Grašak: kemijski sastav, korisna svojstva i kontraindikacije

Grašak — rod zeljastih biljaka koje pripadaju porodici mahunarki. Biljka je puzajuća i penjajuća, ima vitice, ružičasto-bijele cvjetove i mahunaste plodove u kojima se nalaze jestive sjemenke. Postoji znatan broj sorti ove kulture, ali najraširenija je sjetveni grašak.

Podrijetlo graška

Iako podrijetlo graška nije točno utvrđeno, on je jedna od najstarijih kultura. Mnogi stručnjaci slažu se da biljka potječe iz Sredozemlja. No, također valja primijetiti da su nedavno na Bliskom istoku otkriveni drevni ostaci ove kulture koji datiraju iz kasnog neolitika. Očigledno su stigli na europski kontinent upravo s Bliskog istoka, a kasnije, s europskom kolonizacijom, grašak je prešao na američki kontinent i u druge dijelove svijeta.

Vrste i sorte

Postoji velik broj sorti graška koje se uzgajaju diljem svijeta. Svaka sorta ima svoj karakterističan okus. Biljke se mogu razlikovati po vanjskim značajkama, načinu uzgoja itd. Pogledajmo neke vrste i sorte graška.

1. Ljuštilni. Ljuštilni grašak ima glatka zrna. U pravilu se berba obavlja dok plodovi još nisu dozrijeli. Mogu se izdvojiti sorte — Pervyj rannij, Pervocvet, Vera, Saljut.
2. Moždani. Moždani grašak ima neke razlike od ostalih vrsta po tipu mahuna. U pravilu su mahune prilično naborane, s neravninama. Najpopularnije sorte — Zeleni potok, Smaragdni biser, Violena, Dječji užitak.
3. Šećerni. Šećerni grašak ima mesnata, nježna zrna. Treba ih konzumirati svježa, dok su zelene boje i male veličine. Kod graška su jestiva ne samo zrna nego i mahune. Ističu se sorte — Medova lopatica, Prvenac, Žegalova-112, Šećerni-2, Ambrozija, Neiscrpni-195.
4. Niske sorte. Većina sorti niskog graška ima malu stabljiku. Biljke se penju, pa ih se obično podupire. Visina patuljastih ili niskih sorti iznosi 30–70 cm. Popularne sorte su: alfa, čudo Kelvedona, kineski, bakin iznenađenje.

Među vrstama ove kulture postoje i neobične sorte: plava mahuna, brkati njanj, puzavac.

Kemijski sastav i hranjiva vrijednost

Hranjiva vrijednost graška (na 100 g):

• Energetska vrijednost – 118 kcal.
• Ukupni proteini – 8,34 g.
• Masti – 0,39 g.
• Ugljikohidrati – 21,10 g (uključujući jednostavne šećere – 2,90 g).
• Vlakna – 8,3 g.
• Vitamin C – 0,4 mg.
• Tiamin – 0,190 mg.
• Riboflavin – 0,056 mg.
• Niacin – 0,890 mg.
• Vitamin B6 – 0,048 mg.
• Folna kiselina – 65 μg.
• Vitamin A – 7 IU.
• Vitamin E – 0,03 mg.
• Vitamin K – 5,0 μg.
• Kalcij – 14 mg.
• Željezo – 1,29 mg.
• Magnezij – 36 mg.
• Fosfor – 99 mg.
• Kalij – 362 mg.
• Natrij – 2 mg.
• Cink – 1,00 mg.

