč njihovoj korisnosti. U razdobljima remisije bolesti dopušteno je konzumiranje 1 jajeta dnevno, meko kuhanog, ali to svakako treba provjeriti sa svojim gastroenterologom.

Za jetru

Kod bolesti jetre obavezno je s hepatologom razgovarati o mogućnosti konzumiranja kuhanih jaja. Naime, ona su korisna za jetru, pomažu joj da se očisti od toksina i bogata su aminokiselinama koje su joj prijeko potrebne. No kod nekih fibroza i ciroza strogo je ograničen unos životinjskih bjelančevina.

Primjerice, kod dekompenzirane ciroze jetra nije u stanju prerađivati amonijak pa su joj bjelančevine kontraindicirane. Kod alkoholne ciroze razina bjelančevina u krvi pada, pa ih je unosom hrane potrebno dobiti što više.

Kod hemoroida

Kod liječenja hemoroida vrlo je važno normalizirati stolicu bolesnika. Nikakvo liječenje neće dati pozitivan rezultat ako zatvor stalno izaziva naprezanje vena i pogoršava cirkulaciju u crijevima, a proljev – potiče stalnu iritaciju bolnog mjesta i razmnožavanje bakterija. Stoga se kuhana jaja kod problema sa stolicom kod hemoroida konzumiraju isto kao i kod crijevnog kolitisa. Kod proljeva mogu se jesti tvrdo kuhana jaja, a kod zatvora se uopće ne preporučuju u razdobljima pogoršanja. U razdobljima remisije mogu se jesti najviše 1 komad meko kuhan.

Kod holecistitisa

Kod kolecistitisa (i akutnog i kroničnog) iz prehrane se isključuju sve namirnice koje mogu pretjerano naprezati probavni trakt. A jaja, kao što je već poznato, pojačavaju sekretornu funkciju gušterače i doprinose aktivnijem stvaranju enzima. Stoga ih kod kolecistitisa možete jesti najviše 3 puta tjedno, i to samo meko kuhana, po mogućnosti samo jedan žumanjak.

Kod trovanja

Kuhana jaja, kao i mnogi drugi proizvodi, teška su za organizam oslabljen trovanjem. Tek od šestog dana od početka liječenja u prehranu se može uvesti omlet na pari, a kuhana jaja dopuštena su tek nakon tri tjedna.

Šteta i kontraindikacije

Jaja mogu naštetiti zdravlju ako osoba ima kontraindikacije za njihovu konzumaciju:

• alergija;
• bolesti gastrointestinalnog trakta koje su u akutnom obliku;
• bolesti štitnjače;
• dob djece do 8 mjeseci.

Jaja, čak i ako su kupljena u trgovini, uvijek je potrebno temeljito oprati pod tekućom vodom ili otopinom sapuna te ih pregledati – ne smiju imati nikakve pukotine. To je važno jer se bakterije salmonele ne nalaze u samom jajetu, nego na ljusci. Kroz pukotine salmonela može dospjeti u jaje.

Simptomi trovanja kuhanim jajetom

Kuhanim jajima može se otrovati ako nisu bili ispunjeni uvjeti čuvanja ili ako nisu bila dovoljno termički obrađena pri zarazi salmonelom.

Simptomi trovanja kuhanim jajima isti su kao i kod trovanja drugim prehrambenim proizvodima:

• mučnina (može biti s povraćanjem);
• zimica, povišena tjelesna temperatura;
• slabost, vrtoglavica;
• grčevite boli u području trbuha;
• proljev ili zatvor;
• glavobolja;
• pogoršanje vida, zbunjenost, nerazgovijetan govor;
• suhoća u ustima.

Ako primijetite i samo neke od najblažih simptoma s ovog popisa, hitno je potrebno pozvati hitnu pomoć!

Koliko se dugo kuhano jaje može čuvati u hladnjaku

Kuhana jaja s cijelom, neoštećenom ljuskom mogu se čuvati na sobnoj temperaturi u prostoriji najviše tri dana, a ako je ljuska oštećena – najviše dva. Jaja stavljena u hladnjak tamo se lako čuvaju 20 dana.

Može li se zamrzavati

Zamrzavati se mogu samo odvojeno kuhani žumanjci, jer bjelanjak nakon smrzavanja i odmrzavanja postaje 'gumenast' i neprikladan za konzumaciju.

