Kako upotrebljavati korijen celera u prehrani?

Korijen celera sigurno je poznat ljudima koji se pridržavaju pravilne prehrane ili su barem jednom u životu pokušali smršavjeti. To je vitaminsko i niskokalorično povrće koje, osim što odlično siti, također je vrlo korisno za zdravlje. Osim toga, dobro je pogodan za pripremu čitavog niza jela. Korijen celera kuha se, prži, peče i konzumira sirov. Pristaše narodne medicine također od njega pripremaju posebne napitke koji su vrlo učinkoviti kod određenih bolesti.

Što je korijen celera

Celer, poznat i kao mirisni celer ili aromatični celer, dvogodišnja je biljka koja pripada porodici štitarki. U prirodnom okruženju široko je rasprostranjen u mediteranskoj regiji. Kod nas se celer uzgaja kao poljoprivredna povrtna kultura.

Celer se sastoji od nadzemnog dijela u obliku debelih stabljika i lišća na njima, te prilično velikog korijena okruglog oblika. Svi dijelovi biljke koriste se u prehrani, uključujući čak i sjemenke. Međutim, upravo korijen zaslužuje najveću pozornost. Nakon berbe iz vrta može se čuvati cijelu zimu. Zato je ovaj proizvod tako popularan upravo kod nas. U hladno doba godine korijen celera nadoknađuje manjak vitamina i mikroelemenata i time pomaže u izbjegavanju avitaminoze i rjeđem obolijevanju.

Sastav i kalorijska vrijednost

Korijen celera ima prilično tvrdu, ali istovremeno sočnu bijelu pulpu. Lako ga je prepoznati po karakterističnom jakom mirisu koji povrću daju eterična ulja koja ulaze u njegov sastav. Osim eteričnih ulja, ovdje ima i mnogo drugih korisnih tvari. Ako govorimo o vitaminima, to su prije svega vitamini K, C, A, vitamini B skupine. Među mikro- i makroelementima valja istaknuti fosfor, kalij, natrij, kalcij, željezo.

Kalorijska vrijednost korijena celera prilično je niska — 32 kcal na 100 g proizvoda. Nutritivna vrijednost je prije svega velika količina vlakana i 6,5 g ugljikohidrata. Bjelančevina u korijenu celera ima nešto više od 1 g, dok masti gotovo i nema.

Čime je koristan korijen celera

Korijen celera jedan je od najomiljenijih namirnica praktičnih liječnika nutricionista. To nije iznenađujuće, jer ima bogat sastav, donosi mnogo koristi zdravlju i pritom ne pridonosi debljanju. Međutim, u nekim slučajevima celer ne samo da je nepoželjan, već može nanijeti i značajnu štetu našem organizmu. Stoga je prije nego što krenete konzumirati ovo povrće važno razjasniti koja točno svojstva ima.

Korist

Prednosti konzumiranja korijena celera su u tome što:

1. Jača imunitet, zbog čega se znatno smanjuje osjetljivost na virusne bolesti.
2. Zahvaljujući velikoj količini biljnih vlakana čisti krv i crijeva od toksina i otpadnih tvari.
3. Pomaže obnavljanju organizma kod fizičkog preopterećenja ili živčane iscrpljenosti.
4. Smanjuje razinu 'lošeg' kolesterola, čime sprječava nastanak ateroskleroze.
5. Potiče apetit i poboljšava probavu.
6. Stabilizira ravnotežu vode i soli.
7. Ima blagi diuretski učinak, stoga je koristan kod edema.
8. Štiti od bolesti kardiovaskularnog sustava, stabilizira krvni tlak.
9. Smanjuje rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
10. Ima antitumorsko djelovanje.
11. Poboljšava apsorpciju bjelančevina, stoga se preporučuje konzumiranje s mesom.

Šteta

Zbog toga što korijen celera sadrži mnogo vlakana i eteričnih ulja, ima iritirajući učinak na želudac i druge organe probavnog trakta. U prisutnosti upalnih procesa to može naškoditi. Stoga ga tijekom pogoršanja gastritisa i pankreatitisa bolje ne konzumirati. Pogotovo ako se radi o svježem korijenu. Isto vrijedi i za čir na želucu i dvanaesniku.

