Kako sušiti grašak u kućnim uvjetima

Grašak je rasprostranjena povrtna kultura iz porodice mahunarki. Mnogi ga vole svježeg ili u jelima na njegovoj osnovi. Ima dobar okus, a u njegov sastav ulaze mnogi korisni elementi. Osim toga, grašak je vrlo hranjiv, bogat bjelančevinama koje mogu zamijeniti meso. Jela koja koriste ovaj proizvod često su dio plana dijetalne prehrane, a vole ih mnogi vegetarijanci.

Obično se grašak uzgojen u vrtu konzumira svjež, a sušeni se nabavlja u trgovini. No, nažalost, brzo se kvari, stoga je potrebna njegova obrada kako bi se proizvod sačuvao i koristio tijekom cijele zime. U slučaju velikog uroda, možete sami osušiti plodove i koristiti ih tijekom godine. Takav će proizvod biti korisniji jer neće sadržavati nikakve dodatke, a zadržat će sve hranjive tvari i svojstva. Osim toga, grašak iz trgovine obično je već žut, sadrži puno škroba te ima specifičan okus i miris. A onaj pripremljen kod kuće zadržat će lijepu zelenu boju i slatkasti okus.

Domaćice prilično često pripremaju grašak za zimu koristeći metode zamrzavanja ili konzerviranja. No i jedan i drugi način imaju nedostatke. Pri konzerviranju se moraju koristiti posebni dodaci koji omogućuju produljenje roka trajanja. A smrznuti grašak mora se upotrijebiti unutar 3 mjeseca, nakon čega gubi svoja svojstva i postaje bez okusa. Sušenje pak omogućuje očuvanje svih vitamina i mikroelemenata tijekom cijelog roka trajanja.

Kako bi se postigao dobar rezultat, potrebno je pridržavati se nekoliko jednostavnih pravila. Prije svega, treba početi s odabirom prave sorte i pravovremenom berbom.

Koji grašak je prikladan za sušenje

Nisu sve sorte prikladne za sušenje i dugotrajno čuvanje. Zrna graška moraju biti prilično čvrsta, sadržavati, osim šećera, i škrob. Stoga se ne preporučuje korištenje slatkih sorti graška. One se obično sade na vrtu kako bi se konzumirale svježe. Imaju puno vlage, a meso je mekano i nježno. Upravo zbog toga ih ne treba birati za zimske pripreme. Za sušenje se uzgajaju sorte za ljuštenje. One imaju čvrste plodove s malim udjelom vlage. Zrna će se brzo osušiti, zadržati hranjiva svojstva i dugo se čuvati.

Također je važno pravilno odabrati vrijeme za berbu. Ako se zrna graška uberu prerano, neće stići nakupiti potrebnu količinu šećera i korisnih tvari te će biti previše sočna. Kao rezultat, nakon sušenja ostat će samo ljuska s malom količinom hranjivih bjelančevina unutra. Također se ne smije propustiti vrijeme i dopustiti grašku da prezrije. Potrebno ga je brati u razdoblju mliječne zrelosti, kada su plodovi još uvijek slatki i nisu počeli poprimati neugodan okus i miris prezrelog graška, ali su već prilično čvrsti, nisu vodenasti.

Preporučuje se započeti s berbom mahuna 8–14 dana nakon cvatnje. Sve ovisi o sorti, njezinoj ranozrelosti, vremenskim uvjetima i vlažnosti. Berbu je najbolje obavljati rano ujutro, dok se mahune nisu osušile pod sunčevim zrakama. Također treba uzeti u obzir da preradu treba započeti odmah. Ubrane mahune ne mogu se dugo čuvati; brzo se počinju kvariti i pljesniviti. Unutar 6 sati grašak je potrebno izvaditi iz mahuna. Oljušteni proizvod također treba odmah preraditi; nakon 4 sata izgubit će svježinu i elastičnost.

Kako pripremiti grašak za sušenje

Kako bi se dobio kvalitetan proizvod koji će zadržati lijepu zelenu boju, sve korisne tvari i čuvati se dulje vrijeme, potrebno je pravilno pripremiti sirovinu za proces sušenja. Ubrane mahune treba odmah oljuštiti, a prethodno ih ne treba prati. Dobiveni grašak prvo treba probrati, ukloniti nedozrele primjerke ili one koji su prezreli, oštećene, s mrljama i udubljenjima. Također odmah odvojiti male i velike plodove. Treba ih sušiti u odvojenim serijama jer će imati različito vrijeme sušenja. Veliki još neće biti gotovi, a mali će se već presušiti; takav proizvod će se morati baciti jer nije pogodan za pripremu hrane.