Žumanjci se odvajaju od bjelanjaka i pažljivo stavljaju u posudu s vodom. Zatim se stave na vatru i dovedu do vrenja. Čim voda prokuha, posuda se skine s vatre i poklopi poklopcem na 15 minuta. Potom se žumanjci prebace u cjedilo. Kada voda potpuno isteče, mogu se složiti u posudu i staviti u zamrzivač.

Kako prepoznati da se jaje pokvarilo

Svježinu jajeta možete provjeriti na sljedeće načine:

1. Pregledajte ljusku. Kod svježih jaja ljuska je hrapava i mat, a kod pokvarenih – glatka i sjajna. Ako je ljuska mjestimice mekana i podaje se pod pritiskom prsta ili se na njoj pojave mrlje, jaje je sigurno pokvareno.
2. Prinesite jakom svjetlu. Ako se nasuprot jakom izvoru svjetlosti u jajetu vide zatamnjena područja, ono je već pokvareno.
3. Protresite. Kod trulog jajeta sadržaj će se jako tresti.
4. Zavrtite. Potrebno ga je staviti na površinu (po mogućnosti ravnu) i učiniti da se okreće oko svoje osi. Trulo jaje okreće se dulje od svježeg. No ova metoda nije uvijek prikladna jer samo usporedna analiza nekoliko jaja pokazuje koja su svježa, a koja nisu. A što učiniti ako imate samo jedno jaje? Poslužite se drugim metodama.
5. Stavite u vodu. U čaši obične čiste vode svježe jaje uvijek će ležati na dnu, a trulo će plutati na vrhu. Ako stoji na dnu okomito, znači da mu rok trajanja istječe i ne biste ga smjeli konzumirati.

Kako pravilno skuhati jaja

Meko kuhana

Mekano kuhana jaja mogu se pripremiti na dva načina:

1. Staviti u posudu s hladnom vodom i dovesti do vrenja na jakoj vatri. Čim voda prokuha, smanjiti vatru na srednju i kuhati još 2 minute.
2. Topla jaja staviti u već prokuhanu vodu na 1 minutu. Zatim posudu skinuti s vatre i poklopiti poklopcem na 5 minuta.

Tvrdo kuhana

Tvrdo kuhana jaja kuhaju se na isti način kao i prvi način za mekano kuhana jaja, samo na srednjoj vatri 7–8 minuta. No ne više od 10, inače bjelanjak postaje tvrđi, a žumanjak sivi.

Poširano jaje

Poširano jaje je jaje kuhano bez ljuske. Ovo tradicionalno francusko jelo, iako je prilično neobično, priprema se vrlo jednostavno.

Voda u loncu se zagrijava, ali ne dovodi do vrenja. Doda se sol po ukusu i 1–2 žlice octa (za lonac od litre dovoljna je jedna). U zagrijanu vodu s tim dodacima ulije se prethodno razbijeno jaje. Čim bjelanjak počne bijeliti i obavijati jaje, izvadi se šupljikavom žlicom, umače u hladnu čistu vodu da se ispere ocat i stavi na papirnatu salvetu da upije svu vodu. Gotovo – poširano jaje je spremno. Može se jesti kao samostalno jelo ili staviti na sendviče. Neki recepti za juhe i salate predviđaju upotrebu upravo ovakvih kuhanih jaja.

U mikrovalnoj

Za kuhanje jaja u ljusci u mikrovalnoj pećnici, potrebno je uzeti posudu od vatrootpornog materijala i položiti ih na dno (obavezno samo u jednom redu). Zatim uliti u posudu toliko vode da bude otprilike 1 cm iznad jaja. Može se koristiti kipuća voda. Dodati žlicu kuhinjske soli.

Za kuhanje jaja na tvrdo na ovaj način, treba ih držati u mikrovalnoj pećnici na srednjoj snazi 12 minuta. Za meko kuhana jaja, treba postaviti slab režim i čekati otprilike 7–8 minuta. Korištenje kipuće vode skraćuje vrijeme kuhanja na pola.

Za kuhanje jaja bez ljuske, potrebno je odvojiti žumanjke od bjelanjaka i staviti ih u zasebne vatrootporne posudice prethodno premazane maslacem. Filmove žumanjaka obavezno probosti. Odozgo svaku posudicu čvrsto prekriti prozirnom folijom.

