Morska trava: korisna svojstva sušene i konzervirane laminarije

O ljekovitim svojstvima morske trave zna se već dugo. Ipak, u zapadnoj kuhinji ovaj proizvod još uvijek nije dobio zasluženo priznanje. U međuvremenu, morska trava je dostupna i hranjiva, ona opskrbljuje organizam mnoštvom vitamina, minerala i drugih korisnih tvari.

Što je morska trava

Morska trava je proizvod koji se dobiva iz smeđih morskih algi – laminarija, na primjer, Laminaria japonica Aresh, L. saccharica L. Ove alge nalaze se uglavnom u Tihom oceanu, stoga je proizvod popularan na Dalekom istoku, u tradicionalnoj kuhinji Kine i Japana. U tim zemljama morska trava također je i ljekovito sredstvo.

Vrste

U prirodi se nalazi oko 30 vrsta laminarije, iako se sve ne mogu koristiti za hranu zbog neugodnog mirisa ili okusa. Za opskrbu tržišta morskom travom koriste se tri glavne vrste:

1. Japanska laminaarija, koja se smatra najvrjednijom s obzirom na kemijski sastav. Od ove vrste algi također se proizvode lijekovi.
2. Šećerna laminarija. Nalazi se uglavnom u Bijelom, Karskom i Barentsovom moru. Po sastavu je inferiorna japanskoj, po okusu je manje ugodna, ali se često koristi za konzerviranje s raznim dodacima.
3. Laminaarija digitata. Odlikuje se gorko-slanim okusom. U kulinarstvu se koristi rijetko, ali je našla široku primjenu u farmakologiji, gdje se koristi za proizvodnju lijekova protiv ateroskleroze.

Morsku travu možemo podijeliti u dvije velike skupine – one vrste koje se koriste u medicini i one koje se konzumiraju kao hrana. Osim okusnih svojstava, razlikuju se i po sadržaju joda.

Što se tiče gotove morske alge koja se koristi za prehrambene svrhe, ona se također proizvodi u nekoliko varijanti – smrznuta, konzervirana (ukiseljena) i sušena.

Po čemu se morska trava razlikuje od čuke

Mnogi smatraju da su morska alga i čuka isto. Zapravo, čuka je već gotovo jelo, salata. Štoviše, u Rusiji i zemljama Dalekog istoka u taj se pojam ulaže nešto drugačije značenje.

Valja napomenuti da je čuka-salata jelo japanske kuhinje. Riječ 'čuka' znači 'kineski'. Štoviše, nije riječ o jednom jelu, već o najrazličitijim vrstama salata, a njihova zajednička odlika je da se sastojci režu na tanke trakice. Od povrća najčešće se koriste krastavci, ponekad mrkva, a mogu se dodati i meso ili šunka, te prozirna rižina rezančića harusame. Preljev se radi na bazi octa i sezamovog ulja. Ponekad se u jelo dodaju i drvenaste gljive kikurage. Ni u jednoj od tih salata nema algi.

U Rusiji se 'čuka' smatra salatom od algi, koja se u Japanu naziva 'kaiso sarada'. No ni ona ne sadrži morsku algu, njezina osnova su alge vakame (botanički naziv – Undaria pinnatifida), ugodnog blagog okusa. Zajedničko im je s morskom algom samo to što oba proizvoda spadaju u kategoriju smeđih algi i režu se na trakice. Inače, morska alga se na japanskom zove 'kombu', dodaje se u miso juhu, pa čak se i čaj priprema na njezinoj osnovi.

Sastav i kalorijska vrijednost

Morska alga je niskokaloričan proizvod. Njezina energetska vrijednost iznosi svega 49 kcal na 100 g proizvoda.

No glavno je u njoj njezin kemijski sastav. Laminarija se smatra jednim od najboljih prirodnih izvora joda. Istraživanja pokazuju da 1 kg morske alge sadrži jednaku količinu tog elementa kao 100 tisuća litara morske vode. Upravo je laminarija korisna za one koji pate od određenih bolesti štitnjače, jer nedostatak joda dovodi do značajnih poremećaja u radu endokrinog sustava. Dovoljno je samo usporediti brojke: dnevna potreba za jodom za zdravu osobu iznosi 100–150 μg. U porciji suhe laminarije (100 g) sadrži se do 160–800 mg tog elementa.

Morska alga osim joda sadrži:

1. Vitamine B1, B2 i B12, korisne za metaboličke procese i djelovanje središnjeg živčanog sustava.
2. Pantotensku kiselinu (vitamin B5), koju često nazivaju antistresnim vitaminom – neophodna je za normalno stvaranje hormona nadbubrežne žlijezde, stvaranje antitijela i jačanje krvožilnog sustava, te normalnu apsorpciju drugih vitamina.
3. Folnu kiselinu (vitamin B9), koja je neophodna za normalan rad imunološkog i kardiovaskularnog sustava, te za kognitivnu aktivnost.
4. Askorbinsku kiselinu i karotenoide.
5. Polisaharide – manitol, fruktozu i specifičnu tvar laminarin. Oni imaju protuupalno i protutumorsko djelovanje, a također su vrlo korisni za rad crijeva.
6. Magnezij, kalij, željezo, nikal, cink, bakar.
7. Brom, koji čini organizam otpornijim na stresne situacije.
8. Organske kiseline.
9. Alginsku kiselinu – do 13–54%, ta tvar ima sposobnost uklanjanja teških metala iz organizma, nisu bez razloga alginati nazvani prirodnim enterosorbentima.

