Džem od breskvi: 8 recepata za pripremu

Džem od breskvi – nevjerojatna poslastica koja će se svidjeti ljudima svih dobi. Izvrsno je za konzumiranje i u toplo i u hladno doba godine, odlikuje se raskošnim okusnim karakteristikama, plemenitom jantarno-zlatnom bojom, lakoćom i širokom varijativnošću pripreme.

Džem od ovog voća – prava vitaminska bomba koja će sigurno dobro doći u hladnu i neugodnu zimu. Estetski prozirni džem po lošem vremenu podsjećat će na vedro sunce. Ova poslastica – idealna kombinacija okusa i koristi, koja ima neusporediv miris i ogroman broj svojstava koja pozitivno utječu na zdravlje ljudskog organizma.

Sastav i kalorijska vrijednost

Osnovni sastojci: žute breskve, šećer, voda i limunska kiselina. Postoji i pojednostavljeni sastav za koji su potrebne samo breskve i šećer. Gotova smjesa bogata je brojnim vitaminima (A, B1, B2, B9, C, E, PP) i mineralima (fosfor, cink, kalij, kalcij, željezo, natrij).

Energetska vrijednost ovisi o količini dodanog šećera. Prosječna energetska vrijednost je 258 kcal na 100 g gotovog proizvoda:

• bjelančevine – 2 kcal (0,5 g);
• ugljikohidrati – 257 kcal (66,8 g).

Masti su u potpunosti odsutne. Ima ih samo u košticama.

U sastav poslastice od breskvi ulaze (na 100 g):

• 66,8 g monosaharida i disaharida;
• 31,4 g vode;
• 0,6 g organskih kiselina;
• 0,4 g prehrambenih vlakana;
• 0,3 g pepela.

Čime je koristan džem od breskvi

1. Breskve su odavno poznate kao izvrstan prirodni sedativ, antidepresiv i stimulator dobrog raspoloženja. Džem zadržava praktički ista korisna svojstva koja imaju svježi plodovi.
2. Visok sadržaj kalija i fosfora u breskvama pomaže poboljšati pamćenje i nositi se s kardiovaskularnim bolestima, problemima cirkulacije. Isti ti minerali poboljšavaju funkcioniranje mozga te jačaju stijenke krvnih žila.
3. Željezo pomaže podići hemoglobin (breskve sadrže tvari koje poboljšavaju procese stvaranja krvi) i normalizirati metabolizam (poboljšavanjem rada žlijezda s unutarnjim izlučivanjem).
4. Redovita konzumacija džema od breskve pomaže u borbi protiv umora, stresa, živčane napetosti i nesanice.
5. Ovaj džem odgovara onima koji pate od smanjene kiselosti želuca, zatvora, ciroze jetre u ranim stadijima.
6. Džem od breskve pomaže pomladiti organizam i zaštititi ga od preranog starenja.
7. Minerali sadržani u breskvama blagotvorno djeluju na kožu (otklanjaju osipe i poboljšavaju ten) i kosu (jačaju je, čine je zdravijom, sjajnijom i svilenkastom).
8. Džem ima diuretički učinak, što pozitivno utječe na terapiju urolitijaze. Međutim, svježe voće je za to prikladnije.
9. Selen, koji se nalazi u sastavu plodova, može poslužiti kao prevencija razvoja onkoloških bolesti.

Kako odabrati breskve za džem

1. Kako bi se postigla nježna konzistencija i ugodan miris džema, potrebno je odabrati samo potpuno zrele (ali ne prezrele i ne previše mekane) ili blago nezrele plodove s kožicom koja se lako skida. Voće treba biti čvrsto.
2. Za postizanje jedinstvene jantarne boje treba odabrati plodove žute boje.
3. Čak i ako kožica breskvi nije dlakava, potrebno ju je ukloniti jer se tijekom kuhanja odvaja od plodova.
4. Breskve same po sebi trebaju biti sočne, ukusne, bez vidljivih oštećenja. Za kuhanje su prikladne i rane i kasne sorte.

Pritom su prikladne ne samo obične dlakave breskve, već i nektarine. Zahtjevi za njih su slični.