Nakon sortiranja grašak je potrebno isprati pod tekućom vodom, a zatim blanširati. To omogućuje prethodno kuhanje proizvoda, zbog čega zadržava slatkast okus.

Oprani grašak potrebno je staviti u kipuću vodu na 2–3 minute. Zatim ga izvaditi i odmah uroniti u posudu s vrlo hladnom vodom. Može se čak dodati i led. To će omogućiti trenutačno zaustavljanje procesa kuhanja i očuvanje boje. Grašak isprati. Radi praktičnosti preporučuje se uranjati ga u vodu koristeći cjedilo ili sito. Tako se neće gubiti vrijeme na brzo vađenje svih zrna graška, niti će biti potrebno odlijevati vodu iz lonca.

Čim se grašak ohladi, ponovno ga treba staviti u kipuću vodu, ali samo na 1 minutu. Zatim ga opet izvaditi i brzo uroniti u hladnu vodu. Kada se proizvod stavi u kipuću vodu drugi put, voda ostaje bistra. Ako to nije slučaj, treba ponoviti drugi korak još jednom.

Pripremljeni grašak rasporediti u jednom sloju na papirnati ili tekstilni ručnik. Potrebno je vrijeme da se dobro osuši prije nego što ga se može poslati na sušenje.

Kako pravilno sušiti grašak

Postoji nekoliko načina sušenja graška. Svi imaju svoje specifičnosti, prednosti i nedostatke. Najprirodniji je sušenje na otvorenom. Ono omogućuje očuvanje svih hranjivih tvari. Međutim, za provedbu je potreban velik prostor koji je dobro zagrijan i prozračen. Također, ova metoda traje vrlo dugo u usporedbi s drugima. Sušenje u pećnici zahtijeva stalnu prisutnost i sudjelovanje u procesu. Također, kapacitet uređaja ograničava količinu proizvoda. Električna sušilica nadoknađuje nedostatke prethodna dva načina, ali njezino korištenje također ima svoje nedostatke.

Pri odabiru načina treba se voditi vlastitim sklonostima: postoje li odgovarajući uvjeti, koliko proizvoda treba preraditi, koliko je vremena domaćica spremna potrošiti na proces sušenja graška.

U pećnici

Korištenje pećnice prikladan je način koji omogućuje dobivanje sušenog graška bez velikog utroška vremena, kao kod sušenja na svježem zraku, i ne zahtijeva poseban uređaj, električnu sušilicu ili dehidrator. Pećnica se nalazi u kuhinji gotovo svakog doma. Glavni nedostatak ove metode je mala količina proizvoda koja se može dobiti odjednom. Količina je ograničena veličinom pećnice. Također, metoda zahtijeva potrošnju električne energije ili plina. Još jedna neugodnost je ta što se mora biti u blizini kako bi se pratio proces i provjeravala spremnost graška. No sušenje u pećnici zahtijeva manje vremena od prirodnog sušenja ili korištenja električne sušilice.

1. Prethodno pripremljeni i blanširani grašak rasporediti u jednom sloju na lim za pečenje. Bolje je dno obložiti papirom za pečenje, folijom ili staviti silikonsku podlogu.
2. Pećnicu zagrijati na 35–40 stupnjeva. Ako funkcionalnost uređaja dopušta, bolje je uključiti ventilator ili koristiti program konvekcije. Lim za pečenje staviti u pećnicu. Ne treba ga stavljati na gornju razinu jer bi proizvod mogao prebrzo osušiti na vrhu i početi gorjeti. Bolje ga je staviti na srednju. Također se preporučuje ostaviti vratašca malo otvorena kako bi isparavajuća vlaga izlazila van. To posebno trebaju učiniti oni čije pećnice nemaju funkciju ventilatora ili konvekcije. Na toj temperaturi grašak se suši 2 sata.
3. Nakon određenog vremena izvaditi proizvod iz pećnice. Ostaviti ga da se hladi na sobnoj temperaturi 1,5–2 sata. Može se promiješati.
4. Čim se grašak ohladi, ponovno ga staviti u pećnicu zagrijanu na 45–50 stupnjeva. Opet ostaviti 2 sata. Nakon isteka vremena izvaditi i ostaviti na stolu 1,5–2 sata.
5. Ohlađeni grašak staviti u pećnicu još 2 sata na temperaturi od 60–70 stupnjeva.