Također, laminarija sadrži oligosaharide koji imaju protuupalno djelovanje. Osim toga, korisni su u liječenju mladenačkih akni.

Ne može se ne primijetiti da sastav morske trave sadrži sterine – to su tvari koje se bore protiv lošeg «kolesterola». Oni blagotvorno djeluju na stanje krvnih žila i omogućuju osobi da dugo vremena zadrži mladost. Upravo u konzumaciji takvih algi leži tajna zdravlja Japanaca. Nedavno je provedeno istraživanje koje je dokazalo da genetske osobitosti ovdje nisu bitne. Japanci koji ostaju živjeti u Zemlji izlazećeg sunca 10 puta rjeđe susreću aterosklerozu u usporedbi s onima koji su migrirali u zapadne zemlje. I sve zbog konzumacije kombua – morske trave.

Također, istraživanja su dokazala da redovito uključivanje ovog proizvoda u prehranu omogućuje značajno poboljšanje pokazatelja krvi zahvaljujući sterinima. Ove tvari sprječavaju visoku zgrušljivost krvi i time sprečavaju stvaranje tromba.

Čemu koristi morska trava

Opća korist

Ovaj proizvod je koristan u bilo kojoj dobi. Morske alge blagotvorno djeluju na organizam u cjelini, jačaju imunitet, poboljšavaju pamćenje i kognitivne sposobnosti. Niz istraživanja pokazuje da su vrlo korisne za vid. Također, morske alge mogu normalizirati krvni tlak i zaustaviti upalne procese. Stoga su korisne i kod hipertenzije, i kod artritisa i nekih drugih bolesti zglobova.

Tvari koje se u njoj nalaze sudjeluju u procesu krvotvorbe, osiguravaju funkcioniranje kardiovaskularnog i živčanog sustava.

Za žene

Za pripadnice lijepog spola morske alge korisne su iz više razloga:

• normalizira reproduktivnu funkciju;
• pomaže u rješavanju viška kilograma;
• sprječava prerano starenje;
• smanjuje rizik od onkoloških bolesti;
• podržava normalno djelovanje štitnjače.

U nedostatku kontraindikacija ženama se preporučuje redovito uključivanje morske trave u prehranu kako bi se smanjio rizik od nastanka zloćudnih tumora dojke, maternice i drugih organa reproduktivnog sustava. Takvo djelovanje laminarije uvjetovano je njezinom sposobnošću normalizacije razine estrogena u organizmu. A djelovanje sterina omogućuje regulaciju menstrualnog ciklusa.

Za muškarce

Pripadnici jačeg spola često ignoriraju morske alge – kao i svaku travu. Ali zapravo ne treba podcjenjivati njihovu korist za muški organizam. Stvar je u tome da se redovitom konzumacijom morskih algi povećava fizička radna sposobnost. Proveden je niz eksperimenata koji su potvrdili da laminarija doprinosi povećanju fizičke izdržljivosti i sprječava razvoj oksidativnog stresa u krvi, karakterističnog za one koji se bave takvim radom.

Naravno, jod je jednako važan za muškarce kao i za žene. Jer nedostatak ove tvari negativno utječe i na kognitivne sposobnosti i na stanje živčanog sustava. Morska alga omogućuje brzo nadoknađivanje nedostatka joda, čime se poboljšava pažnja i povećava brzina reakcije, što je važno i za bavljenje sportom i za profesionalne aktivnosti.

Tijekom trudnoće

Morska alga korisna je čak i u fazi planiranja trudnoće, a kamoli u razdoblju nošenja djeteta. Naime, ona tijelu osigurava dovoljnu količinu folne kiseline bez koje je jednostavno nemoguć normalan razvoj djeteta. Osim toga, sadrži mnogo korisnog joda, koji je također neophodan za normalno nošenje trudnoće.

Konačno, tvari sadržane u morskoj algi pomažu očistiti tijelo od štetnih toksina. A ova alga je korisna i za kardiovaskularnu aktivnost. Međutim, treba imati na umu da tijekom trudnoće svaku hranu, uključujući i morsku algu, treba konzumirati s oprezom, a pri prvim simptomima alergije isključiti je iz prehrane.

Tijekom dojenja

Morska alga sadrži ne samo jod, već i korisne aminokiseline, koje, između ostalog, poboljšavaju apsorpciju tog elementa. U postporođajnom razdoblju mnoge se žene suočavaju s nedostatkom joda, a kod dojenja on postaje posebno osjetan. Stoga morska alga omogućuje značajno poboljšanje situacije.

Zahvaljujući ovom proizvodu brže se normalizira hormonska ravnoteža. Osim toga, morska alga omogućuje izlučivanje toksina i uklanjanje depresije karakteristične za postporođajno razdoblje. Redovita konzumacija morske alge jača kosti majke i djeteta. Nadalje, ove alge su korisne jer mogu smanjiti viskoznost krvi, što u konačnici blagotvorno utječe na kardiovaskularnu aktivnost.

Za djecu

Djeci su potrebni vitamini i minerali, a važnu ulogu u njihovu razvoju ima i jod. No, pritom ne treba uključivati morsku algu u prehranu djece rane dobi. Neki pedijatri smatraju da je ne treba nuditi djeci do druge godine, drugi smatraju da treba pričekati i do treće. Naime, u ranoj dobi probavni sustav djeteta jednostavno se ne može nositi s takvim proizvodom jer se neće proizvoditi odgovarajući enzimi.