Čime je koristan zeleni grašak

Opća korist

1. Poboljšava rad srca. Grašak je izvrstan izvor vlakana, luteina i likopena, koji doprinose normalizaciji rada srca. Likopen je mineral koji podržava zdravlje stanica i štiti ih od bolesti. Spojevi sadržani u grašku stabiliziraju razinu kolesterola u organizmu, pritom smanjujući razinu LDL kolesterola i ubrzavajući proizvodnju HDL kolesterola. Prevelika količina LDL kolesterola može dovesti do stvaranja plakova na stijenkama arterija, koji ometaju normalan rad srca.
2. Regulira razinu šećera u krvi. Budući da je grašak bogat vlaknima i bjelančevinama, može održavati normalnu razinu šećera u krvi. Redovita konzumacija graška doprinosi stabilizaciji razine šećera.
3. Koristan je za oči. Osim luteina, grašak je također bogat vitaminom A, koji je vrlo koristan za vid. Lutein štiti oči na staničnoj razini, dok vitamin A održava normalno stanje površine očne jabučice. Stoga se osobama starije dobi preporučuje redovita konzumacija graška, jer može znatno usporiti gubitak vida.
4. Pomaže u kontroli tjelesne težine. Grašak je izvrstan izvor vlakana, a kao što je poznato, ona pomažu u kontroli tjelesne težine. Prehrambena vlakna aktivno sudjeluju u regulaciji probave, smanjuju apetit i povećavaju osjećaj sitosti. Osim toga, vlakna učinkovito snižavaju razinu kolesterola u krvi, koji je vrlo štetan za organizam.
5. Sprječava razvoj raka želuca. Jedan od posebnih minerala sadržanih u grašku jest kumestrol. To je prilično rijetka vrsta polifenola koja sprječava rak želuca. Stručnjaci kažu da je za prevenciju ove bolesti organizmu potrebno najmanje 2 miligrama kumestrola dnevno (jedna standardna porcija graška sadrži 10 miligrama).
6. Podržava imunitet. Grašak je bogat vitaminom C, što ga čini jednom od namirnica koje mogu ojačati imunitet. Jedna mahuna graška može osigurati do polovice dnevne potrebe organizma za vitaminom C. Izdanci graha sadrže fitoaleksine – antioksidanse koji mogu inhibirati Helicobacter pylori – bakteriju koja iritira želudac i dvanaesnik, te uzrokuje čireve, pa čak i rak želuca.
7. Izvrstan izvor željeza. Grašak je izvrstan izvor željeza. Kao što je poznato, nedostatak željeza u organizmu može uzrokovati anemiju. Ako organizmu nedostaje ovog elementa, ne može proizvesti dovoljno zdravih eritrocita koji prenose kisik, što dovodi do nedostatka hemoglobina. Također valja napomenuti da željezo pomaže u borbi protiv umora i daje energiju.
8. Pomaže probavi. Grašak blagotvorno djeluje na probavni sustav. Visok sadržaj vlakana u mahunama pomaže u održavanju normalnog funkcioniranja probave. Prehrambena vlakna pomažu crijevima da izbace toksine iz organizma.
9. Zdravlje kostiju. Grašak sadrži vitamin K koji je vrlo važan za održavanje zdravlja i čvrstoće kostiju. Jedna standardna porcija graška osigurava do 50% dnevne potrebe za vitaminom K, koji je čovjeku potreban jer je odgovoran za zadržavanje kalcija u kostima. Kalcij je pak glavni element koji podržava čvrstoću i zdravlje kostiju. Što ga je više, to je stanje kostiju bolje i manje je šanse da ih bolest zahvati.
10. Protupalna svojstva. Antioksidansi sadržani u grašku mogu ublažiti upalu i njezine posljedice. Grašak sadrži flavonoide, karotenoide, fenolne kiseline i polifenole koji imaju protupalna i antioksidativna svojstva. Upala je glavni uzrok bolesti poput srčanih bolesti, dijabetesa, artritisa, pa čak i raka, stoga redovita konzumacija graška može pomoći u izbjegavanju njihova nastanka.
11. Poboljšava funkcionalna svojstva mozga. Grašak je vrlo važan za pravilan rad mozga. S godinama se njegove funkcije pogoršavaju, što dovodi do gubitka pamćenja i povećanog rizika od Alzheimerove bolesti. Redovita konzumacija graška ograničava oštećenje moždanih neurona. On štiti od starosne disfunkcije mozga.
12. Smanjuje razinu lošeg kolesterola. Grašak je bogat niacinom koji smanjuje proizvodnju triglicerida i VLDL (lipoproteina vrlo niske gustoće). Kao rezultat, HDL kolesterol (dobar) raste, a razina lošeg kolesterola se smanjuje.