Opća pravila i preporuke

1. Prije svega, potrebno je odabrati odgovarajuću posudu. Najbolje će poslužiti niska emajlirana posuda s debelim dnom. Kako bi se sačuvalo što više korisnih mikroelemenata, ne treba kuhati breskve predugo. Ako recept predviđa dugotrajno kuhanje, plodove se može kuhati po 5 minuta svaki dan.
2. Breskve se kuhaju cijele, na polovice, narezane na kriške ili sitne komadiće. Cijele plodove prije kuhanja treba probosti na nekoliko mjesta, inače mogu puknuti. Tvrde breskve prvo je potrebno preliti vrućom vodom i držati ih nekoliko sekundi, zatim preliti hladnom vodom.
3. Voće je poželjno oguliti. To se ne odnosi na nektarine jer im je kožica mekana i nježna. Međutim, ako se kožica ne ukloni, plodovi će bolje držati oblik, a boja će biti ugodnija – ne samo zlatna, već s narančastim odsjajem.
4. Kako oguljeni plodovi ne bi potamnili, potrebno ih je nakratko preliti vodom zakiseljenom limunskom kiselinom.
5. Za kuhanje je bolje koristiti duboki lončić s debelim dnom.
6. Idealan omjer šećera i voća je 1:1. Ako je šećera manje, džem može fermentirati. Maksimalno dopuštena količina šećera je 1,5 kg na 1 kg plodova.
7. U džem se obavezno mora dodati limunska kiselina. Ona će mu pomoći da pravilno zgusne i spriječi kristalizaciju.
8. Džem treba kuhati i potpuno ohladiti nekoliko puta. Za to će trebati dosta vremena, ali samo na taj način može se dobro natopiti sirupom, postati gušći i aromatičniji te dobiti bogat okus.
9. Poklopce iz kipuće vode treba izvaditi tek kada budu potrebni za zatvaranje staklenki.
10. Za džem je krajnje nepoželjno uzimati breskve bijelih sorti: u tom će slučaju biti gorak.
11. Previše nedozreli plodovi kao sastojak džema dovest će do toga da okus poslastice bude trpak.
12. Najbolje je koristiti željezne poklopce. Najlonski poklopci prikladni su samo za 'lijenu' verziju (u ovom slučaju riječ je o breskvama protrljanim sa šećerom).
13. Ako džem djeluje previše rijedak, treba ga kuhati još neko vrijeme.
14. Budući da se džem ostavlja na duže vrijeme, treba spriječiti ulazak insekata u njega, primjerice prekriti ga odozgo gazom i zavezati.

Kako skuhati džem od breskvi: recepti

Obični džem od breskvi za zimu

Potrebno:

• 1 kg breskvi;
• 1 kg šećera;
• 1 žličica limunske kiseline;
• vanilin;
• čaša kipuće vode.

Čiste breskve držati u kipućoj vodi 15–20 sekundi, zatim ih prebaciti u posudu napunjenu hladnom vodom zakiseljenom limunskom kiselinom. Izvaditi odatle plodove i oguliti.

Šećer usipati u vodu, promiješati i staviti na srednju vatru. Pričekati dok smjesa ne zakuha, skidati nastalu pjenu. Breskve narezati na kriške, koštice baciti, pulpu spustiti u sirup. Ponoviti prethodne korake. Zatim maknuti na tamno mjesto i ostaviti da se hladi. Zatim ponovno započeti proces kuhanja i kad zakuha, smanjiti vatru i kuhati na laganoj vatri pola sata. Kad je džem gotovo posve reduciran, treba dodati limunsku kiselinu. Džem staviti u male staklene staklenke, okrenuti ih poklopcima prema dolje i umotati u toplu deku ili pokrivač.

Druga verzija džema za zimu
U ovom se receptu koriste isti sastojci kao u prvoj verziji.

Breskve oguliti, koštice ukloniti i baciti. Pulpu posuti šećerom da pusti sok. Nakon nekoliko sati sok ocijediti u lonac, prokuhati i, skinuvši s vatre, preliti njime pulpu. Ove radnje potrebno je ponoviti nekoliko puta. Rezultat je prekrasan proziran džem s velikim neraspadnutim komadićima breskvi.

Džem od breskvi s bademima

Potrebno:

• 1 kg zrelih žutih breskvi (običnih ili nektarina);
• 1 kg šećera;
• čaša badema;
• 2 prstohvata cimeta.