Mikrovalnu pećnicu treba postaviti na srednju ili malu snagu. Vrijeme pripreme jednog bjelanjka je otprilike 1 minuta, dva – 2, itd. Treba ih vaditi iz pećnice blago nedovoljno kuhanima i pustiti da «odstoje» na sobnoj temperaturi. Jedan žumanjak kuha se pola minute, pri pripremi više komada vrijeme se također povećava dva, tri puta itd. Žumanjak se kuha do gotovosti, ali zatim također treba odstajati par minuta – tako će biti ukusniji. Soliti jaja pri ovom načinu kuhanja treba već gotova.

U multicookeru

Jaja u multicookeru kuhaju se potpuno isto kao i na štednjaku:

• stavljaju se na dno multicookera i preliju hladnom vodom tako da ih pokrije;
• uključuje se način za kuhanje na pari;
• za tvrdo kuhaju 10 minuta, za meko – 5.

Zašto se kuhana jaja loše ljušte

Lakše se ljušte jaja koja nisu prve svježine u doslovnom smislu. Riječ je, naravno, ne o pokvarenim jajima, već o onima koja su stajala 1–2 tjedna. Tek snesena kokošja jaja uvijek se najgore ljušte od ljuske. Tajna je u tome da se s vremenom zračna komora unutar povećava, a tijekom kuhanja para koja se tamo stvori odvaja (gura) sadržaj od ljuske.

Jaja s oznakom «D» na ljusci – dijetetski su proizvod. U takva spadaju jaja «starosti» ne više od sedam dana. Nakon isteka tog roka svako dijetetsko jaje po zadanim postaje konzumno. Stoga treba imati na umu da će se proizvod s ovim slovom na svojoj ljusci ljuštiti prilično loše.

Zašto kuhano jaje ispliva

Kod kuhanog jaja mijenja se gustoća bjelanjka i žumanjka, mijenja se njihova konzistencija, a veličina puge (zračne šupljine) povećava se. Volumen sadržaja manji je nego kod sirovog, a uz to je povećana zračna komora, što ga prisiljava da pluta na površini, ne dopuštajući mu da potone na dno.

Može li se kuhana jaja zagrijavati u mikrovalnoj pećnici

Kuhano jaje možete podgrijati u mikrovalnoj pećnici samo ako ga prethodno ogulite. Nakon 30–50 sekundi zagrijavanja na srednjoj snazi bit će vruće. Međutim, jaje u ljusci će se raspasti. Nije sigurno, ali u trećini slučajeva događa se upravo to, stoga je bolje ne riskirati. Nakon kuhanja unutra se stvaraju šupljine s vodom. Nakon zagrijavanja u pećnici voda u njima ne proključa, ali pri najmanjem oštećenju ljuske trenutačno prelazi u paru, što izaziva 'eksploziju'. Temperatura žumanjka u trenutku pucanja doseže 100 stupnjeva, što može uzrokovati opekline kože i sluznice ako dođe u dodir s tijelom.

Što se može pripremiti od kuhanih jaja: recepti

Kuhana jaja mogu se jesti kao samostalno jelo, jednostavno posoljena ili s dodatkom kiselog vrhnja ili majoneze. No postoji i mnogo recepata za različita ukusna jela s njima.

Nadjev za lavaš

6 tvrdo kuhanih jaja pomiješa se s 3 žlice majoneze, 2 žlice nasjeckanog luka i dodaju začini po ukusu (papar, sol, paprika, sušeni češnjak i dr.). 4 lista lavaša prže se do zlatnosmeđe boje. Na njih se stave po 2 pržene trakice slanine, nekoliko listova salate, pola krastavca narezanog na kolutiće ili duguljaste ploške i četvrtina mješavine jaja. Lavaš se smota u rolat i gotov je za konzumaciju.

Salata

Vrlo ukusna salata dobit će se ako pomiješate čašu pira, 3 žlice sjemenki (običnih suncokretovih), 60 g svježih ili sušenih rajčica, vezu špinata, 50 g maslina i 3 kuhana jaja. Jaja i rajčice narežite na manje komade, špinat rukama natrgajte, salatu začinite balzamičnim octom s češnjakom i medom.