Za žene

1. Grašak je koristan za kožu. Sadrži vitamin C koji igra važnu ulogu u proizvodnji kolagena, koji kožu čini elastičnom i daje joj zdrav izgled. Antioksidansi koji se nalaze u grašku pomažu u borbi protiv oksidativnog stresa uzrokovanog velikim brojem slobodnih radikala. Antioksidansi poput flavonoida, katehina, epikatehina, karotenoida i alfa-karotena također pomažu u sprječavanju znakova starenja.
2. Koristan je za kosu. Isporuka vitalnih hranjivih tvari folikulima dlake ključna je za optimalan rast i zdravlje kose. Grašak je izvrstan izvor hranjivih tvari koje podržavaju te procese. Kao što je ranije navedeno, sadrži vitamine B skupine, poput folata, vitamina B6 i B12. Oni pomažu u stvaranju crvenih krvnih stanica koje prenose kisik i hranjive tvari do svih stanica u tijelu, uključujući vlasište, folikule i korijen kose. Nedostatak ovih vitamina može dovesti do gubitka, usporenog rasta ili slabljenja kose. Vitamin C važan je mineral jer sudjeluje u stvaranju kolagena koji je nužan folikulima dlake za optimalan rast. Čak i blagi nedostatak ovog vitamina može uzrokovati suhoću i lomljivost kose.

Za muškarce

1. Grašak je koristan za muško zdravlje. Može povećati broj spermatozoida i njihovu pokretljivost. Glikodelin – tvar koja se nalazi u grašku – utječe na spermatozoide poboljšavajući njihovu sposobnost oplodnje jajne stanice.
2. Grašak je izvor bjelančevina. Najvrjedniji protein je biljni, koji se nalazi u sjemenkama mahunarki. Grašak je također izvor bjelančevina, a posebno je bogat lizinom i treoninom te esencijalnim aminokiselinama. Bjelančevine pomažu u održavanju mišićnog tonusa i izgradnji mišićne mase. Grašak se preporučuje uključiti u prehranu vegana i vegetarijanaca.

Za djecu

Zeleni grašak izvrstan je izvor vitamina, minerala i vlakana. Utvrđeno je da je bogat vitaminima A, B1, B6, K i C. Grašak je također bogat mineralima poput magnezija, kalija, željeza i fosfora. Također sadrži vlakna, bjelančevine, ugljikohidrate, niacin i folate. Preporučuje se kao dijetetski proizvod za djecu.

Dijete se može početi hraniti čvršćom hranom od navršenih šest mjeseci. Međutim, davati mu grašak još je prilično rano jer njegove nuspojave mogu uzrokovati nelagodu u probavnom traktu. Stručnjaci preporučuju uključivanje graška u prehranu djeteta kada navrši osam mjeseci.

Evo neka svojstva graška koja blagotvorno djeluju na dječji organizam:

• pomaže u jačanju imuniteta;
• smanjuje razinu homocisteina, čime smanjuje rizik od srčanih bolesti;
• pomaže u uklanjanju zatvora poboljšavajući probavu;
• dovodi do jačanja zdravlja kostiju.

Korist i šteta sušenog graška

Sušeni grašak sadrži niz vitamina i minerala. U 100 g sušenog graška sadrži:

• 75 µg molibdena (više od 100% preporučene dnevne norme);
• 0,4 mg mangana (20% preporučene dnevne doze);
• 0,35 mg bakra (20% preporučene dnevne doze);
• 65 µg folata (15% preporučene dnevne norme);
• 0,2 mg vitamina B1 (15% preporučene dnevne doze).