Korijen celera kontraindiciran je i kod nekih drugih patologija, posebno kod urolitijaze, proširenih vena i epilepsije. S oprezom se preporučuje konzumirati ovo povrće trudnicama i dojiljama. Smatra se da povećava tonus maternice i na taj način može izazvati pobačaj. Iako postoje podaci da bi za takav učinak trebalo pojesti vrlo mnogo korijena celera.

Kako pravilno upotrebljavati korijen celera

Celer se može jesti u različitim oblicima, sirov, kuhan ili pržen. Sve ovisi samo o vašim osobnim preferencijama okusa. No, kako bi se ovo povrće dobro apsorbiralo u organizmu i ne naškodilo, potrebno ga je pravilno pripremiti. Osim toga, vrlo je važno ne pretjerati u konzumaciji, inače riskirate proljev, nadutost i druge neugodne simptome.

Kako očistiti

Korijen celera ima prilično debelu koru koju se preporučuje ukloniti. Prije toga korijenje treba temeljito oprati četkom. Zatim oštrim nožem odrežite takozvani 'donji dio' na mjestu gdje su pričvršćene stabljike. Nakon toga uzmite posebnu gulilicu za povrće i ravnomjerno skinite koru s cijele površine. Ako postoje bilo kakva oštećenja mesa ili njegovo tamnjenje, dodatno uklonite ta područja običnim nožem.

Ponekad se susreću vrlo velike sorte celera. U tom slučaju prije čišćenja korijen je bolje prerezati na dva dijela. To će vam znatno olakšati i ubrzati gore opisanu proceduru.

Koliko se može pojesti dnevno

Djeci do godinu dana korijen celera može se davati u vrlo maloj količini. Preporučena doza u ovoj dobi iznosi najviše 30 g. Nakon godinu dana tu se količinu može postupno povećavati na 50-100 g. Odrasli mogu konzumirati mnogo više ovog korijena. Međutim, stručnjaci ipak savjetuju da se zadrži na 300-350 g dnevno. Pogotovo ako osim celera u vašoj prehrani ima i drugog povrća. Naime, svi oni sadrže mnogo vlakana. Pri njihovom višku moguće je nadutost trbuha i proljev. To je osobito važno za ljude s osjetljivim probavnim sustavom.

Može li se jesti navečer i natašte

Celer potiče lučenje želučanog soka, što zauzvrat pozitivno utječe na probavu. Upravo zato ga se može konzumirati čak i na prazan želudac, ali uz jedan uvjet – vaš doručak mora biti prilično obilan. Osim toga, korijen se može konzumirati i navečer. On nije samo niskokaloričan, već ima i umirujuće djelovanje na živčani sustav, pomaže riješiti se povećane tjeskobe i problema sa snom.

Korijen celera u medicini

Velika količina vitamina, eteričnih ulja i drugih korisnih tvari u sastavu korijena celera učinila ga je idealnom biljkom za pripremu raznih lijekova. Ovaj proizvod se visoko cijeni u narodnoj medicini jer ima izraženo terapijsko djelovanje kod mnogih bolesti. Prije svega to su bolesti probavnog trakta, mokraćnog mjehura, artritis, giht. Osim toga, korijen celera koristan je i kao vanjski lijek. Konkretno, koristi se za ublažavanje oteklina i brže zacjeljivanje rana. Koristan lijek na bazi korijena celera može se pripremiti samostalno kod kuće. Vašoj pažnji nudimo nekoliko učinkovitih recepata.

Protiv alergije

Potrebno je očistiti korijen i sitno narezati meso. Uzeti 2 žlice korijena i preliti ih čašom vode. Sredstvo treba stajati na sobnoj temperaturi 8 sati. Tinkturu se preporučuje uzimati tri puta dnevno prije jela. Optimalna doza za odraslu osobu je 1/3 čaše.