Breskve oguliti, narezati na kriške, posuti šećerom i ostaviti da stoji nekoliko sati. Nakon tog vremena staviti lonac na štednjak, pričekati dok smjesa ne zakipi i kuhati još 10 minuta. Zatim skinuti pjenu i ostaviti preko noći, prekriveno gazom.

Bademe kuhati 5 minuta, oguliti, podijeliti na polovice. Ponovno staviti džem na vatru, pričekati da zakupi i usuti bademe i cimet. Tu smjesu treba kuhati još 10 minuta, a zatim rasporediti po steriliziranim staklenkama.

Džem od breskvi «Aromatični» s cimetom

Potrebno:

• 1–1,5 kg zrelih, žutih i čvrstih breskvi;
• 1 kg šećera;
• cimet (u prahu ili štapić);
• limunska kiselina na vrhu noža ili 1 limun.

Breskve osloboditi od koštica i narezati na kriške (ljuštenje plodova u ovom receptu nije potrebno). Prebaciti kriške u duboki lonac. U drugu duboku posudu uliti čašu vode i usuti sav šećer, staviti na vatru i zagrijati do vrenja, povremeno miješajući. Dobivenim vrućim sirupom preliti kriške breskvi, dodati cimet i limunsku kiselinu. Smjesu zagrijati do vrenja, potpuno ohladiti, zatim ponovno prokuhati i ohladiti.

Ako se umjesto limunske kiseline koristi običan limun, potrebno je iscijediti sok iz njega i uliti ga u pekmez. Zatim pekmez ponovno zagrijati do vrenja i kuhati još pola sata. Po završetku kuhanja izvaditi štapić cimeta. Dobiveni pekmez izložiti u sterilizirane staklenke i zatvoriti.

Minimalistički džem od cijelih breskvi

Sastojci: breskve i šećer u jednakim dijelovima.

Breskve oprati, oguliti i probosti vilicom. Izložiti u pripremljenu posudu, posuti šećerom i ostaviti tako nekoliko sati. Zatim staviti plodove na vatru i kuhati na laganoj vatri nekoliko sati.

Minimalistički pekmez od polovica breskvi

1. Breskve na nekoliko sekundi preliti kipućom vodom, a zatim hladnom vodom, kako bi se olakšalo skidanje kožice. Ukloniti koštice, meso narezati na polovice. Pripremljene plodove izmjenjivati sa šećerom u slojevima i ostaviti nekoliko sati dok ne puste sok.
2. Nakon toga breskve s nastalim sokom staviti na vatru, zagrijati do vrenja, kuhati još nekoliko minuta i potpuno ohladiti.
3. Izvaditi polovice breskvi iz sirupa, a sam sirup još jednom prokuhati na laganoj vatri, povremeno skidajući pjenu.
4. Izložiti polovice breskvi u sirup. Smjesu ponovno zagrijati do vrenja i rasporediti u sterilizirane staklenke.

Vitaminski džem od breskvi za lijene na grčki način

Sastojci: breskve i šećer u jednakim dijelovima.

Plodove prerezati napola, izvaditi koštice. Polovice usitniti pomoću blendera ili mlinca za meso, prebaciti u prikladnu duboku posudu i temeljito pomiješati sa šećerom dok se potpuno ne otopi. Dobivenu smjesu prebaciti u staklenke i zatvoriti plastičnim poklopcima.

Ova varijanta omogućuje očuvanje maksimuma vitamina i minerala. Ali treba imati na umu specifična pravila skladištenja: u ovom slučaju pekmez se čuva samo u hladnjaku, i to vrlo kratko.

Džem od breskvi i naranče

Sastojci:

• 1 kg blago nezrelih breskvi;
• 1 kg šećera;
• 1 plod naranče;
• čaša kipuće vode.

Breskve očistiti, ukloniti koštice, narezati meso na male komadiće i izložiti u pripremljenu posudu. S naranče skinuti koricu i iscijediti sok (najbolje ručnim sokovnikom). Sok procijediti.

Skuhajte sirup od šećera i vode navedenih u receptu, dodajte mu sok od naranče i kuhajte još nekoliko minuta. Vrućom smjesom prelijte komadiće breskve. Pričekajte da se potpuno ohladi. Izvadite voće, sirup ponovno prokuhajte i opet prelijte breskve i naranče. Kada se smjesa ohladi, sirup s komadićima voća kuhajte na laganoj vatri. Napunite sterilizirane staklenke smjesom i zatvorite.