Valja napomenuti da je molibden sadržan u grašku jedan od životno važnih mikronutrijenata. On suzbija razvoj bakterija, a također može spriječiti karijes.

No, koliko god bili korisni sušeni grah, oni također imaju nuspojave. Na primjer, nakon konzumacije može doći do nadutosti (meteorizma). Nadutost trbuha nastaje jer grah sadrži veliku količinu neprobavljivih šećera koje razgrađuju bakterije u debelom crijevu, što dovodi do prekomjernog stvaranja plinova.

Korist i šteta konzerviranog graška

Konzervirani grašak ima neosporiva vrijedna svojstva. Osobito korisnim smatra se sok od graška. Postoji rašireno mišljenje da grašak ne smiju konzumirati ljudi koji pokušavaju smršavjeti, argumentirajući to činjenicom da su mahunarke bogate ugljikohidratima. No, u stvarnosti je upravo suprotno: mahunarke su vrlo korisne u niskokaloričnoj dijeti jer grašak, osobito konzervirani, ima odličan okus i gotovo da ne sadrži masti.

No, konzervirani grašak ima neke nedostatke.

1. Šećeri koji su pojačivači okusa mogu biti prilično štetni za ljudski organizam.
2. Također se vrlo često dodaju neki konzervansi koji također mogu negativno utjecati na zdravlje.

Proklijali grašak: korist i šteta

Proklijali grašak ima velik broj korisnih svojstava. Prvo što se može istaknuti jest da može podržavati imunološki sustav. Visok sadržaj hranjivih tvari čini ga preventivnim sredstvom i pomaže tijelu da bude otpornije na bolesti.

Proklijali grašak također sadrži mnogo antioksidansa koji pomažu u održavanju kako vanjske tako i unutarnje mladosti organizma. Valja istaknuti da stupanj korisnosti ovog proizvoda ovisi o konzumiranoj količini mahunarki. Ako se pridržavaju dopuštene granice, grašak neće nanijeti štetu. Nutricionisti preporučuju redovitu konzumaciju mahunarki jer je grašak prava riznica hranjivih tvari.

Osim korisnih svojstava, proklijali grašak ima i kontraindikacije. Nutricionisti zabranjuju njegovu konzumaciju osobama koje pate od bolesti probavnog sustava jer mahunarke mogu izazvati pretjerano stvaranje plinova.

Može li se grašak trudnicama i dojiljama?

Može se istaknuti nekoliko prednosti konzumacije graška tijekom trudnoće:

1. Grašak je bogat folnom kiselinom. Kako bi se dijete rodilo zdravo, vrlo je važno tijekom trudnoće unositi dovoljno hranjivih namirnica, jer u tom razdoblju u tijelu majke postoji još jedno živo biće koje povećava potrebu organizma za dodatnom prehranom. Grašak je upravo takva namirnica. Sadrži folnu kiselinu koja može potaknuti sintezu DNK. Tijekom trudnoće preporučuje se konzumirati grašak kako bi se izbjegla pojava defekata neuralne cijevi ploda.
2. Bogat vitaminom B9. Poznato je da vitamin B9 smanjuje rizik od nastanka defekata ploda tijekom trudnoće. Grašak sadrži veliku količinu vitamina B9, koji je, osim što je važan za sprječavanje defekata neuralne cijevi djeteta, također potreban za održavanje zdravog kognitivnog funkcioniranja ploda.

Grašak u medicini

U području medicine koristi se za poticanje mokrenja, ublažavanje želučanih smetnji, liječenje edema i zatvora.