Metoda 'pauze' omogućuje ravnomjerno uklanjanje vlage iz proizvoda. U razdobljima kada se grašak hladi, možete lagano prijeći preko njega oklagijom ili staviti uteg kako biste ispustili zrak koji se stvara ispod kožice. Također možete oljuštiti kožicu koja počinje pucati i odvajati se od mesa. Kada se grašak potpuno osuši, treba ga ostaviti na stolu da se potpuno ohladi i tek onda spremiti u posude za skladištenje. Ako ga odmah spremite u staklenke ili vrećice, proizvod može postati vlažan i brzo se pokvariti.

U električnoj sušilici

Električna sušilica je uređaj posebno namijenjen sušenju povrća, voća, bobičastog voća i bilja. Stoga je njezino korištenje najoptimalnija metoda za postizanje kvalitetnog rezultata. Proces u električnoj sušilici traje duže nego u pećnici. Međutim, sušenje se odvija gotovo bez ljudske intervencije, a sušilice troše manje električne energije. Osim toga, omogućuju očuvanje više hranjivih tvari. Od nedostataka može se primijetiti da se tijekom rada čuje tihi šum, koji emitira ventilator. No, obično ne uzrokuje nelagodu. Također, ponekad su električne sušilice opremljene ladicama s prevelikim otvorima na rešetkama. To uzrokuje poteškoće pri sušenju tako sitnih proizvoda poput graška. U tom slučaju morat ćete rešetke prekriti gazom kako zrna graška ne bi propadala.

1. Priprema graška za sušilicu prolazi iste korake kao i za bilo koju drugu metodu. Proizvod rasporedite na rešetke u jednom sloju kako bi zrak bolje obuhvaćao svaki plod.
2. Prvo postavite temperaturu na 45 stupnjeva. U tom načinu rada sušite proizvod 1 sat. Zatim isključite sušilicu. Grašak se mora potpuno ohladiti.
3. Zatim podignite temperaturu na 65 stupnjeva i sušite 7–8 sati.
4. Čim se grašak potpuno osuši, isključite električnu sušilicu, ali ostavite proizvod da se dobro ohladi. Zatim ga možete izvaditi i pospremiti za skladištenje.

U takvim uređajima zrak ravnomjerno cirkulira između razina, što omogućuje da ne miješate proizvod tijekom procesa. Ponekad je potrebno zamijeniti razine – donje podići gore, a gornje spustiti. To može biti potrebno ako su uključene sve ladice i one su jako punjene proizvodom.

Kada koristite električnu sušilicu, morate znati da tijekom rada iz nje isparava vlaga. Stoga je postavite u prostoriju u kojoj možete organizirati stalno prozračivanje. Također, uređaj možete postaviti pod nadstrešnicu na otvorenom ili na balkon.

U mikrovalnoj

Mikrovalna pećnica omogućuje vrlo brzo dobivanje gotovog proizvoda s najmanjim gubicima hranjivih tvari. No, teško je odabrati optimalnu opciju sušenja proizvoda. Pećnice se razlikuju po snazi. Stoga morate stalno pratiti proces, zaustavljati proces, provjeravati stupanj gotovosti, podešavati snagu i vrijeme kuhanja. Također, volumen komore mikrovalne pećnice ne dopušta sušenje proizvoda u velikim količinama. Ovu metodu možete koristiti kada trebate brzo dobiti sušeni grašak u maloj količini.

Zeleni grašak mora proći iste faze pripreme kao i kod korištenja drugih sredstava za sušenje. Grašak rasporedite u jednom sloju na tanjur za mikrovalnu pećnicu. Možete podložiti papir za pečenje kako se grašak ne bi kotrljao po površini. Tanjur stavite u komoru pećnice, postavite program za odmrzavanje i namjestite tajmer na 30 minuta. Povremeno zaustavite kuhanje, otvorite vrata kako biste ispustili vlagu i provjerili stupanj sušenja. Nakon isteka vremena provjerite spremnost proizvoda. Ako grašak ostane vlažan, nastavite sa sušenjem. Za to vratite proizvod natrag, koristeći isti način rada, i uključite tajmer na 5 minuta. Važno je stalno provjeravati spremnost.

Nakon završetka sušenja isključite pećnicu, izvadite grašak i ostavite ga na stolu da se potpuno osuši.

Na suncu

Ova metoda je prirodna i najstarija. Omogućuje očuvanje maksimalne količine vitamina i mikroelemenata. Ne zahtijeva korištenje posebnih uređaja, ne troši električnu energiju, ali oduzima najviše vremena. U prosjeku proces sušenja traje 10–14 dana. Kako se proizvod ne bi pokvario i dobro se osušio, potrebno je ispuniti nekoliko uvjeta.