Istodobno, čak i starijoj djeci morsku algu treba davati s oprezom. Naime, uvijek postoji rizik od razvoja alergije na hranu – stoga proizvod treba uvoditi u prehranu s oprezom. Osim toga, dijete ne smije konzumirati morsku algu u sirovom obliku jer nije poznato kako je čuvana u trgovini i kako je transportirana – za to vrijeme u njoj su se mogli pojaviti patogeni mikroorganizmi.

Za djecu se najkorisnijim oblikom smatra sušena morska alga. Pedijatri preporučuju davati je kod anemije, kao i za sprječavanje proljeva. Osim toga, sušenu morsku algu savjetuju dodavati u prehranu kod liječenja dječje pretilosti.

Ako se nakon treće godine života primijeti određeno zaostajanje u tjelesnom i umnom razvoju, to može biti povezano s nedostatkom joda. Morska alga u tom slučaju može postati najjednostavnije rješenje problema.

U idealnom slučaju, pedijatar preporučuje davati morsku algu kuhanu jer nema marinade koja bi mogla naškoditi želucu. Osim toga, takav proizvod je zajamčeno termički obrađen. Istina, nije uvijek lako nagovoriti dijete da jede baš takvu algu. Ostale mogućnosti bit će razmotrene u nastavku.

Čips od morske trave: koristi i štete

Nije tajna da mnogima ne odgovara specifičan okus i miris ovog proizvoda, što je posljedica kombinacije morske soli i joda. Ipak, postoje načini kulinarske obrade koji omogućuju rješavanje ovog problema. Na Istoku od osušene morske alge izrađuju tanke pločice koje se konzumiraju same, a također se dodaju predjelima i glavnim jelima. U Aziji uz njih piju zeleni čaj, također bogat antioksidansima.

Pritom se tanke pločice nazivaju čipsom. One mogu biti korisne – sve ovisi o tome kako su ih proizvođači nastojali ublažiti okus i miris. Na primjer, čips od morske alge pripremljen na sezamovom ulju bit će prilično koristan – za razliku od krumpirovih inačica. No, to se ne odnosi na ljuti i slani čips od morske alge. To je jednostavno ne previše štetna grickalica.

Neke tvrtke proizvode čips s korisnim dodacima – wasabijem, ginsengom (vrlo su korisni pri povećanom fizičkom naporu), sa suhim voćem ili đumbirom. Ni takvim čipsom ne treba pretjerivati, iako je njihova energetska vrijednost relativno niska. Za njih vrijede iste norme kao i za morsku algu općenito, koje su razmotrene u nastavku.

Je li konzervirana morska trava korisna

Morska alga izvor je joda i zadržava svoja korisna svojstva čak i konzervirana. Naravno, u tom slučaju sadrži manje vitamina jer se dio njih nakon termičke obrade razgradi. No jod se uglavnom zadržava, tako da kvalitetna konzervirana morska alga ostaje korisna.

U staklenkama se alga prodaje začinjena biljnim uljem i lukom, što povećava njezinu masnoću. Što se tiče stranih primjesa, one su uvjetovane činjenicom da su alge uglavnom ulovljene iz mora i uspjele su upiti štetne elemente koji se nalaze u vodi. To mogu biti, primjerice, teški metali ili poliklorirani bifenili. Srećom, većina poduzeća provjerava sirovinu prije punjenja u staklenke, tako da nema opasnosti za zdravlje.

Još jedna važna točka jest sadržaj soli – kod nekih proizvođača može biti viši od normale, što poništava sposobnost morske alge da snižava tlak. Marinade na bazi octa koje se koriste pri konzerviranju mogu biti štetne za probavne organe.

Valja napomenuti da su neke tvrtke nastojale smanjiti štetu uzrokovanu obradom karakterističnom za konzerviranje. Danas neke od njih koriste tehnologiju prezervacije. Za nju se ne koristi ocat, već samo kuhinjska sol i antiseptik, toplinska obrada je također minimalna, a glavno je gusta ambalaža u posebnu posudu. Kao rezultat, morska salata zadržava sve hranjive tvari. Takve prezerve često se proizvode uz dodatak povrća, ribe i morskih plodova, mesa i marinirane cikle, češnjaka, umaka od rajčice.

Koristi i štete sušene morske trave

Sušena morska salata zadržava sva korisna svojstva svježe. Sadrži 5–20% biljnih bjelančevina, 6–12% ugljikohidrata, a joda sadrži do 0,6%. Uz to, u njenom sastavu ima i drugih vitamina i minerala, ima nisku energetsku vrijednost, stoga se često preporučuje za korištenje u danima istovara.

Stvar je u tome što sušena morska salata prolazi samo malu toplinsku obradu. Ali ne može se izbjeći ovaj korak jer se svježa laminarija gotovo u potpunosti sastoji od vode. Sušenjem iz nje odlazi višak vlage, a sva korisna svojstva ostaju.

Može li se jesti morska trava tijekom mršavljenja

Morska salata smatra se izvrsnim dijetetskim proizvodom koji se može i treba konzumirati za smanjenje tjelesne težine i liječenje pretilosti. To je uvjetovano njenim sastavom, kao i prisutnošću protuupalnih svojstava (ova su vrlo važna u slučajevima kada postoji povezanost između prekomjerne težine i šećerne bolesti).

Teoretski, da biste se riješili viška kilograma, dovoljno je pojesti do 50 mg sušene laminarije dnevno i pritom se pridržavati stroge dijete. Ako osoba nije spremna za to ni fizički ni psihički, može se upotrijebiti drugi pristup. Morsku salatu možete učiniti glavnim sastojkom dijete. Naime, ona sadrži gotovo sve tvari potrebne organizmu, tako da će takva dijeta biti samo korisna za zdravlje.