Kod šećerne bolesti

Ako se konzumira dovoljna količina graška, to će značajno utjecati na smanjenje rizika od razvoja dijabetesa tipa 2. Zeleni grašak bogat je bjelančevinama, kalijem, magnezijem i željezom, koji sprječavaju nagle skokove razine šećera u krvi. Grašak ima nizak GI, ali što je još važnije, glikemijsko opterećenje mu je vrlo nisko. To znači da se šećeri oslobađaju prilično sporo, što blagotvorno djeluje na organizam dijabetičara.

Važno je znati: glikemijski indeks zelenog graška — 40 jedinica, sušenog i konzerviranog — 25-45, kuhani grašak ima GI — 45.

Kod pankreatitisa

Grašak se ne smije uključivati u prehranu osoba s akutnom fazom pankreatitisa, jer to može izazvati: proljev, nadutost (pri nedovoljnoj probavi), crijevne kolike i ispiranje korisnih minerala iz organizma.

Ako bolest prolazi u blagom obliku, konzumacija graška je dopuštena, tim više što sadrži bjelančevine koje sudjeluju u obnovi stanica gušterače. U pravilu se kod pankreatitisa grašak poslužuje u obliku pirea ili juha.

Kod gastritisa

Osobe koje boluju od gastritisa mogu jesti grašak, ali u umjerenim količinama. Ako se nakon konzumacije javi nadutost, od mahunarki se treba odreći jer prekomjerno stvaranje plinova može vrlo negativno utjecati na zdravlje. Također treba napomenuti da je konzervirani grašak opasan kod gastritisa jer marinada ima dodatnu kiselost koja može izazvati akutnu fazu bolesti.

Recepti narodne medicine na bazi graška

Grašak je nezamjenjiv proizvod u prehrani. Nosi se s brojnim tegobama i posjeduje ljekovita svojstva potrebna za ozdravljenje organizma.

Kod žgaravice

Protiv žgaravice dobro pomaže brašno pripremljeno od graška. Da biste ga pripremili, potrebno je samljeti suhi grašak u prah, razrijediti s malo vode i uzimati po 1 žlicu na prazan želudac. Ovaj lijek umirujuće djeluje na želudac i smanjuje lučenje želučanog soka.

Kod glavobolje

Za to je potrebno samljeti suhi grašak u prah. Uzimati 2 desertne žlice nakon jela. Grašak brzo otklanja migrenu, uklanja bolove i grčeve krvnih žila.

Protiv mokraćnih kamenaca

Ako su prisutni kamenci i pijesak u bubrezima, pomoći će uvarak od mladog graška. Treba ga narezati na male komadiće, uzeti 2 žlice, preliti ih čašom kipuće vode i ostaviti da odstoji nekoliko sati. Nakon toga dobiveni uvarak treba procijediti i uzimati 3 puta dnevno prije jela.

Kod ciste slezene

Kod ove ozbiljne bolesti pomoći će ovaj recept: 8 žlica graška potopiti u vruću vodu navečer. Sljedeći dan izliti tekućinu, isprati grašak i preliti vodom. Kuhati 20 minuta. Uzimati 2 tjedna – ujutro prije doručka i nekoliko sati prije spavanja. Grašak jesti bez kruha i soli, može se dodati zelje. Natopljeni grašak sadrži korisne elemente, izbacuje višak tekućine i toksine iz organizma, uklanja upale. Zahvaljujući tome cista će se brzo povući.

Kod cistitisa

Lijek za cistitis priprema se ovako: 100 g graška preliti s 500 ml vode, pustiti da prokuha na štednjaku i kuhati još 5 minuta. Uvarku treba dati da se ohladi, zatim procijediti i uzimati 3 puta dnevno po nekoliko gutljaja.

Kod kašlja

Za pripremu napitka, treba preliti vrućom vodom 5 g graška i ostaviti pod čvrstim poklopcem 6 sati. Uzimati po 2-3 gutljaja 4 puta dnevno.