Predjelo

Kuhana jaja prerežu se popola i izvade žumanjci. Oni se zgnječe vilicom s majonezom, solju, paprom i zeljem. Nema točnih omjera: treba se voditi konzistencijom smjese (treba biti poput pirea od krumpira) i vlastitim ukusom. Na primjer, može se dodati senf ili češnjak, paprika ili mladi luk. Ako je masa pregusta, može se malo razrijediti suncokretovim ili maslinovim uljem, kiselim vrhnjem ili majonezom. Dobiveni nadjev vrati se u polovice bjelanjaka i ukrasi zeljem. Ovo jelo je vrlo ukusno, zasitno i lijepo.

Marinirana jaja

Oguljena kuhana jaja namoče se preko noći u salamuri: čaša jabučnog octa, polovica sitno nasjeckane srednje cikle, žličica papra u zrnu i žličica soli. Zatim se jaja prerežu i pripremi nadjev kao u prethodnom receptu. No u ovom slučaju polovice bjelanjaka bit će ružičaste i pikantnog okusa.

Na škotski način

Mljeveno meso se miješa sa začinima po ukusu, kao za pripremu kotleta. Zatim se gotova mesna smjesa podijeli na male loptice težine 100–120 g, a u njih se zamotaju cijela kuhana jaja. Svaku mesnu lopticu s jajom uvaljaju u brašno, umaču u jaje, zatim uvaljaju u krušne mrvice i stavljaju na tavu. Prže ih 3 minute sa svake strane, a zatim peku 5 minuta u pećnici na temperaturi 150–180 stupnjeva. Takva jaja nazivaju se pripremljenima na škotski način.

Irska salata

200 g konzerviranog zelenog graška, 2 krastavca, 2 rajčice, 4 kuhana jaja, 1 luk, 150 g sira, majoneza i začini po ukusu. Sve se nareže, pomiješa, začini majonezom i ukrasi zelenilom. Irska salata je spremna za konzumaciju.

Kako brzo oljuštiti kuhana jaja

Postoji nekoliko tajni koje pomažu brzo očistiti kuhana jaja od ljuske:

1. Nakon kuhanja ih odmah spustite u ledenu vodu na 10–15 minuta. Ovdje djeluje jednostavno pravilo fizike o širenju i skupljanju tvari pod utjecajem visokih i niskih temperatura. Od hladne vode sadržaj jajeta se malo stisne, pa se lakše očisti.
2. Prije početka kuhanja u vodu dodajte čajnu žličicu sode. Ona će povećati pH razinu jajeta, što će spriječiti snažno lijepljenje opne na bjelanjak, i ono će se lako očistiti bez oštećenja.
3. Kod ohlađenog kuhanog jajeta probušite dvije rupe gore i dolje veličine malog novčića. Ljusku u tim probojima uklonite. Zatim snažno puhnite u gornju rupu (koja je na užem dijelu jajeta). Ali za to će biti potrebno zaista snažno disanje, pušačima ova metoda neće biti izvediva.
4. Ne izlijevajte svu vodu nakon kuhanja, već ostavite oko 1 cm na dnu. Jaja ostavite na istom mjestu i poklopite lonac poklopcem. Zatim nekoliko minuta energično tresite lonac brzim rotacijskim pokretima. Ljuska će popucati i djelomično sama odstupiti od jaja. A ona koja ostane na njima, vrlo će se lako skinuti, jer je pod nju dospjelo dovoljno vode da se bjelanjak od nje odvoji.
5. Ako trebate očistiti ne nekoliko jaja, već samo jedno, možete prilagoditi prethodnu metodu s loncem. Uzmite čašu s debelim stijenkama, stavite jaje u nju, nalijte vodu. Odozgo čvrsto pokrijte čašu dlanom i energično protresite.

Mogu li se životinjama davati kuhana jaja

Organizam životinja malo se razlikuje od ljudskog, i njemu su potrebni u dovoljnoj količini isti mikroelementi, vitamini i aminokiseline. Unutarnji organi i sustavi podložni su bolestima, njihova simptomatika je identična. Stoga je konzumacija kuhanih jaja u hrani životinjama neophodna, kao i ljudima. Norma konzumacije obično se izračunava od strane veterinara uzimajući u obzir težinu, prehranu i pasminu životinje.