Pritom morska salata sadrži vlakna. U želucu nabubri, javlja se osjećaj punoće, osjećaj gladi se otupljuje, apetit se smanjuje. Ali morsku salatu potrebno je prethodno pripremiti, preliti hladnom vodom na 10 sati. Nakon toga je treba kuhati na dolje navedeni način.

Morsku salatu tijekom takve dijete možete i trebate kombinirati s drugim namirnicama. U prehranu trebaju ući kuhana jaja, kao i dijetalne vrste mesa. Jednog dana morska salata može se kombinirati s jajima, drugog s mesom. Preporučuje se piti čaj ili izvarak šipka. Dijetu treba provoditi dva tjedna. Ako je teško izdržati takav režim prehrane, trajanje se može skratiti na jedan tjedan. Maksimalna količina morske salate je 300 g dnevno.

Također, na bazi morske salate rade se obavijanja koja omogućuju smanjenje volumena bokova i borbu protiv celulita.

Morska trava u medicini

Korist morske trave smatra se dokazanom – koristi se za hipertenziju, artritis, upalne ginekološke bolesti itd. Međutim, postoje određene posebnosti primjene morske trave u pojedinom slučaju.

Kod šećerne bolesti

Alge kelp vrlo su korisne kod šećerne bolesti. Tvari koje sadrže potiču sintezu inzulina i normaliziraju rad gušterače i paratireoidne žlijezde, stoga dijabetičari ne samo da smiju, nego ih doslovno moraju redovito konzumirati. Štoviše, sadrže tartarnu kiselinu koja sprječava taloženje lošeg kolesterola i pomaže u smanjenju tjelesne težine – oboje je vrlo važno kod šećerne bolesti.

Također, morska trava pomaže u borbi s komplikacijama ove bolesti. Pomaže spriječiti pogoršanje vida i poremećaj funkcije nadbubrežnih žlijezda, koji se javljaju pri razvoju dijabetesa. A morska trava poboljšava moždani krvotok i djeluje protuupalno, ubrzava zacjeljivanje rana i čireva, što također igra važnu ulogu.

Važno: glikemijski indeks algi kelp — 22 jedinice.

Kod pankreatitisa

Morska trava ima protuupalna svojstva. No kod akutnog pankreatitisa ne preporučuje se uključivanje u prehranu. Može se konzumirati samo kod kroničnog oblika bolesti u fazi remisije. I treba imati na umu da se u prehranu tada uključuje kuhana ili sušena morska trava – tvari koje ulaze u njezin sastav pomoći će normalizirati funkciju gušterače. Međutim, ukiseljenu se ne smije jesti, čak i ako ocat nije korišten za njezinu pripremu – ona će izazvati pojačano stvaranje pankreasnog soka, što može dovesti do pogoršanja bolesti.

Kod gastritisa

To je upalna bolest, a pri njezinom pogoršanju morska trava se ne smije jesti, samo u fazi stabilne remisije. Pritom se savjetuje uključivanje kuhane morske trave u prehranu (npr. dodavanje u juhu) ili sušene, koristeći je umjesto soli.

Za crijeva

Morska trava općenito blagotvorno djeluje na stanje probavnog sustava čovjeka. No kod upalnih bolesti crijeva vrijede ista ograničenja kao kod gore navedenih patologija gušterače i želučane sluznice. Odnosno, morska trava se u prehranu uključuje isključivo pri postojanju stabilne remisije i to samo u kuhanom ili sušenom obliku.

Kod zatvora

Kao što je gore navedeno, morska trava sadrži polisaharide. Oni su prebiotici, odnosno stvaraju povoljno okruženje za razmnožavanje korisne crijevne mikroflore. Upravo se zbog toga morska trava smatra djelotvornim sredstvom protiv zatvora uzrokovanih disbakteriozom ili sindromom iritabilnog crijeva.

Međutim, morska alga ima još jedan mehanizam djelovanja koji je svrstava u red najučinkovitijih blagih laksativa. Zahvaljujući tom mehanizmu, pomaže kod funkcionalnog zatvora koji je povezan s pogoršanjem rada crijevnih receptora. Vlakna sadržana u morskoj algo bubre u želucu i u crijevo dospijevaju znatno povećana volumena. To dovodi do iritacije receptora, što uzrokuje pražnjenje crijeva. Štoviše, za razliku od mnogih drugih sredstava, morska alga ne stvara ovisnost; ona jednostavno pomaže crijevima u obavljanju njihove funkcije, pa se proizvod može redovito uključivati u prehranu.

Kod gihta

Ova bolest povezana je s poremećajem metabolizma soli. Pritom dolazi do taloženja kristala soli mokraćne kiseline u određenim zglobovima. Morska alga omogućuje sprječavanje nastanka takvih komplikacija. Konkretni recept za njezinu primjenu bit će razmotren u nastavku.

Kod kolitisa

Ova bolest povezana je s upalnim procesima u crijevima. Morska alga bubri u želucu i, napredujući dalje kroz probavni trakt, iritira receptore sluznice. Stoga je kod akutnog oblika kolitisa (ili pogoršanja kronične bolesti) kontraindicirana.

Za jetru

Morska alga vrlo je korisna za jetru. Sadrži različite polisaharide, od kojih su za jetru najvrjedniji alginska kiselina i manit. Potonji se široko koristi u farmakologiji jer djeluje kao enterosorbent koji neutralizira i izlučuje toksine. No u isto vrijeme manit stimulira izlučivanje žuči.