Pikantni džem

Potrebno:

• 1 kg čvrstih zrelih breskvi;
• 1 kg šećera;
• prstohvat šafrana i limunske kiseline;
• čaša vode.

Uklonite koru s voća, na neko vrijeme umočite u vodu s limunskom kiselinom kako meso ne bi potamnilo. Breskve prerežite na pola, izvadite koštice, stavite u zdjelu. U loncu skuhajte sirup od šećera i vode, prelijte pripremljene polovice. Ostavite 24 sata. Nakon jednog dana izlijte sirup u lonac i prokuhajte. Ponovno ostavite jedan dan. Nakon toga džem ponovno prokuhajte, povremeno skidajući pjenu, i kuhajte dok ne bude gotov. Na samom kraju dodajte limunsku kiselinu i šafran. Rasporedite džem u čiste suhe staklenke. Umjesto poklopca koristite pergamentni papir vezan špagom.

Džem od nektarina

Potrebno:

• 1 kg zrelih nektarina;
• 1 kg šećera;
• sok od limuna po ukusu;
• čaša vode.

Nektarine prerežite na pola, izvadite koštice. Zatim meso narežite na komadiće. U loncu skuhajte sirup od vode i šećera. Kad se malo ohladi, ulijte limunov sok (ako ga nema, možete koristiti običnu limunsku kiselinu). Stavite nasjeckano voće u sirup, promiješajte i ostavite 24 sata. Nakon tog vremena smjesu prokuhajte, s vremena na vrijeme skidajući pjenu. Ponovno ostavite džem 24 sata. Zatim kuhajte još oko 10 minuta. Ohlađeni džem od nektarina rasporedite u sterilizirane staklenke.

Pravila skladištenja džema

1. Najbolje je za džem od breskvi koristiti staklene staklenke od pola litre (prethodno sterilizirane).
2. Pazite da velika količina šećera povećava rizik od ispupčenja poklopca. Da biste to spriječili, u džem dodajte limunsku kiselinu ili limunov sok.
3. Gustoća džema također utječe na pouzdanost čuvanja: što je dobiveni proizvod gušći, duže će se sačuvati.
4. U idealnom slučaju džem od breskvi treba čuvati u hladnjaku. No ta mogućnost dostupna je samo ako imate dvije do tri staklenke. Ako je staklenki više, a u hladnjaku nema mjesta, džem se može čuvati i na sobnoj temperaturi.
5. Poželjno je staviti staklenke na mjesto zaštićeno od sunčevih zraka (npr. ostava).
6. Nemojte čuvati džem u podrumu: temperaturne promjene mogu uzrokovati pucanje staklenke.

Ako se poštuje recept, džem se može čuvati nekoliko godina. Ako je iz nekog razloga džem od breskvi kuhan s košticama, treba ga čuvati vrlo kratko jer dolazi do oslobađanja iznimno opasnog otrova – cijanovodične kiseline. Ako koštice nisu uklonjene iz plodova, ovaj džem ne smije se čuvati duže od 7–8 mjeseci.

Otvorenu staklenku treba čuvati isključivo u hladnjaku.

Ako je odabrana pojednostavljena varijanta pekmeza (bez kuhanja), staklenke treba čuvati strogo u hladnjaku.

Džem od breskvi: kontraindikacije i mjere opreza

1. Pekmez je kategorički zabranjen za konzumaciju osobama koje boluju od šećerne bolesti i pretilosti.
2. S velikim oprezom trebaju konzumirati pekmez žene u razdoblju laktacije, jer kod djeteta može doći do alergijske reakcije.
3. Breskvin pekmez može se davati djeci koja su navršila godinu dana.
4. Osobama koje boluju od pankreatitisa u akutnom obliku, konzumacija breskvinog pekmeza je zabranjena: kod takvih osoba on znatno povećava rizik od razvoja šećerne bolesti. Međutim, u razdoblju remisije pekmez će, naprotiv, biti koristan, ali samo uz konzumaciju u malim količinama.
5. Pri smanjenoj kiselosti želuca treba konzumirati kiseli pekmez, pri povišenoj – slatki. Pri postojanju gastritisa ili čira na želucu prije konzumacije pekmeza potrebno je konzultirati se s liječnikom.
6. Pri individualnoj netoleranciji pojedinih sastojaka koji ulaze u sastav pekmeza i nastanku alergijskih reakcija, breskvin pekmez treba isključiti iz prehrane.