Prije svega, potrebno je dobro suho i sunčano vrijeme tijekom cijelog razdoblja sušenja. Takvim vremenskim uvjetima ne može se pohvaliti svaka regija. Iznenadne kiše ili zahladnjenja prisiljavaju na traženje drugih načina da se grašak dosuši, inače će se početi natapati vlagom i kvariti. Također, noću često pada rosa, što vas prisiljava da navečer prije zalaska sunca unesete podloge s graškom u toplu prostoriju za noć, a ujutro, čim se rosa osuši, ponovno ih iznesete na isto mjesto.

Također ćete svakih 2–3 dana morati miješati i okretati grašak, uklanjati one koji su se počeli kvariti, i izdvajati plodove koji su se već osušili.

Potrebno je smisliti način zaštite proizvoda od prašine i kukaca. U tome obično pomaže pokrivanje gazom.

Postoje različita mišljenja o tome treba li sušiti grašak izravno na suncu ili je potrebno organizirati zaklon. Nema velike razlike; pod utjecajem sunčevih zraka proces će teći brže, a u sjeni sporije. Ali na suncu grašak može izgubiti svijetlozelenu boju i malo izblijediti jer ultraljubičasto zračenje uništava klorofil koji mu daje tu boju.

Pripremljeni grašak nasipajte u jednom sloju na podloge koje su prethodno obložene papirom ili tkaninom. Ako je moguće, bolje je koristiti ladice s mrežastim dnom, jer će tako zrak bolje cirkulirati. Podloge postavite na sunce ili pod nadstrešnicu koja se dobro prozračuje. Odozgo preporučuje se pokriti ladice gazom kako bi se zaštitile od prašine i kukaca. Jednom dnevno ili svaka dva dana miješajte grašak i uklanjajte pokvarene. Kada se proizvod potpuno osuši, možete ga prebaciti u posude za čuvanje.

Neki ljudi suše grašak prirodnim putem i kod kuće u kuhinji. Treba ga sipati u ladice s mrežastim dnom, koje se stavljaju na policu blizu pećnice ili štednjaka. Topli zrak pomaže da proizvod brzo osuši. No u tom ćete se razdoblju morati odreći pripremanja aromatičnih jela, jer će grašak upijati sve strane mirise.

Kako odrediti spremnost proizvoda

Gotov grašak gubi sjaj i poprima tamnozelenu nijansu. No ne smije biti pretvrd. To govori da je proizvod presušen i nije prikladan za konzumaciju. Na grašku se pojavljuje baršunasta prevlaka, a pri zagrizu lako puca.

Na konačan rezultat snažno utječe faza pripreme proizvoda. Ako grašak nije dovoljno dugo stajao u kipućoj vodi, nakon sušenja će izgubiti boju i poprimiti bjelkastu prevlaku. Prekuhani grašak nije pogodan za daljnje sušenje.

Ako je sve učinjeno ispravno, grašak se nakon sušenja smanjuje u težini i volumenu 4 puta.

Kako pravilno čuvati sušeni grašak

Da bi se gotov proizvod čuvao barem do sljedeće berbe, potrebno je osigurati optimalne uvjete skladištenja.

Grašak se mora čuvati u hladnoj, tamnoj, suhoj prostoriji. Potrebno je spriječiti povećanje vlažnosti i promjene temperature. Pri vlažnosti iznad 60%, grašak se može početi pljesniviti. Kao mjesto skladištenja mogu poslužiti police kuhinjskih ormarića, smočnica, podrum, ako zadovoljavaju potrebne uvjete. Neke domaćice radije čuvaju sušeni grašak u hladnjaku.

Za skladištenje je poželjno koristiti hermetički zatvorene posude. To mogu biti staklenke ili plastični spremnici s čvrstim poklopcima, plastične vrećice koje se moraju vezati ili koristiti vrećice za skladištenje s patentnim zatvaračima. Prikladne su keramičke posude. Dopušteno je čuvanje u platnenim, papirnatim vrećicama, drvenim kutijama, ako je u prostoriji moguće održavati stalnu temperaturu ne višu od +25 stupnjeva i nisku vlažnost zraka.