Što se tiče algininske kiseline, ona također može vezati i izlučivati iz organizma neke opasne tvari, posebice soli teških metala. Na taj način obje komponente pomažu jetri u obavljanju njezinih funkcija, pružajući joj dodatnu zaštitu.

Laminarija, osim ostalog, sadrži mnogo biljnih bjelančevina, antioksidansa, minerala i masti koji također blagotvorno djeluju na stanice jetre.

Kod hemoroida

Unatoč tome što morska trava općenito blagotvorno djeluje na stanje crijeva, kod hemoroida je kontraindicirana.

Kod holecistitisa

Ako ovu bolest ne prati stvaranje kamenaca, nema razloga za odustajanje od morske alge. Naprotiv, bit će vrlo korisna jer će pomoći u uklanjanju oteklina i izlučivanju toksina. Također, morska alga kod ove bolesti može djelomično zamijeniti zabranjenu sol.

Recepti narodne medicine na temelju morske trave

U Kini se morska alga koristi kao ljekovita biljka već mnogo stoljeća. U domaćoj narodnoj medicini ima nešto skromniju ulogu. Ipak, morska alga može se primjenjivati kod najrazličitijih patologija.

Recepti:

1. Kod bolesti gornjih dišnih puteva preporučuje se koristiti morsku algu za inhalacije. Za to se uzmu 2 žlice suhog materijala, preliju s 1 litrom kipuće vode i ostave da odstoji 10–15 minuta. Najbolje je to raditi u čajniku – kada smjesa odstoji, u njegov izljev se umetne list papira smotan u konus i diše se nad parom 10–20 minuta.
2. Infuzija laminarije pomoći će kod reume i upalnih bolesti zglobova. Za to se uzmu 2 žlice suhe laminarije i ostave da odstoje u termosu 12 sati. Zatim se uzima kupka, ulijevši dobiveni infuz u vruću vodu.
3. Kod gihta sredstvo na bazi morske alge uzima se oralno. Za to se uzme 1 čajna žličica bez vrška usitnjene suhe laminarije na 150 ml vruće vode (ne kipuće). Sredstvo se ostavi da odstoji dok se ne ohladi. Uzima se noću, ali imajući u vidu da može djelovati kao blagi laksativ.
4. Za borbu protiv ateroskleroze uzme se 1 čajna žličica praha suhe laminarije i prelije s 50 ml kipuće vode. Ostavi se da odstoji dok se ne ohladi. Cijeli volumen podijeli se na tri jednaka dijela i uzima tri puta dnevno prije jela.

Morska trava u kozmetici

Morska alga se široko primjenjuje u kozmetici. Uglavnom je korisna jer pomaže u regulaciji rada lojnih žlijezda. Zbog toga se maske na bazi morske alge koriste za liječenje akni. Također, zahvaljujući visokoj koncentraciji vitamina, minerala i tvari sličnih hormonima, one pomlađuju kožu, zatežu je i poboljšavaju oval lica. Ukratko, važnost ove alge u kozmetici teško je precijeniti.

Za lice

Za lice se na bazi morske alge rade različite maske koje opuštaju mišiće, toniziraju kožu, hrane i vlaže je, potiču čišćenje pora i uklanjanje mrtvih stanica te čak u određenoj mjeri osiguravaju regeneraciju. Kao primjer mogu se navesti sljedeći recepti:

1. Pomlađujuća maska. Na 3 čajne žličice suhe laminarije uzmu se 5 čajnih žličica kipuće vode i sastojci se dobro promiješaju dok se ne dobije jednolična masa. Posuda se čvrsto zatvori poklopcem kako bi smjesa odstojała. To traje 10 minuta – u posudi treba ostati ljigava masa, u koju se doda nekoliko kapi svježe iscijeđenog limunovog soka i promiješa. Sredstvo se nanese na očišćenu kožu lica i ostavi 30 minuta. Zatim se ispere mlakom, ali ne vrućom vodom. Maska se radi tri puta tjedno, nije potrebno češće, tim više što limun ima određeni učinak izbjeljivanja.
2. Hranjiva maska na bazi morske alge, breskvinog ulja i meda pogodna je za suhu kožu. Uzme se 1 čajna žličica sušene morske alge, ulije se toliko vode da se miješanjem dobije masa konzistencije poput kreme. Zatim se u ovaj sastav doda 1,5 čajnu žličicu ulja koštica breskve i isto toliko meda. Sredstvo se promiješa i nanese na očišćenu kožu lica na 20 minuta, a zatim se ispere mlakom vodom.
3. Bjelila maska na bazi morske alge. Uzme se 1 žlica nabubrene sirovine (od suhe laminarije), doda se malo svježeg soka limuna i 1 žlica kiselog vrhnja. Nanesite smjesu na prethodno očišćenu kožu lica i ostavite 10 minuta, zatim isperite ne vrućom vodom.

Postoji mnogo varijacija na temu takvih maski. Na primjer, za normalnu kožu priprema se hranjiva maska ne samo na bazi morske alge i breskvinog ulja, već i s dodatkom sirovog bjelanjka i limunovog soka. Za problematičnu kožu sklonu upalama – koristi se sok aloe.