Kod dermatitisa

Grašak učinkovito bori protiv upala i iritacija na koži. Potrebno je preliti čašom kipuće vode stabljike, mahune biljke graška ili same graške. Ostaviti da odstoji 5 sati. Ovaj lijek treba nanositi kao obloge na upaljena područja kože.

Kod zubobolje

Grašak otklanja bol u zubima i koristi se kod krvarenja desni. 50 g suhog graška treba preliti sa 100 ml maslinovog ulja i kuhati 30 minuta. Nakon toga lijek treba procijediti kroz gazu. Preporučuje se ispirati usta uvarkom nekoliko puta dnevno.

Korisna svojstva graška pri mršavljenju

Grašak je bogat vlaknima, kao i vitaminima i bjelančevinama potrebnim za zdravu prehranu. Idealan je proizvod za one koji mršave jer je izvrstan izvor vlakana i vitamina.

Prednosti graška pri mršavljenju:

1. Grašak je bogat netopivim vlaknima. U ljudskom organizmu vlakna se razgrađuju, probavljaju i izazivaju osjećaj sitosti. Ako se osoba osjeća sitom, njezina pažnja nije usmjerena na to da treba nešto pojesti.
2. Grašak je izvrstan izvor bjelančevina. U 100 grama ove mahunarke nalazi se oko 5 grama bjelančevina.
3. Nizak udio masti. Mahunarke s niskim udjelom masti mogu se koristiti kako za pripremu dijetalnih jela, tako i za konzumaciju kao međuobrok između obroka. To neće utjecati na tjelesnu težinu.

Što je s konzerviranim graškom? On ima neke razlike u odnosu na svježi. U pravilu, nakon postupka konzerviranja razina korisnosti znatno se smanjuje. Konzervirani grašak sadrži veliku količinu soli, a kao što je poznato, ona može zadržavati tekućinu i usporavati proces gubitka težine. Ipak, konzervirani grašak nije strogo zabranjena namirnica za ljude koji pokušavaju smršavjeti, ali se ne preporučuje za konzumaciju tijekom dijete.

Grašak u kozmetici

Grašak se koristi u području kozmetike tisućljećima. Već su rani Egipćani, Grci i Rimljani primijetili njegova izvanredna svojstva. Sadržaj vitamina, minerala i antioksidansa u grašku pridonio je njegovoj aktivnoj upotrebi u kozmetičkoj industriji.

Grašak se izvrsno pokazuje kao glavni sastojak u hidratantnim kremama za lice i balzamima za tijelo. Kozmetika na bazi graška posebno je vrijedna za ljude koji žive u uvjetima suhe klime. Grašak može pružiti koži značajnu količinu šećera koji povećavaju razinu hidratacije. Zahvaljujući tome smanjuje se gubitak vode iz tkiva. Ima protuupalna svojstva, što je također vrlo korisno za suhu kožu. Često se koristi za izradu raznih maski. Maske za lice mogu pomoći u uklanjanju osipa i smanjuju otekline.

Mahunarke sadrže mikroelemente: željezo, kalij, magnezij i kalcij – koji blagotvorno djeluju na kožu, što dovodi do povećanja njezine elastičnosti. Grašak sadrži antioksidanse, poput vitamina E i C, koji sprječavaju starenje kože. Vitamin E ubrzava proces zacjeljivanja manjih rana. Vitamin B1, prisutan u njemu, stvara nježan zaštitni film na koži, smanjujući razinu štetnog utjecaja ultraljubičastog zračenja, vjetra i niskih temperatura. Grašak također sadrži sastojke koji djeluju protiv negativnog utjecaja enzima na kožu – kolagenoze. Ti enzimi uzrokuju razgradnju ključnih staničnih proteina.

Što se može pripremiti od graška

Graškovi kotleti

Sastojci:

• suhi grašak – 200 g;
• mrkva – 70 g;
• brašno – 2 žlice;
• biljno ulje – 2 žlice;
• sol, papar.