Grašak treba štititi od štetnika. Glavni neprijatelj je voćni moljac. Kako bi se izbjegla njegova pojava u proizvodu, potrebno je odmah nakon sušenja i hlađenja preseliti grašak u posude za skladištenje i čvrsto zatvoriti poklopac. Ako se ipak otkriju tragovi djelovanja štetnika, proizvod treba baciti. On može predstavljati opasnost za zdravlje.

Kako grašak ne bi postao vlažan tijekom skladištenja, potrebno je zapakirati proizvod kada je potpuno suh i ohlađen. Ako se grašak usipao u posude još topao, stvara se kondenzat koji dovodi do pojave plijesni i truleži. Također se savjetuje staviti na dno posude platnene vrećice napunjene soli. One će upijati višak vlage.

Na to kako će se gotov proizvod čuvati, prije svega utječe poštivanje tehnologije pripreme i sušenja sirovine. Ako nisu uklonjene oštećene ili loše dozrele zrna graška, upravo će one postati izvori problema. Loše osušeni grašak također se neće dugo čuvati i brzo će se početi kvariti.

Čime je sušeni grašak koristan

Grašak je jedinstvena prehrambena namirnica. Po sadržaju bjelančevina uspoređuje se s goveđim mesom, stoga se preporučuje osobama koje prelaze na vegetarijansku prehranu. Njegova konzumacija omogućuje da taj prijelaz bude bezbolan za organizam i omogućuje nastavak unosa potrebnih korisnih tvari.

1. Grašak je bogat ne samo bjelančevinama, već i vlaknima. Njegova topljiva vlakna omogućuju izlučivanje viška žuči iz organizma i pridonose poboljšanju rada probavnog sustava. Netopljiva vlakna pomažu pravilnom radu crijeva, izlučivanju toksina i štetnih tvari. Također sprječavaju brzi porast šećera u krvi nakon obroka, stoga grašak igra važnu ulogu u prevenciji dijabetesa.
2. Proizvod također ima svojstvo izlučivanja viška vode i soli iz organizma, stoga se preporučuje osobama koje pate od hipertenzije. Ovaj predstavnik porodice mahunarki pridonosi pravilnom radu bubrega.
3. Kalij, sadržan u velikoj količini, povoljno utječe na stijenke krvnih žila, povećavajući njihovu elastičnost, pomaže u borbi protiv stvaranja aterosklerotskih plakova, te tako pridonosi normalnom radu kardiovaskularnog sustava. Odsutnost masti pomaže kontrolirati razinu kolesterola. Vitamini skupine B, PP, beta-karoten podržavaju opće zdravstveno stanje, poboljšavaju metaboličke procese i jačaju imunitet.
4. Grašak je jedna od rijetkih namirnica koje toplinskom obradom gotovo ne gube korisna svojstva.

Međutim, konzumacija graška ima i kontraindikacije. Ne preporučuje se osobama koje pate od akutnih bolesti želuca i crijeva, kao ni onima čija su crijeva sklona stvaranju plinova. Treba ga izbjegavati ako postoje upalni procesi u bubrezima, kako se ne bi pogoršalo stanje.

Da bi se spriječilo nadutost trbuha, dovoljno je pridržavati se dva jednostavna pravila. Kako ne bi došlo do problema s crijevima, zrna je potrebno kuhati do potpune mekoće, a također ih jesti uz dodatak bilo kojeg biljnog ulja i mrkve.

Također, jela pripremljena od graška vrlo su zasitna i omogućuju dugotrajno izbjegavanje osjećaja gladi.

Što se može pripremiti od sušenog graška

Grašak je namirnica koja je našla primjenu u gotovo svim kuhinjama svijeta. Od njega se pripremaju razne juhe, prilozi, nadjevi za pite i somune, a od graškovog brašna pripremaju se kruh, uštipci i palačinke. Ta je činjenica sasvim objašnjiva jer se graškom može zamijeniti meso, a pritom dobro zasićuje.

Kad se spomene grašak, prvo na pamet padnu juhe. Graškovu juhu možemo pripremiti na mesnoj juhi ili bez nje, uz dodatak povrća i začina. Kod mnogih naroda vrlo je popularna inačica s dimljenim mesom. Takva kombinacija okusa među kuharima smatra se klasičnom. Jednostavna je za pripremu, ali nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Dovoljno je dobro skuhati sušeni grašak i dodati mu potrebne namirnice.