Za kosu

Morska alga, bogata vitaminima i mineralima, može ubrzati rast kose, uključujući i poboljšanjem prokrvljenosti folikula dlake, te njeguje vlasište i pomaže u borbi protiv seboreje. Za to se koriste sljedeća sredstva:

1. Maska za rast kose. Na 2 žlice praha suhe morske alge uzme se 100 ml vode (po mogućnosti mineralne, ali negazirane), 2 čajne žlice čičkovog ulja. U nekim receptima dodaje se sok luka, ali to je opcionalno. Morsku algu prethodno preliti vodom (otprilike 1,5 sat prije nanošenja maske). Ulje se lagano zagrije na vodenoj kupelji, zatim se sastojci pomiješaju i nanose na vlasište i cijelu dužinu vlažne kose. Pritom je obavezno lagano masirati kožu. Nakon toga glava se omota plastičnom folijom i ručnikom kako bi se stvorio efekt staklenika. Nakon 40 minuta maska se ispere. Ako se koristio sok luka, ne smije se držati duže od 20 minuta, inače će na koži doći do opekline.
2. Maska za jačanje kose. Uzmu se 2 žlice praha na bazi morske alge, isto toliko bezbojne kane, čaša vode za razrjeđivanje ovih sastojaka. Suhi sastojci se razrijede vodom odvojeno, zatim se spoje i dobro promiješaju. Zatim se u smjesu stavi 1–2 čajne žlice kokosovog ulja, prethodno otopljenog na vodenoj kupelji. Nanesite na vlažnu kosu po cijeloj dužini na pola sata.

Obje maske se isperu šamponom, a zatim se isperu vodom s malo limunovog soka. To učvršćuje učinak i pomaže u uklanjanju neugodnog mirisa.

Šteta i kontraindikacije

Mnogi se boje da konzumacija morske alge može izazvati jodizam. Zapravo, ova bolest je u većoj mjeri povezana s konzumacijom anorganskog joda. A element koji se nalazi u morskoj algi organizam izvrsno usvaja i ne uzrokuje nikakvu štetu. No, ovaj proizvod ima i svoje nuspojave i kontraindikacije.

Morska alga je kategorički kontraindicirana:

• kod koprivnjače;
• tuberkulozi;
• kod furunkuloze;
• kod hemoragijske dijateze;
• kod patologija endokrinog sustava;
• kod kroničnog rinitisa.

Također se ne preporučuje konzumirati tijekom pogoršanja bubrežnih bolesti i patologija probavnih organa.

Simptomi alergije na morsku travu

Alergijske reakcije uglavnom se javljaju kod ljudi koji imaju povećanu osjetljivost na jod. Pritom simptomi mogu biti samo vanjski – to je urtikarija ili druge vrste alergijskog osipa praćene svrbežom. No u nekim slučajevima problem može biti ozbiljniji – otežano disanje, otekline, jak rinitis, u teškim slučajevima bronhospazam i Quinckeov edem. Pri takvim reakcijama trebate prekinuti kontakt s alergenom i uzeti antihistaminik.

Kako odabrati i čuvati morsku travu

Da biste odabrali morski kelj, trebate znati na što obratiti pozornost. Ako je riječ o smrznutom kelju ili prezervama opisanim gore, trebate dati prednost proizvodu u prozirnom pakiranju jer ga je lakše pregledati:

1. Pri odabiru smrznutog morskog kelja važno je uzeti u obzir: u vrećici treba imati jasno izražen oblik slamki tamnozelene boje. Požutjeli proizvod najvjerojatnije je pokvaren. Jarko zelena boja ukazuje na krivotvorinu. Ni u kojem slučaju nemojte kupiti kašu. Ako primijetite led u vrećici, također trebate odustati od kupnje. Što su slamke morskog kelja deblje, to bolje – to znači da je kelj dosta dugo sazrijevao i sadrži mnogo vitamina.
2. Pri odabiru mariniranog morskog kelja također se preporučuje dati prednost prozirnom pakiranju kako biste mogli pregledati teksturu – ona mora biti jasna. Na pakiranju treba biti navedeno podrijetlo morskog kelja. Barentsovo more smatra se ne najboljim izborom, idealan proizvod treba biti iz Tihog oceana, a može biti proizveden i u Rusiji i u Kini – to nije od velike važnosti. Kelj treba biti prekriven rasolom do jedne trećine i ne više. U sastav mogu ulaziti dodaci – biljno ulje, začini, limunov sok. Ono što ne smije sadržavati su ocat i konzervansi. Prehrambeni aditiv E211 smatra se dopuštenim od strane Minzdrava, ali uništava one korisne tvari koje se nalaze u morskom kelju.
3. Sušeni morski kelj prodaje se na kilo ili u vrećicama. Drugi se smatra poželjnijim. Vrećica mora biti cijela, bez tragova oštećenja. Ako je prozirna, možete vizualno provjeriti da u njenom sadržaju nema stranih primjesa. Ploče sušene laminarije ne smiju biti zalijepljene jedna za drugu.

Morski kelj možete kupiti i u limenkama. Prednosti takvih konzervi su u tome što su prošle toplinsku obradu, pa se u njih dodaje manje konzervansa. No, u biti, kupujete „mačka u vreći”, jer ne možete pogledati unutrašnjost limenke.

Ne isplati se kupiti morski kelj na kilo. Na taj način nećete saznati koji su začini i dodatni sastojci korišteni u proizvodnji proizvoda.

Uvjeti skladištenja ovise o vrsti kupusa i o njegovoj ambalaži. Na primjer, smrznuta morska kupus može se čuvati u zamrzivaču dosta dugo – do 30 dana. Konzerve u hladnjaku, ako su bile zapakirane u plastiku, čuvaju se do 72 sata nakon otvaranja. Proizvod u limenci nakon otvaranja preporučuje se prebaciti u staklenu posudu, gdje se može čuvati najviše dva dana (naravno, u hladnjaku). Sušeni morski kupus čuva se na tamnom, suhom i hladnom mjestu. Rok trajanja iznosi 3 godine.