Za snižavanje razine šećera u krvi

Uzmite 20 g usitnjenog korijena celera, prelijte ga čašom kipuće vode i kuhajte na laganoj vatri četvrt sata. Nakon toga izvarak ohladite i procijedite. Uzimajte ga tri puta dnevno po 3 žlice po dozi.

Mast za zacjeljivanje rana

Ovo sredstvo pomaže regeneraciji tkiva, stoga se može primijeniti kod svih oštećenja cjelovitosti kože, uključujući i opekline. Mast se priprema vrlo jednostavno. Potrebno je samljeti na stroju za mljevenje mesa oguljeni korijen celera i malo svinjske masti te pomiješati oba sastojka. Pripremljena mast se čuva u hladnjaku i nanosi na zahvaćena područja nekoliko puta dnevno. Koristiti je treba do potpunog ozdravljenja.

Kako pripremiti korijen celera za mršavljenje

Celer se često naziva proizvodom s negativnim kalorijama. To znači da njegova probava troši malo više energije nego što tijelo dobije iz samog povrća. Ovo pravilo vrijedi i za korijen celera. On je idealna namirnica za one koji sanjaju o zategnutoj figuri i vitkom tijelu. Po okusu korijen podsjeća na krumpir, pa će postati izvrsna zamjena za tradicionalni prilog. Na dijeti je osobito korisno kombinirati korijen celera s drugim povrćem, te s nemasnim mesom ili ribom. Izvrsno jelo bit će, na primjer, salata od ovog korijena. Korijen celera treba naribati na ribež, dodati mrkvu, plavi kupus, luk i malo jabuke, te sve začiniti limunovim sokom i biljnim uljem. Takva salata nije samo ukusna, vitaminska i niskokalorična, nego se može i nekoliko dana čuvati u hladnjaku.

Za mršavljenje možete također ispeći korijen celera u pećnici. Sve što trebate jest zamotati oguljeni korijen u foliju i staviti na lim za pečenje. Po želji, prije pečenja korijen celera možete marinirati 15-20 minuta u maslinovom ulju i začinima.

Kako pravilno odabrati i čuvati korijen celera

Kad kupujete korijen celera, pokucajte po njemu. Ako je zvuk tih, znači da povrće možete uzeti. Ali ako pri kucanju osjetite zvonki zvuk, to može biti znak da unutra ima šupljih dijelova ispunjenih zrakom.

U idealnom slučaju, korijen celera ima ujednačenu bijelo-sivu nijansu bez tamnih mrlja i ikakvih oštećenja. Obavezno opipajte povrće. Treba biti tvrdo i čvrsto.

Najbolje se korijen celera čuva u podrumu. Za to se stavlja u posudu s pijeskom, gdje može ležati do proljeća. U stanu se korijen preporučuje držati u hladnjaku. Ondje se celer može čuvati mjesec dana.

Što se može pripremiti od korijena celera: recepti

Korijen celera izvrsna je osnova za druga i prva jela, te za salate. Vrlo je aromatičan i pritom ima nježan neutralan okus, pa se dobro slaže s drugim namirnicama. Sirovi korijen celera ima najsnažniji miris, osobito ako se nareže na sitne komadiće ili nariba na ribež. Prilično je tvrd i to treba uzeti u obzir pri pripremi jela. A kuhani korijen ne miriše tako snažno, ali postaje prilično mekan ako se ispeče ili pirja.

Krem juha od celera

Od korijena celera možete pripremiti ukusnu, zasitnu i, što je najvažnije, niskokaloričnu juhu. Za tu svrhu trebat će vam sljedeći sastojci:

• jedan korijen celera;
• krumpir srednje veličine - 2 kom;
• jedna mrkva;
• jedan mali luk;
• začini - po ukusu;
• biljno ulje - po ukusu;
• mlijeko (možete zamijeniti običnom vodom ili juhom) - otprilike 200 ml.