Zanimljive činjenice o jajima

1. Kokoš može nositi jaja i samostalno, bez sudjelovanja pijetla. Za proizvodnju jednog jajeta potrebno joj je otprilike jedan dan. Godišnje jedna kokoš snese oko 300 jaja.
2. Postoje jaja s više žumanjaka. Najveći broj pronađenih je devet.
3. Svake godine čovječanstvo diljem svijeta pojede gotovo 600 milijardi jaja.
4. Drugi petak u listopadu – Svjetski dan jaja.
5. Najviše jaja trenutačno se proizvodi u Kini.
6. Ljuska jajeta nije potpuna i „gluha” – na svojoj površini sadrži oko 17 000 mikroskopskih pora, nevidljivih ljudskom oku.
7. Jaja vrlo snažno upijaju sve strane mirise.
8. Samo jedno jaje može ljudskom organizmu dati 12% dnevne norme proteina.
9. U mnogim zemljama svijeta podignuti su spomenici jajima.
10. U staroj Grčkoj jaje se smatralo osnovom prirode, praocem svega živog. Njegov prikaz bio je simbol mira.
11. U Guinnessovoj knjizi rekorda zabilježen je slučaj kada je muškarac pojeo 144 jaja odjednom. To se dogodilo još 1910. godine, ali do danas nitko nije uspio ni približiti se njegovom rekordu. Od rekordera ovog stoljeća vodi žena koja je pojela 65 komada.
12. U Mađarskoj je pripremljena kajgana od 5 000 jaja. Težila je 300 kg.
13. A najveći omlet pripremio je madridski kuhar. I on je upotrijebio 5 000 jaja, ali zbog ostalih sastojaka težina gotovog jela premašila je 599 kg.
14. Među kokošima također ima rekorderki. Kubanska kokoš snijela je jaje težine 148 g, što je gotovo trostruko više od standardne težine – 50 g. A njezina bjeloruska „sestra” snijela je jaje od 160 g.
15. Najmanje jaje na svijetu težilo je nešto manje od 10 g.
16. Razlika u korisnosti između smeđih i bijelih jaja – mit. Boja ljuske ni na koji način ne utječe na količinu korisnih tvari u jajetu. Bijele kokoši nose bijela jaja, a smeđe – s tamnom ljuskom.
17. Jaje će duže stajati ako se stavi šiljatim krajem prema dolje.
18. Rekord u guljenju jaja postavila su dva kuhara, ogulivši za sedam i pol sati više od dvanaest i pol tisuća komada. Učinili su to napipavanjem jer su obojica bili slijepi.
19. Kršćani boje kuhana jaja za blagdan Uskrsa, a u Kini ih boje crvenom prehrambenom bojom pri rođenju djeteta. Crvena se boja smatra sretnom, a Kinezi vjeruju da će takav obred djetetu donijeti sreću u budućem životu.
20. Ako se sirovo jaje drži dva dana u čistom stolnom octu, postat će pravi „skakač”. Neće ga se moći razbiti čak ni ako se baci s velike visine.
21. Naj„plodnija” ptica na svijetu – kokoš nesilica.
22. Jaja se često pojavljuju i u drevnim mitološkim predajama. Tako, na primjer, bazilisk se prema predaji rađa iz kokošjeg jajeta koje je kokoš snijela bez pijetla. U njemu nema žumanjka. Zatim ga mora izleći zmija ili žaba – to će dati život mitskom biću.
23. Svi znaju Alfreda Hitchcocka, ali malo tko zna da se do drhtanja u petama bojao običnih kokošjih jaja. Doista, u medicini postoji takva fobija. Zove se ovofobija i sastoji se od straha od svih ovalnih predmeta.
24. Na veličinu jaja utječu mnogi čimbenici: temperatura, osvijetljenost itd. Ali, u pravilu, uvijek je sve puno jednostavnije: što je kokoš starija, to su njezina jaja veća.
25. Najviše jaja jede se u Meksiku: na jednu osobu otpada više od 20 kg jaja godišnje.
26. Ponekad kokoš može snijeti jaje s dvostrukom ljuskom. Najčešće se time „ogriješe” kokoši pasmine leghorn.
27. U Kini stvaraju umjetna jaja: njihova ljuska se pravi od kalcijevog karbonata, a bjelanjak i žumanjak – od želatine i bojila. Proizvodnja takvih jaja stoji znatno manje od prirodnih. Ali ona ne donose nikakvu korist za čovjeka. Trenutno je u svijetu oštro postavljen problem borbe protiv krijumčarenja takvih jaja.

Fotografija kuhanih jaja