Može li se zamrzavati

Morski kupus može se zamrzavati – pritom ne gubi svoja korisna svojstva. Usitnjenu morsku algu zamrzavaju u briketima na temperaturi od -15 do -18 °C, no to se najčešće obavlja u industrijskim uvjetima.

Kako sušiti morsku travu

Teoretski, morski kupus može se sušiti i kod kuće, ali samo ako se uspije organizirati prikladno mjesto za sušenje. To treba biti kamenito područje zaštićeno od vjetra. Na njemu će trebati postaviti nadstrešnicu jer tehnologija podrazumijeva prirodno sušenje morske alge.

Na području se preporučuje postaviti podlogu, čija visina treba biti 15–20 cm iznad razine tla. Prije razlaganja algi, podlogu treba oprati vodom i obraditi nekim dezinfekcijskim sredstvom.

Morsku algu potrebno je temeljito isprati u morskoj vodi kako na njoj ne bi ostalo pijeska ili drugih prirodnih nečistoća. Peteljke treba odrezati. Alge treba probrati, ostaviti samo cijele. Za sušenje ih treba pažljivo razložiti i poravnati. Kako bi proces tekao u prirodnim uvjetima, sušiti treba samo po lijepom vremenu, alge na podlogu treba razlagati rano ujutro. Ako se to učini kasnije, gornji slojevi morskog kupusa bit će presušeni. Osim toga, najvrjedniji dio – steljke – mogu se uvijati. Zanimljivo je da se to najčešće događa u prvoj polovici dana, stoga ih treba okretati svaka 2–3 sata.

U cjelini, najproduktivnijim razdobljem za sušenje smatra se sunčan dan u periodu od 8 ujutro do 15 sati. Za to vrijeme alge gube do 70% vlage. Morski kupus u tom slučaju dobiva glatku površinu na kojoj se ne vidi naslaga soli. Može se čuvati dulje vrijeme. Noću ga treba ukloniti pod nadstrešnicu, a ujutro se može ponovno razlagati tek kada se podloga osuši od rose. U pravilu, alge se mogu osušiti u roku od dva dana. Sušenje morskog kupusa dulje od toga ne preporučuje jer se na njemu može pojaviti plijesan.

Kako pripremiti morsku travu: recepti

Od mariniranog ili kuhanog morskog kupusa najčešće se pripremaju salate, nastojeći ublažiti specifičan okus i miris proizvoda. Osim toga, morska alga može se dodavati u razna jela od povrća, mesa i ribe, a kombinira se i s morskim plodovima. U ruskoj kuhinji dodaje se u tradicionalne juhe – primjerice, u 'šči' ili 'rassoljnik'. Može se pripremiti i varivo od povrća s njom, kojem morski kupus daje pomalo neobičan okus.

Bez obzira koje se jelo s njom pripremilo, potrebno je pravilno pripremiti sirovinu. Dakle, smrznutu morsku travu prvo treba isprati u tekućoj vodi, a zatim kuhati doslovno 1–3 minute.

Sa sušenom morskom travom bit će više posla. Prvo je treba isprati u hladnoj vodi, zatim namočiti 10–12 sati kako bi nabubrila. Preporučeni omjer je 5–6 dijelova tekućine na 1 dio laminarije. Voda može biti slatka ili blago posoljena. Zatim tu smjesu treba dovesti do vrenja i ostaviti na laganoj vatri 15–20 minuta. Uvarak ocijediti, pa laminariju ponovno prokuhati. Time se znatno poboljšava njezin okus i miris. Kada je morska trava gotova, može se preliti salamorom od gljiva – okus će biti neobičan, ali pikantan i ugodan.

Iskusni kuhari nude sljedeće recepte.

Salata s morskom travom, krumpirom i jajima

Ovo je izvrstan izbor za zimski jelovnik kada u prehrani nedostaje vitamina. Za 300 g marinirane morske trave uzimaju se 4 jaja, 1 kiselkasta jabuka, 1 kuhani krumpir, 2–3 žlice maslinovog ulja za preljev. Sol se u takvu salatu ne mora dodavati. U zdjelu za salatu stavlja se morska trava, dodaju se prethodno nasjeckana kuhana jaja, jabuka narezana na trakice i poprskana limunovim sokom, te sitno nasjeckani krumpir. Može se dodati i listići obične salate. U nekim receptima preporučuje se jaja narezati na veće kriške i njima ukrasiti jelo.

Salata na bazi smrznute morske trave

Za pripremu je potrebno: 200 g smrznute morske trave, 100 g bijelog kupusa (može se zamijeniti pekinškim), 1 svježi krastavac (bolje je uzeti takozvani 'engleski' – duguljast i glatke kožice), zelen, malo soli ili aromatičnog bilja, maslinovo ulje za preljev. Morska trava se mora odmrznuti, nakon čega se ispere, nasjecka i kuha u blago posoljenoj vodi ne duže od 15–20 minuta. Zatim se tekućina ocijedi, a trava se baci na cjedilo, ohladi, pomiješa s narezanim povrćem, prelije preljevom i posipa nasjeckanim zelenjem.

Rasolnik s morskom travom

Za pripremu je potrebno 200 g marinirane morske trave (laminarije), 1 krumpir, 1 mrkva, 1 srednje velika glavica luka, 3–4 kisela krastavca, 1 žličica maslaca, sol i kiselo vrhnje – po ukusu. Rassolnik se priprema na tradicionalan način. Može mu se dodati riža ili ječam. Morska trava se popirja, dodaje u već kipući rassolnik i kuha 3–5 minuta. Poslužuje se s kiselim vrhnjem.