Da bi se brže skuhao i pretvorio u pire, vrijedi se poslužiti dvama trikovima. Prvo, grašak se nikada ne soli tijekom kuhanja. Najprije ga treba potpuno raskuhati, pa tek onda posoliti. Inače će se kuhati jako dugo i ostati tvrd. Drugo, tijekom pripreme potrebno je stalno dolijevati vodu, jer grašak upija vodu, a dio ispari. Voda treba biti hladna. Samo u tom slučaju će se skuhati mnogo brže i pretvoriti u pire bez upotrebe blendera.

Juha od graška s dimljenim mesom

Sastojci:

• 250 g sušenog graška;
• 1–2 luka;
• 1–2 mrkve;
• 3–4 krumpira;
• lovorov list;
• sol, papar po ukusu;
• vezica omiljenog začinskog bilja.

A također 600–700 g dimljenog mesa (to može biti dimljena slanina, prsa, rebra, u jeftinijoj varijanti možete koristiti dimljenu kobasicu ili blago dimljene kobasice).

Priprema:

1. Prvo skuhajte grašak gotovo do polovice kuhanja. Kada se dio graška raskuha u pire, ali ostane mnogo neraskuhanih zrna, dodajte krumpir narezan na srednje kocke.
2. Dok se krumpir kuha, zagrijte ulje u tavi. Bolje je koristiti aromatično ulje. Ono će dati dodatnu nijansu svim okusima. Sitno nasjeckajte luk i mrkvu, pa pirjajte na srednjoj vatri. Povrće se ne smije pržiti, nego polako kuhati.
3. Narežite dimljeno meso. Ako dimljene sastojke malo popržite zajedno s povrćem, juha će biti puno aromatičnija. No dimljeno meso možete dodati u juhu i jednostavno tako.
4. Kad je krumpir kuhan, dodajte u lonac pirjano povrće i dimljeno meso. Malo zagrijte, posolite, popaprite, dodajte lovorov list. Zakuhajte, ugasite vatru. Na kraju dodajte nasjeckano začinsko bilje.

Umak od graška („majonez”)

Danas mnogi ljudi postaju vegetarijanci ili poste. No ponekad požele okusiti povrtnu salatu koja sadrži majonezu. Postoje recepti za pripremu umaka s graškom koji se po okusu i konzistenciji gotovo ne razlikuju od majoneze.

Sastojci:

• pire od graška;
• suncokretovo ili maslinovo ulje, po mogućnosti aromatično nerafinirano;
• sol, šećer, ljuta gorušica, ocat.

Priprema:

1. Odvojite dio pirea od graška i dobro ga pomiješajte s uljem.
2. Dodajte začine tako da dobivena pasta po okusu postane slična majonezi.
3. Spojite sve sastojke i miksajte blenderom 2 minute.

Može se koristiti u salatama i predjelima.

Uštipci

Također se od sušenog graška pripremaju uštipci.

Sastojci:

• 250 g graška;
• 1 luk;
• 2 jaja;
• 2 žlice majoneze;
• 4 žlice brašna;
• sol, začini po ukusu.

Postupak:

1. Grašak prelijte hladnom vodom i ostavite preko noći. Ujutro ocijedite vodu, dobro isperite, skuhajte gusti pire od graška. Malo ohladite.
2. Naribajte luk, pomiješajte s pireom. Dodajte jaja, začine, brašno, miješajte dok ne postane ujednačeno.
3. Pržite u tavi, kao obične uštipke.

Od graška se dobivaju vrlo ukusni nadjevi za pite, koji se pripremaju vrlo jednostavno. Potrebno je samo skuhati gustu kašu od graška i dodati joj začine ili povrće, komadiće dimljenog mesa. Najjednostavniji recept je pomiješati pire s prženim lukom. Može se dodati naribani muškatni oraščić ili crni mljeveni papar. Tada će nadjev biti aromatičniji.

Vješte domaćice naučile su pripremati kobasicu od sušenog graška koja se po izgledu, okusu i mirisu gotovo ne razlikuje od mesne. Recept je vrlo jednostavan, u njegovoj osnovi je gusti pire od graška pripremljen od sušenih zrna i usitnjen blenderom u homogenu masu. U njega treba dodati začine koji su sastavni dio kuhane kobasice (muškatni oraščić, papar, sol, mljeveni korijandar), a za boju pomiješati s malom količinom soka od cikle. Dobivenoj masi dati oblik kuhane kobasice, stavljanjem u prozirnu foliju ili ulijevanjem u plastičnu bocu. Zatim sve staviti u hladnjak. Nakon jednog dana može se izvaditi i narezati za sendviče.

Recepata na bazi sušenog graška je mnogo, dovoljno je pokazati malo mašte i sigurno će ispasti ukusno jelo.