Zakuhajte juhu ili mlijeko. Za to vrijeme pripremite povrće: ogulite ga i naribajte na krupnije ribež. U tavu sa zagrijanim biljnim uljem stavite mrkvu, malo je pržite, zatim dodajte luk i celer. Kad se svo povrće isprži do lagano zlatne boje, dodajte u tavu vodu i pirjajte još oko 10 minuta. Zatim dobivenu masu prebacite u lonac i postupno ulijevajte mlijeko ili juhu, istovremeno miksajući juhu štapnim mikserom. Nakon ovog procesa, stavite jelo na štednjak i zakuhajte. Obavezno dodajte začine i začinsko bilje. Krem juhu od korijena celera najbolje je poslužiti s hrskavim bijelim krušnim kockama.

Dranici od korijena celera

Tradicionalni dranici od krumpira vrlo su kalorično i zasitno jelo, čije pretjerano konzumiranje liječnici ne preporučuju. Pogotovo ako ste skloni debljanju. Upravo zato predlažemo da krumpiru dodate malo korijena celera. Kao rezultat toga, dranici su ne samo zdraviji, već i ništa manje ukusni i aromatični.

Za pripremu jela ogulite 200 g krumpira i 300 g celera. Zatim naribajte povrće na sitno ribež, dodajte jedno kokošje jaje, oko 30 g brašna, par žličica kiselog vrhnja, te posolite i popaprite po ukusu.

U tavi zagrijte rafinirano suncokretovo ulje i žlicom izlažite buduće dranike. Pljeskavice treba dobro ispržiti s obje strane dok ne dobiju zlatnu boju. Dranike od celera poslužite s kiselim vrhnjem.

Salata od korijena celera i kivija

Ova salata je izvrsna alternativa 'teškim' i nezdravim majoneznim salatama koje obično pripremamo za gozbe. Sadrži puno vitamina, lako se probavlja i ne uzrokuje zdravstvene probleme. Osim toga, ova salata se također iznimno jednostavno priprema. Potrebno je samo oguliti korijen celera i narezati ga na trakice. Isto učinite i s kivijem. Oba navedena sastojka spojite u dubokoj zdjeli i prijeđite na pripremu dresinga. Za to uzmite oko 50 ml nemasnog kiselog vrhnja i ulijte u njega po jednu žličicu konjaka i sojinog umaka. Dresing dodajte u zdjelu s kivijem i korijenom celera i dobro promiješajte.

Zanimljive činjenice o celeru

1. Stari Egipćani uzgajali su celer isključivo kao ljekovitu biljku i koristili ga za pripremu raznih uvaraka i masti.
2. U staroj Heladi, kao i u starom Rimu, celer je dobio prilično neobičnu primjenu. Njegovim lišćem su krunili ratnike koji su pobijedili u bitci.
3. U davna vremena celer se smatrao biljkom koja donosi sreću i radost. Upravo iz tog razloga mogao se vidjeti kao ukras u kućama zajedno s češnjakom i lukom.
4. Celer je prilično popularan u SAD-u. Tamo se aktivno počeo uzgajati u 19. stoljeću. Američkom prijestolnicom celera smatra se grad Arvada, koji se nalazi u saveznoj državi Colorado.
5. Kako bi se što više sačuvala sva korisna svojstva korijena celera, preporučuje se kuhanje na pari u trajanju od 10 minuta. Korištenje drugih metoda kuhanja ili preduga toplinska obrada značajno smanjuju razinu vitamina u sastavu.
6. Celer je biljka koja se izvrsno prilagođava različitim vremenskim uvjetima i raste u svakoj klimi. Danas se može vidjeti na svim kontinentima osim Antarktike.
7. Celer se smatra jednim od najpopularnijih afrodizijaka. Posebno je koristan za muškarce jer povećava njihovu potenciju i čini ih izdržljivijima u krevetu. Jedan od najpoznatijih obožavatelja ovog povrća bio je sam Casanova, koji je pazio da jela od celera svakodnevno budu prisutna u njegovoj prehrani. Također, Madame de Pompadour posvetila je mnogo pažnje celeru, časteći njime svoje ljubavnike.
8. Celer, uključujući njegove listove, stabljike i korijen, vrlo je popularno jelo u francuskoj kuhinji. Tamo ga često kombiniraju s mrkvom i lukom i dodaju gotovo svim jelima.