Kako pripremiti:

1. Prvo se treba pozabaviti pripremom namirnica. Grašak je potrebno namočiti u vodi preko noći. Nakon toga vodu treba ocijediti, a grašak isprati, po mogućnosti nekoliko puta.
2. Grašak treba preliti s 500 ml vode i kuhati dok ne omekša (45–55 min., ako je grašak u polovicama, i do sat i pol, ako je cijeli).
3. Mrkvu je potrebno naribati, luk narezati na kockice. Zatim dodati dvije žlice biljnog ulja i popržiti mrkvu s lukom.
4. Pomiješati kuhani grašak s prženim povrćem.
5. Pomoću blendera sve to treba izblendati do stanja pirea.
6. Zatim posoliti, popapriti, dodati brašno i promiješati smjesu od graška.
7. Ruke smočiti u vodi i oblikovati okrugle kotlete. Nakon toga treba panirati dobivene kotlete u brašnu.
8. Zatim ih je potrebno staviti u tavu sa zagrijanim uljem i započeti proces prženja na srednjoj vatri.
9. Kotlete treba pržiti s obje strane dok ne dobiju zlatnu koricu.

Povrtna juha s krumpirom i graškom

Sastojci:

• 1 kg rajčica
• 1/2 kg krumpira
• 1/2 kg graška
• 2 glavice luka;
• 2 mrkve;
• 2 l povrtnog temeljca
• 2 žlice biljnog ulja
• papar i sol
• 4 žlice rajčičnog pirea

Kako pripremiti:

1. U loncu s malo ulja potrebno je pirjati sitno nasjeckani luk (2 glavice). Čim omekša, dodajte vrući temeljac (2 l) i stavite nasjeckani krumpir (0.5 kg). Također je potrebno narezati 2 mrkve na kockice i dodati ih u lonac.
2. Čim povrće omekša, dodajte rajčice i 4 žlice rajčične paste.
3. Juha treba kuhati nekoliko minuta. Zatim dodajte grašak (1/2 kg) i začine. Juha treba kuhati dok svi sastojci ne budu gotovi. Poslužuje se vruće. Po želji možete posuti svježim peršinom ili bosiljkom.

Graškov paprikaš s piletinom

Sastojci:

• piletina
• 800 g graška
• 1 mrkva;
• 3 rajčice
• 1 luk;
• 1 stolna žlica brašna;
• 3 žlice biljnog ulja
• peršin
• sol.

Kako pripremiti:

1. Pileće meso treba narezati na komadiće i popržiti u tavi s malo ulja (do 3 žlice). Zatim mu dodajte sitno nasjeckani luk (1 glavicu) i mrkvu (1 komad). Kada mrkva omekša, dodajte oguljene i narezane rajčice (3 komada).
2. Nakon toga sastojke treba staviti u duboku posudu i preliti vrućom vodom. Čim hrana počne kuhati, dodajte očišćeni grašak (800 g), popaprite i posolite. Kuhajte oko 15 minuta.
3. Pomiješajte brašno (1 žlicu) s nekoliko žlica vode u zdjeli i dobro promiješajte. Kuhajte još nekoliko minuta dok se ne zgusne.

Šteta i kontraindikacije

Unatoč tome što grašak sadrži veliku količinu korisnih tvari, prije konzumacije treba obratiti pozornost na njegova štetna svojstva i kontraindikacije.

Određena kategorija ljudi može patiti od netolerancije na mahunarke, jer neke od njih, uključujući grašak, sadrže antihranjive tvari koje obično ometaju probavu i mogu spriječiti apsorpciju minerala. Iako su takve nuspojave prilično rijetke, ipak ih je potrebno znati. Najčešće se takve reakcije javljaju kod ljudi koji se oslanjaju na mahunarke kao glavnu hranu. Ako se grašak konzumira u umjerenim količinama, neće biti problema s ovim proizvodom.