Zanimljive činjenice o breskvama

1. Iako su breskve vrlo korisne, one također mogu nanijeti štetu organizmu. To je uzrokovano time što plodovi imaju sposobnost nakupljanja pesticida. Pritom se većina njih ne uništava čak ni u procesu kuhanja.
2. U Kini je do danas stablo breskve simbol dugovječnosti. To je povezano s time što su u toj zemlji od davnina upoznati s korisnim svojstvima ovih ukusnih i aromatičnih plodova.
3. Jezgre koštica breskve sadrže ne samo cijanovodičnu kiselinu, već i breskvino ulje – sastojak koji se široko primjenjuje u kozmetici.
4. Jezgre su sastojak nekih vrsta alkoholnih proizvoda (npr. likera, vina).
5. Ponekad je košticu vrlo teško odvojiti od pulpe. U tom slučaju koristi se posebna žličica.
6. Stabla breskve nastala su zbog višestrukog križanja drugih vrsta – divljih breskvi, šljive, marelice itd.
7. „Breskva“ u našem jeziku potječe od riječi „perzijski“ (breskva – perzijska jabuka).
8. Zemlja podrijetla breskve, najvjerojatnije, je sjeverna Kina.
9. Glatkoća ili „dlakavost“ plodova i lakoća odvajanja pulpe od koštice daju mogućnost dijeljenja breskvi na podvrste (obične breskve, nektarine, brinjone itd.).
10. Nektarine su iste breskve, ali s glatkom kožicom. One su uzgojene kao alternativa običnim breskvama koje loše podnose hladnoću.
11. Breskve se aktivno koriste u kozmetici. One pomažu hidratizirati kožu.
12. Postoje breskve različitih oblika. Uobičajeni okrugli plodovi nisu jedina varijanta. Mogu se pronaći breskve čak i pljosnatog oblika.
13. U našoj su se zemlji breskve počele uzgajati u 16. stoljeću u južnim krajevima.
14. Lider u uzgoju breskvi je Kina. Na drugom mjestu je Italija.
15. Koštice breskve iznimno su opasne. U njihovim jezgrama sadržana je cijanovodična kiselina koja je otrov.
16. Divlje breskve konzumirane su u Drevnoj Kini još 2000. g. pr. Kr.
17. Breskve blagotvorno djeluju na živčani sustav, snažan su antidepresiv, otklanjaju nesanicu, podižu raspoloženje i imaju umirujući učinak.
18. Breskve su se jele čak i na Mjesecu. Upravo je to voće prvo konzumirao astronaut tijekom ekspedicije na Zemljin satelit.
19. Svježe breskve su niskokalorične, ali istovremeno potiču brzo i dugotrajno osjećaj sitosti. Potpuno su bez masti.
20. Breskve su bogate mineralima koji jačaju mišiće i koštani sustav.
21. Na američki kontinent breskve su stigle zahvaljujući ekspediciji Kristofora Kolumba.
22. Toplinska obrada gotovo ne lišava breskve vitamina i minerala, što se ne može reći za većinu ostalog voća.
23. Vitamin A, kojim su plodovi bogati, posebno je koristan tijekom godišnjih odmora jer pomaže da se ravnomjerno preplanu i ne izgore.
24. Jedan plod sadrži polovicu dnevne potrebe za vitaminom C.
25. U staroj Grčkoj breskva se pojavila u 4. stoljeću prije Krista.
26. U 17. i 18. stoljeću na prvom mjestu po uzgoju breskvi i nektarina bila je Francuska.
27. Breskva je voće, a ne bobica, jer je sočan plod stabla iz cvjetne ovule i ima jednu košticu.
28. Na području današnje Europe breskva je treće najpopularnije voće nakon jabuka i krušaka.
29. Breskva je prirodni afrodizijak (povećava libido). U nekim azijskim zemljama (Japan i Kina) simbolizira plodnost.
30. Činjenica da je postojbina breskve Perzija (što proizlazi iz naziva) mit je. Dugo se doista tako mislilo, ali se ta pretpostavka pokazala pogrešnom. Postojbina breskve je Kina.
31. Haidao – umjetnost rezbarenja koštica voća (prije svega breskvi).