Omlet s morskom travom

Djeci se može dati omlet s morskom travom. Potrebno je uzeti 2 jaja, razbiti ih, uliti u posudu 30 ml mlijeka i dobro umutiti, a neposredno prije pečenja u pećnici dodati 2 žličice suhe morske trave, prethodno natopljene toplom vodom da nabubri. Omlet se priprema u pećnici ili mikrovalnoj pećnici 4–5 minuta, zatim se izlaže na tanjur s povrćem i nudi djetetu.

Kako pravilno jesti morsku travu

Ovaj proizvod se konzumira kuhan, pirjan, sušen. Ne podnose svi dobro okus i miris morske alge. Kako bi se dobila korist, može se dodavati umjesto soli u juhe, riblja jela i salate – gotovo neće utjecati na okus.

Koliko se može pojesti dnevno

Odrasla osoba može dnevno pojesti do 250–300 g morske alge u kuhanom, pirjanom ili mariniranom obliku. Maksimalna količina suhe laminarije zbog veće koncentracije joda – 2 žličice.

Djeci se preporučuje jesti najviše 15 g morske alge dnevno. Postupno se količina može povećavati, ali imajući u vidu da se tjedno može pojesti do 60 g laminarije. To se odnosi na kuhanu ili pirjanu laminariju. U suhom obliku maksimalna doza je 1 žličica dnevno.

Može li se jesti navečer

Morska alga je niskokalorični proizvod, lako se i brzo probavlja, može se jesti u bilo koje doba dana. Neki dijetetičari čak smatraju da ga je noću korisno konzumirati onima koji pate od zatvora – potreban učinak laminarija će dati upravo ujutro.

Može li se jesti sirova

Jesti morsku algu u sirovom obliku ne preporučuje se, a i nije svrsishodno, budući da se gotovo u potpunosti sastoji od vode. Stoga se laminarija jede samo u kuhanom, pirjanom, mariniranom obliku.

Može li se jesti morska trava tijekom posta

Za vrijeme Velikog posta morsku algu je dopušteno jesti. I to je vrlo dobro, jer tijekom cijelog posta stroga ograničenja morskih plodova mogu dovesti do nedostatka joda.

Može li se davati životinjama morska trava

Morska alga je korisna ne samo ljudima, već i životinjama. Za kućne ljubimce također je neizostavan izvor joda. Ovaj element blagotvorno utječe na stanje kože i dlake, jača imunitet i povećava otpornost na zarazne bolesti. Osobito je jod koristan za pse, ima smirujuće djelovanje, što je vrlo dobro za lako uzbudljive životinje. Osim toga, kućni ljubimci koji redovito dobivaju morsku algu hranom, rjeđe su podložni parazitskim invazijama.

Međutim, vlasnici pasa trebaju znati da kada se u prehranu životinje dodaje jod, ta tvar utječe na boju dlake životinje, pojačavajući njezinu pigmentaciju. To jest, ako u normalnom stanju pas ima crvenkastu ili smećkastu nijansu dlake, tada redovitim konzumiranjem morske alge boja postaje još življa i bogatija. Ali problem nije u tome. Dlaka snježnobijelih životinja pri konzumaciji ovog proizvoda počinje lagano žutjeti. To može biti čak i neprimjetno ako se takva životinja ne uspoređuje s njezinim normalnim srodnicima. Za običnog psa to možda nije toliko važno, ali za one koji sudjeluju na izložbama, to je ključan trenutak. Štoviše, boja se prilično brzo povlači, stoga je glavno ne davati laminariju neposredno prije izložbe.

Životinjama se daje uglavnom sušena morska alga, koju prethodno treba usitniti. Takvi se dodaci obično prodaju u ljekarnama.

Psima se preporučuje davati laminariju od trenutka kada navrše 1,5–2 mjeseca. Početna doza treba biti minimalna – doslovno na vrhu noža. Doza se postupno povećava, a do godine dana predstavnicima srednjih pasmina može se dati 1 žličica sušene morske alge, a velikim životinjama i 1,5–2 žličice. No, naravno, dodaju se u prehranu ne svaki dan, već u jednom hranjenju najviše dva puta tjedno.

Zanimljive činjenice o morskoj travi

1. Morski kupus su alge, upravo zato sadrži toliko biološki aktivnih tvari. Znanost je dokazala da morske biljke sadrže 2–3 puta više vitamina od kopnenih.
2. Smeđe alge, od kojih se priprema smrznuta i suha morska alga, uglavnom se skupljaju s broda jer se na površini pojavljuju samo za vrijeme velike plime.
3. Istodobno se postupno razvijaju farme na kojima se uzgaja morska alga. Naime, laminariju se slobodno može nazvati najbrže rastućom kulturom na svijetu. Pokusi provedeni u Kini pokazali su da se s jednog morskog hektara može dobiti do 500 tona algi, što nadmašuje rezultate bilo koje kulture.
4. Pri sakupljanju bilo kojih algi treba se pridržavati mnogih pravila kako bi se očuvala njihova ljekovita svojstva. Cjeloviti talusi laminarije smatraju se najkorisnijima, te ih se nastoji sačuvati, ne dopuštajući isušivanje algi. Međutim, teško ih je transportirati, zbog čega se u kozmetici, pa i u kulinarstvu, često nudi jeftinija varijanta koja predstavlja usitnjene čestice sušene morske alge.

Fotografija morske alge