Valja napomenuti da pretjerana konzumacija mahunarki može dovesti do ispiranja kalcija iz organizma. To može utjecati na zdravlje kostiju i zglobova, jer nedostatak kalcija može oslabiti čvrstoću kostiju. Također, pretjerana konzumacija graška može doprinijeti nakupljanju mokraćne kiseline. S vremenom, prekomjerno nakupljanje kiseline može izazvati giht. Prije nego što uključite mahunarke u svoju prehranu, preporučuje se konzultirati liječnika, jer ovaj proizvod može negativno utjecati na organizam.

Grašak se ne preporučuje ljudima koji imaju vrlo osjetljiv želudac, pate od refluksne ili čirne bolesti. Osobe s akutnim nefritisom, gihtom, povećanom zgrušljivošću krvi i tromboflebitisom također ne smiju uključivati grašak u svoju prehranu.

Kako odabrati i čuvati grašak

Pri kupnji svježeg graška birajte male ili srednje mahune, jer će velike vjerojatno biti prezrele, što znači da grašak može biti manje nježan i sladak. Izbjegavajte napuknute ili mlohave mahune. Mahuna s dobrim graškom će pri otvaranju proizvesti zvuk pucanja. Grašak unutra treba biti mali, svijetlozelen, nježan i sladak.

Pokušajte koristiti mahunarke odmah nakon kupnje jer imaju prilično kratak rok trajanja. Grašak treba čuvati na hladnom mjestu, primjerice u hladnjaku, u plastičnoj kutiji, do 4 dana.

Zanimljivosti o grašku

Evo nekoliko zanimljivih činjenica o grašku.

1. Grašak je biljka čiji životni ciklus traje samo jednu godinu.
2. Zeleni grašak je svojedobno bio vrlo popularan u Sjevernoj Americi. Sudionik prve američke revolucije Thomas Jefferson uzgajao je na svom imanju oko 30 sorti graška.
3. Najranija arheološka otkrića graška datiraju iz kasnog neolitika. Ostaci ove kulture pronađeni su na području današnje Grčke, Sirije, Turske i Jordana.
4. Grašak se uzgajao u Gruziji 5 tisuća godina prije Krista. Također su ga uzgajali u Afganistanu 2000. g. pr. Kr., u Pakistanu i na sjeverozapadu Indije 2250. g. pr. Kr.
5. U prvom stoljeću naše ere Lucije Junije Moderat Kolumela pisao je o tome kako su rimski legionari sakupljali divlji grašak s pješčanih tala Numidije i Judeje kako bi obogatili svoju prehranu.
6. U Srednjem vijeku bio je vrlo popularan poljski grašak jer je bio osnovna namirnica koja je sprječavala glad.
7. Dokazi upućuju na to da su ljudi jeli grašak čak i tijekom brončanog doba.
8. Postoji ogroman broj sorti graška koje se mogu uzgajati u sjevernim širinama, a to neće utjecati na urod.
9. Neke vrste graška imaju jestive mahune. Međutim, kod većine sorti one su nejestive, pa ih se obično uklanja prije konzumiranja.
10. Grašak brzo gubi slatki okus nakon berbe. Zato ga treba pojesti odmah nakon uklanjanja mahuna.
11. Gregor Mendel – otac moderne genetike. On je otkrio osnovne zakone nasljeđivanja u 19. stoljeću križanjem graška različitih boja, veličina i vrsta mahuna.
12. Prvi put je grašak zamrznut 1920-ih godina.
13. Postoje pravila bontona kojih se treba pridržavati prilikom konzumacije graška. Prema njima, prije konzumiranja mahuna potrebno ih je zgnječiti stražnjom stranom vilice.
14. U prehrani njemačkih vojnika sve do kraja Drugog svjetskog rata bio je prisutan proizvod poput graškove kobasice. Izrađivala se od mesnog soka i sala uz dodatak graškovog brašna.

Fotografija graška